Zdravstvo proizvodi i do 30 posto svjetskih podataka
Tijekom pandemije primjena digitalnih alata u zdravstvu drastično se povećala, od telekonzultacija do korištenja chatbotova, AI-asistenata, aplikacija m-zdravstva, alata za e-recepte, rješenja za razmjenu podataka i mnogih drugih. O tome kako digitalna transformacija omogućuje učinkovitost sustava, ubrzava istraživanje novih tehnologija i oboljenja te kroz upravljanje podacima pomaže građanima, bilo je riječi na današnjoj virtualnoj konferenciji Europe’s Digital Health Future – From Sharing to Empowering u organizaciji udruženja Digital Europe i Hrvatske gospodarske komore te pod pokroviteljstvom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije. Fokus događanja bile su društvene skupine posebno ranjive tijekom pandemije, onkološki bolesnici, i kako osigurati da se im i tijekom krize osigura odgovarajuća skrb.
“Ova je godina trebala biti početak uzbudljivog desetljeća u medicini i znanosti, uz razvoj digitalnih tehnologija koje mogu pomoći oko većih problema u zdravstvu i oboljenja, poput interneta stvari, 5G mreže, big data, umjetne inteligencije uz duboko učenje i blockchain tehnologiju. No, suočeni smo s egzistencijalnom globalnom zdravstvenom krizom te iako je saniranje utjecaja virusa važno, nužno je održati i razinu pružanja redovnih zdravstvenih usluga, u čemu također mogu pomoći digitalne tehnologije, primjerice kroz virtualne klinike, ali i kroz jednostavnu razmjenu podataka”, rekao je potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš.
Povodom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, Hrvatska gospodarska komora u partnerstvu s Digital Europe, organizirala je virtualnu konferenciju o e-zdravstvu.
“Zdravstveni sustavi proizvode čak do 30 posto podataka pohranjenih na globalnoj razini, no primjena digitalne zdravstvene arhive je 2016. u Europi bila samo na 3 posto. Velika većina, 80 posto, ostaje nestrukturirana. EU plan za oporavak mora biti pokretač ‘digitalne otpornosti’ zdravstvenih sustava”, rekao je direktor za digitalnu transformaciju udruženja Digital Europe Ray Pinto.
Voditeljica Europske referentne mreže za e-zdravstvo Ioana-Maria Gligor predstavila je plan za uspostavu europskog sustava za podatke u zdravstvu, uz četiri ključna stupa: donošenje potrebne regulative posebice s obzirom na GDPR; kvaliteta podataka; infrastruktura u smislu povezivanja različitih baza; te izgradnja kapaciteta i kod institucija i kod osoblja.
“Ova kriza natjerala nas je i na virtualni i mentalni pomak,” rekao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, koji se osvrnuo na utjecaj digitalne transformacije na razvoj digitalnih vještina koje postaju opće mjesto za tržište rada, ali i za svakodnevni život kako bi pojedinci mogli uopće funkcionirati u društvu, što je i pandemija pokazala. “Ulaganje u digitalne tehnologije ključno je i za zelenu ekonomiju i budućnost kojoj EU teži”, rekao je Gršić.
Ministar uprave Ivan Malenica sudionicima je predstavio prvoga digitalnog asistenta u borbi protiv koronavirusa na WhatsAppu u Hrvatskoj kojega su besplatno osmislile i razvile hrvatske IT tvrtke. “Komunikacija je jednostavna s ciljem prepoznavanja simptoma kroz samoprocjenu. Aplikacija je kontinuirano nadograđivana novim podacima tijekom pandemije, posebice što se tiče informiranja osoba koje skrbe o starijima,” rekao je ministar, naglasivši da je cilj Andrije bio i rasteretiti epidemiološke službe, što je smanjeno za 25 posto uvođenjem aplikacije.
O ulozi digitalnih alata u liječenju bolesnika oboljelih od raka govorili su direktorica Europske koalicije pacijenata oboljelih od raka Antonella Cardone, potpredsjednik za područje onkologije u farmaceutskoj tvrtki MSD Mike Holmes, voditeljica personalizirane njege u zdravstvu i pristupa pacijentima u Rocheu Darine Ghanem, globalni voditelj strategije za Intel Health and Life Sciences Group Bryce Olson i članica Europskoga parlamenta Susana Solís Pérez.
