World Economic Forum / Davos Agenda 2024: Stručnjaci razgovarali o rastućoj krizi zdravlja mozga – Zbog izgubljene produktivnosti uslijed bolesti mozga svjetsko gospodarstvo gubi godišnje čak 8,5 milijardi dolara!
čekuje se da će nas do 2050. biti oko 10 milijardi a, ukoliko su procjene Svjetske zdravstvene organizacije točne, 22 posto tog stanovništva, odnosno 2,2 milijarde stanovnika, bit će starije od 60 godina. Zasebno istraživanje američkih liječnika navodi da će do te iste godine, čak 132 milijuna osoba bolovati od demencije (trostruko više nego sad).
OECD procjenjuje da liječenje bolesti mozga godišnje košta svjetsko gospodarstvo čak 8,5 bilijuna dolara uslijed izgubljene produktivnosti, ali taj će se iznos samo povećavati starenjem stanovništva.
“Moramo bolje razumjeti mozak i osigurati pristup alatima i podatcima kako bi pomogli osobama da njeguju zdravlje mozga kao dio inicijative Jedno zdravlje u svakom društvu, državi i zdravstvenom sustavu”, navodi Davosova skupina za Alzheimerovu bolest (DAC), zaklada sa sjedištem u Švicarskoj i američka udruga 501c3 koju je pokrenuo Svjetski gospodarski forum i udruga Global CEO Initiative on Alzheimer’s Disease (CEOi).
DAC je održao okrugli stol u Davosu na temu kako da zdravlje mozga bude glavna tema u svijetu, posebice ako se u obzir uzme koliko zdravlje mozga utječe na dobrobit pojedinaca i društva te produktivnost i otpornost osoba. Rasprava je okupila čelnike raznih međunarodnih organizacija, znanstvenike, zdravstvene stručnjake, političare i vizionare iz privatnog i javnog sektora. Zajednički cilj bio je dublje spoznati važnost zdravlja mozga kao ključnog gospodarskog imperativa, istaknuti neophodnu potrebu da suradnjom na svjetskoj razini i naglasiti ulogu ojačavanja zdravstvenih sustava kako bi se osigurala dobrobit stanovnika, neovisno o platežnim mogućnostima.
Zajednički cilj bio je dublje spoznati važnost zdravlja mozga kao ključnog gospodarskog imperativa, istaknuti neophodnu potrebu da suradnjom na svjetskoj razini i naglasiti ulogu ojačavanja zdravstvenih sustava kako bi se osigurala dobrobit stanovnika, neovisno o platežnim mogućnostima.
Rasprava koju je moderirao George Vrandeburg, utemeljitelj i ravnatelj DAC-a, usredotočila se na mnoštvo kritičnih tema, primjerice napretku u razvoju imunoterapija i cjepiva, ubrzavanje intervencija među skupinama pacijenata, procjenjivanje učinkovitosti javno-privatnog partnerstva, ojačavanje napora smanjenja rizika obolijevanja i podučavanje o načinima sprječavanja razvoja bolesti, isticanje nerazmjernog učinka na žene te naglašavanje važne potrebe za boljim dijeljenjem podataka.
Na okruglom stolu je pokrenuta i nova mreža svjetskih “Veleposlanika za zdravlje mozga” koji će promovirati uključivanje zdravlja mozga u primarnu zdravstvenu skrb i međunarodnu prevenciju Alzheimerove bolesti i srodnih oblika demencije. Njegovo Visočanstvo Luis Gallegos, predsjedavajući Upravnog odbora UNITAR-a i bivši ministar vanjskih poslova Ekvadora, postao je prvi Veleposlanik za zdravlje mozga.
Imperativ za zdravlje mozga
“Nedvojbeno je da svi zajedno živimo i to je dobra vijest”, rekao je Vrandeburg. Istaknuo je da dulja očekivana životna dob pozitivno pridonosi društvu i gospodarstvu jer pojedinci mogu dulje raditi. Međutim, istaknuo je možebitni previd: “Rijetko kad čujete da pojedinci izjednačavaju raspon zdravlja mozga sa zdravstvenim rasponom.” Vrandeburg je također izrazio zabrinutost o prevalenciji pojedinaca koji posljednje desetljeće života provode bolujući od nekog oblika demencije.
“Prevalencija te bolesti je golema i govorimo o otprilike 50 milijuna pojedinaca u svijetu”, dodao je Vrandeburg. “Ali bolest se pojavljuje otprilike 25 godina prije pojave prvih simptoma i zato procijenjenu brojku od 50 milijuna osoba u svijetu kojima je dijagnosticirana bolest treba pomnožiti s brojem osam i dobit ćete sveukupni broj oboljelih osoba.”
“Pozitivno je što danas liječnici i znanstvenici bolje razumiju što pokreće otpornost mozga i kako spriječiti razvoj Alzheimerove bolesti”, dodao je Vrandeburg. Štoviše, razvojem tehnologije i medicine te starenjem stanovništva, sve više država i čelnika smatra zdravlje mozga gospodarskim, društvenim i političkim imperativom.
Razvojem tehnologije i medicine te starenjem stanovništva, sve više država i čelnika smatra zdravlje mozga gospodarskim, društvenim i političkim imperativom.
“Vlade, društva i tvrtke, međunarodne organizacije te znanstvene i zagovarateljske zajednice diljem svijeta pomno prate stanje. Trenutačno smo dosegnuli prijelomnu točku kad trebamo početi djelovati”, rekao je Vrandeburg. Podsjetio je da je “2023. bila dobra godina” za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti jer je prošle godine američka Udruga za hranu i lijekove odobrila prvi lijek za tu bolest dostupan na recept.
“Za oboljele to je izvrsna vijest”, dodao je. Međutim, Vrandeburg je priznao da lijek ima tek osrednje prednosti, odnosno smanjuje brzinu propadanja mozga za do 27 posto, ima nuspojave i skup je.
Profesorica Miia Kivipelto s Instituta Karolinska istaknula je obilje podataka o čimbenicima koji utječu na Alzheimerovu bolest, ponajprije genetiku te dostupne preventivne mjere.
Prema Kivipelto, ključno je voditi zdravi život, primjerice, uravnoteženo se hraniti, redovito vježbati i izvoditi tehnike opuštanja, učinkovito se boriti sa stresom i izlagati mozak kognitivnoj stimulaciji. Također je istaknula da se pokazatelji optimalnog kardiovaskularnog zdravlja trebaju podudarati s pokazateljima ključnim za održavanje zdravlja mozga, a tu misli na kontroliranje krvnog tlaka, razine kolesterola, sprječavanje pretilosti i nadziranje razine šećera u krvi.”
“Sve što je dobro za srce, dobro je i za mozak”, rekla je Kivipelto.
Strategije kognitivne rezerve
Prema profesoru Muraliju Doraiswamyju sa Sveučilišta Duke, također je bitna i neuroplastičnost. “Važna stvar je što je mozak plastičan tijekom naših života”, rekao je.
“Razmislite o novorođenčadi koja rabe više osjetila, ugriz, miris pa čak i odbijanje predmeta”, rekao je Doraiswamy, “i sudjelovanje u takvim višeosjetilnim aktivnosti je ključno u oblikovanju mreža u mozgu. Te mreže onda imaju ključnu ulogu u oblikovanju sjećanja i iskustava.”
Doraiswamy je istaknuo trajnu prisutnost neuroplastičnosti čak i u kasnijim stadijima života i naveo da su istraživači istražili razne električne i kemijske stimulanse na glodavcima kako bi podignuli razinu neuroplastičnosti. I premda je istaknuo da takve metode još nisu testirane na ljudima, naveo je njihovu možebitnu primjenu u budućnosti.
Usto, Doraiswamy je predstavio načelo “kognitivne rezerve”. “Kognitivna rezerva predstavlja koliko prekomjernih mreža ste razvili u mozgu tijekom životnih iskustava”, rekao je. “Ta količina rezervnih mreža je ono što mozak štiti od propadanja ako bolujete od neurodegenerativne bolesti. Drugim riječima, zamislite si to kao da primate signal s mobilnih tornjeva i što je više tornjeva, čak i ako koji prestane raditi, nećete izgubiti signal. I zato je važno da naučimo kako razviti i nadzirati kognitivne rezerve.” Doraiswamy je također naveo da liječnici mogu procijeniti mozak pojedinca i kognitivne rezerve pomoću tehnološki najnaprednijih digitalnih alata, među ostalima onima dostupnim na pametnim mobitelima.
“Osim lijekova koji se trenutačno razvijaju, mislim da bismo također trebali razvijati i nefarmakološke načine”, dodao je Doraiswamy. “Zahvaljujući digitalnim alatima i aplikacijama na pametnim mobitelima, danas možemo stvoriti sustave zatvorene petlje pomoću koji možemo odraditi kognitivno samotestiranje u udobnosti doma. Usto, te izvještaje možete poslati i svom liječniku te odlučiti koja ćete područja s ispodprosječnim rezultatima vježbati i razvijati pet minuta dnevno.”
Svjetske inicijative za zdravlje mozga
Drew Holzapfel, izvršni ravnatelj CEOi-ja, je istaknuo kako su neki programi već pokrenuti i primjenjuju se. Primjerice, ove će godine njegova organizacija surađivati s osam istaknutih ustanova u pet država kako bi se unaprijedilo dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti. Također, njegova je organizacija novčano potpomogla 19 programa u dvanaest država prošle godine.
“Nastojimo ubrzati vrijeme od uočavanja simptoma do dijagnosticiranja kako bi pojedincima što je prije moguće omogućili zdravstvenu skrb”, rekao je Holzapfel.
Njegova je organizacija također usredotočena na uspostavljanje suradnje kako bi se skratila longitudinalna klinička istraživanja za Alzheimerovu bolest i zdravlje mozga. Primjerice, u Indiji skupina nekoliko velikih klinika istražuje ulogu umjetne inteligencije u zdravlju mozga. Organizacija također surađuje s mjesnim oftalmolozima kako bi se što je ranije moguće otkrilo kognitivno oštećenje, a pacijente uvelo u zdravstveni sustav.
Skupina je pomoću svojih partnera u Keniji, Sloveniji i Čileu također počela istraživati međuovisnost između zdravlja mozga i klimatskih promjena.
Holfzapfel je također dodao da intenzivno rade na načinu da u sve uključe i vlade država. “Postoji mnogo vlada i međunarodnih organizacija koje su se obvezale na liječenje Alzheimerove bolesti i zato smo se posvetili suradnji s njima kako bi ispoštovali svoje obveze”, dodao je Holzapfel.
Dr. Noémie Le Pertel, viša suradnica i utemeljiteljica Economics of Well-being i Global Human Flourishing Working Group (Human Flourishing Network), koja radi na Institutu za kvantitativnu društvenu znanost Sveučilišta Harvard, je izjavila da njezina radna skupina trenutačno provodi najopsežnije svjetsko istraživanje o duševnom zdravlju, tjelesnoj dobrobiti i raznim prediktorima iz djetinjstva i to kroz cijeli životni vijek ispitanika.
Le Pertel je rekla: “Poziv na djelovanje bio je namijenjen čelnicima u prostoriji koji rade u organizacijama, da vidimo što možemo učiniti i kako možemo zajedničkom suradnjom unaprijediti osobe da bolje shvate svoju ulogu u svom duševnom zdravlju te kako ono utječe ne samo na organizacije, društvo, ekonomiju, već i na budućnost našeg društva.”
IZVOR: https://healthpolicy-watch.news/two-dozen-experts-convene-in-davos-to-tackle-growing-brain-health-crisis/
