Zaštita žiga u farmaceutskoj industriji – pravna sigurnost za budućnost branda
aštita žiga je ključan dio zaštite nematerijalne imovine poduzeća, neovisno o tome da li poduzeće stavlja proizvod na tržište ili pruža usluge na tržištu. Žig služi za razlikovanje proizvoda i usluga jednog poduzeća od proizvoda i usluga drugog poduzeća. U farmaceutskoj industriji, zaštita žiga i intelektualno vlasništvo imaju posebnu važnost.
Nositelj žiga stječe isključiva prava koja proizlaze iz njega te ima pravo zahtijevati da se svim trećim stranama koje nemaju njihovu suglasnost spriječi uporaba žiga u trgovačkom prometu, ako su ispunjeni zakonski uvjeti sličnosti žiga i/ili registriranih proizvoda.
Sam žig je registriran za točno određene proizvode i/ili usluge. Svi proizvodi i usluge su kategorizirani u 45 razreda prema Nicanskoj klasifikaciji proizvoda i usluga. Za farmaceutsku industriju je posebno važan razred 5, u kojem se nalaze lijekovi i drugi pripravci za medicinske ili veterinarske svrhe. Radi se o jednom od razreda sa najvećim brojem prijava i zaštićenih žigova, radi čega je ponekad teško pronaći ime za lijek koje je slobodno i pravno sigurno za upotrebu na tržištu.
Prije prijave žiga, korisno je napraviti pretragu postojećeg stanja žigova da bi poduzeće bilo sigurno da na tržištu već ne postoji lijek sličnog imena. Potrebno je naglasiti kako je kriterij Državnog Zavoda za intelektualno vlasništvo vezano za sličnost žigova različit od kriterija HALMEDa vezano za sličnost imena lijekova. Naime, DZIV se oslanja na subjektivnu procjenu percepcije prosječnog potrošača prilikom usporedbe žigova, uzimajući u obzir verbalne, vizualne elemente kao i semantičko značenje riječi. S druge strane HALMED se oslanja na objektivni kriterij u smislu da se predloženo ime lijeka mora se razlikovati barem u tri slova u odnosu na odobreno ime.
Postupak pretrage ranijeg žiga treba biti usklađen sa postupkom odobrenjem naziva lijeka od strane regulatora, a ponekad je korisna prijava žiga i prije samog stavljanja lijeka na tržište da bi poduzeće bilo sigurno da neće biti prigovora trećih strana.
Ime lijeka odobreno od HALMEDa ne znači da poduzeće može staviti lijek na tržište pod takvim imenom, jer osim različitih kriterija DZIVa i Trgovačkih Sudova, uzimaju se u obzir i žigovi odnosno lijekovi koje HALMED nije obuhvatio (npr. žigovi registrirani kao Žig Europske Unije, koji lijek ne mora biti na tržištu Hrvatske).
Prilikom prijave žiga, korisno je odmah napraviti analizu na koje tržište će se lijek staviti u promet. Ovisno o teritorijima, radi se strategija prijave žiga. Ako je u pitanju samo Hrvatska, podnosi se prijava žiga samo za Republiku Hrvatsku pred DZIV-om. Okvirno, službena naknada troškova iznosi 1.700,00 kuna, ako se radi o registraciji u jednom razredu.
U slučaju da je potrebno zaštititi žig za više teritorija koji su u Europskoj Uniji, moguće je podnijeti prijavu pred Europskim Zavodom za intelektualno vlasništvo (EUIPO). Nakon uspješnog postupka prijave žiga, nositelj dobiva zaštitu EUTM (Žig Europske Unije), koji obuhvaća područje cijele Europske Unije. Okvirno, službena naknada troškova iznosi 850,00 EUR, ako se radi o registraciji u jednom razredu. Ovaj postupak je i riskantniji jer se prijava izlaže većem broju potencijalnih prigovora.
U slučaju da se radi o kombinaciji država Europske Unije i država izvan Europske Unije, moguća je zaštita putem međunarodne registracije. Takva registracija se ostvaruje na način da WIPO (World Intellectual Property Office) prosljeđuje 1 prijavu/registraciju žiga na državne Zavode više država. Ovisno o broju država, ovim putem se mogu ostvariti značajne uštede. Negativna strana ovakvog načina zaštite je relativno sporiji postupak zaštite žiga, što može predstavljati problem u pojedinim jurisdikcijama, i stvoriti stanje pravne nesigurnosti za poduzeće. Za izračun troškova potrebno je napraviti izračun na https://madrid.wipo.int/feecalcapp/, ovisno o broju država i razreda.
U slučaju da poduzeće propusti napraviti pretragu žiga, izlaže se značajnom riziku. Naime, protiv društva koje je bez potrebnog odobrenja stavilo proizvod na tržište i povrijedilo žig drugog nositelja, nositelj žiga kojem je prouzročena šteta može tužbom zahtijevati naknadu štete prema općim pravilima o naknadi štete i pravilima o naknadi štete prema Zakonu o žigu. Prilikom određivanja visine naknade štete sud će uzeti u obzir sve odgovarajuće čimbenike, kao što su negativne gospodarske posljedice, uključujući izmaklu korist, nepoštenu dobit, te kad je to primjereno i neimovinsku štetu.
Nositelj žiga može zatražiti i privremenu mjeru koja može uključivati i oduzimanje robe, zatražiti prekršajni nadzor, postaviti carinski nadzor i druge radnje kojima će zaštititi svoja prava.
S druge strane, nositelj žiga uživa pravnu sigurnost koju mu pruža Zakon o žigu. Nositelj može sa sigurnošću može ulagati i razvijati svoj brand (žig je pravo koje se obavlja svakih 10 godina, ali se može neograničeno puta obnavljati) i biti siguran da ne krši ničija prava na tržištu, te sprječavati druge od povrede njihovih prava.
TEKST PRIPREMIO:
Luka Jelčić, dipl. iur. | Health Hub Partner – Legal