Vizija precizne onkologije 2030. // Doc. dr. sc. Krešimir Gršić: “Centri izvrsnosti, rano otkrivanje i precizna dijagnostika, uz multidisciplinarnu sinergiju jamče bolje ishode liječenja tumora glave i vrata”
ealth Hub je organizirao Policy & Diplomacy Forum “Vizija precizne onkologije u RH i EU za bolje ishode liječenja // Vizija 2030.” s brojnim sudionicima zdravstvenog ekosustava. Kao think tank promičemo dijeljenje najboljih europskih praksi i kreiranje konstruktivnog policy dijaloga, stoga pokrećemo niz aktivnosti uz nacionalne i međunarodne dionike, kako bismo kroz posebnu think tank koaliciju (koja okuplja brojne partnere) za preciznu medicinu dali vjetar u leđa postojećim platformama i inicijativama te iznjedrili kvalitetne zaključke i poziv na akciju.
Sveobuhvatni cilj sastanka bio je je olakšati suradničke rasprave među ključnim dionicima u onkologiji, patologiji, zdravstvenoj administraciji i kliničkoj praksi kako bi se osigurala spremnost zdravstvenog sustava za evoluirajući krajolik precizne onkologije. Ciljevi sastanka su bili sljedeći:
- Identificirati trenutne prioritetne prepreke i izazove u implementaciji precizne onkologije i testiranja biomarkera u kliničkoj praksi.
- Razviti djelotvorne strategije i sljedeće korake za rješavanje postojećih prepreka za punu integraciju precizne medicine u rutinsku kliničku skrb.
- Raspraviti i definirati buduće potrebe i zahtjeve za preciznom onkološkom dijagnostikom i liječenjem, osiguravajući da je zdravstveni sustav opremljen za prilagodbu i razvoj.
- Poticati međusobnu suradnju i razmjenu znanja i iskustava angažiranjem vanjskih stručnjaka i izlaganjem najboljih praksi iz naprednih implementacija u drugim zemljama.
- Definirati specifične aktivnosti i dodijeliti odgovornosti relevantnim stranama za kratkoročne i dugoročne inicijative usmjerene na povećanje spremnosti zdravstvenog sustava za preciznu onkologiju.
Photo by Freepik
Rad objavljen u Journal of Precision Medicine „Precision Medicine in Head and Neck Cancers: Genomic and Preclinical Approaches“ razmatrao je postojeće pristupe i obećavajuće tehnologije u području personalizirane medicine za bolesnike s tumorima glave i vrata. Genomske platforme i platforme za probir lijekova predstavljaju najčešće korištene mogućnosti koje su trenutno ostvarive, ali su u razvoju nove tehnologije i pretklinički modeli koji će se istraživati diljem svijeta. Bit će važno prevladati nedostatke postojećeg sustava, počevši od napretka inovativnih pristupa koji mogu proučavati imunoterapiju. Međutim, autori smatraju da suradnja i dijeljenje podataka predstavljaju najbolje znanstvene strategije za postizanje uspješnih poboljšanja sadašnjih i budućih alata u preciznoj medicini na području tumora glave i vrata.
U multidisciplinarnom pristupu, liječenje tumora glave i vrata polako se pomiče od invazivne kirurgije i kemoradioterapije prema preciznoj medicini, prema dr. Everettu E. Vokesu. No, u usporedbi s drugim solidnim tumorima, predstoji dug put. Važno je pravovremeno uključivati sve dionike koji skrbe o bolesnicima s tumorima glave i vrata, stoga smo o preciznoj onkologiji na ovom području razgovarali s doc. dr. sc. Krešimirom Gršićem, dr.med., spec. otorinolaringologije, subspecijalistom plastične kirurgije glave i vrata, voditeljem Odjela za Kirurgiju glave i vrata na Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC Zagreb, QMC – Quality Medical Center te predsjednikom Zagrebačke lige protiv raka
doc. dr. sc. Krešimir Gršić, dr. med.,
spec. otorinolaringologije, subspecijalist plastične kirurgije glave i vrata
voditelj Odjela za Kirurgiju glave i vrata na Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC Zagreb
QMC – Quality Medical Center, predsjednik Zagrebačke lige protiv raka
doc. dr. sc. Krešimir Gršić, dr. med., spec. otorinolaringologije, subspecijalist plastične kirurgije glave i vrata, voditelj Odjela za Kirurgiju glave i vrata na Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC Zagreb, QMC – Quality Medical Center, predsjednik Zagrebačke lige protiv raka
Jedan od glavnih područja mog rada upravo je ORL onkologija tj. tumori na području glave i vrata, posebice planocelularni karcinomi glave, vrata, usne šupljine, hipofarinksa i farinksa. Radi se o karcinomima koji uglavnom nastaju zbog prekomjerne konzumacije alkohola i nikotinskih proizvoda (op. i u posljednje vrijeme se ističe povezanost HPV infekcije s oralnim karcinomima). Kod ovih specifičnih tumora je karakteristično da se, koliko god se trudili posljednjih 50-70 godina, u smislu napretka kirurgije, rekonstrukcije, onkologije, kemoterapije ili zračenja, preživljenje takvih bolesnika nije značajno promijenilo.
Statistički gledano, godišnje se na svjetskoj razini pojavljuje 700.000 novooboljelih od ovih tumora, a njihovo 5-godišnje preživljenje je manje od 50%, dakle kumulativno nažalost gubimo oko 350.000 takvih bolesnika svake godine. Postavljajući si pitanje što možemo i trebamo napraviti na razini Hrvatske da bismo poboljšali preživljenje takvih bolesnika, odgovor je da- samo trebamo slijediti svjetske smjernice tj. svjetske postulate liječenja ove skupine oboljelih.
Glavni postulat jest – centraliziranost. Takvi bolesnici, ukoliko želimo poboljšati kvalitetu njihovog življenja, moraju se liječiti u centrima izvrsnosti. Smatra se da bi takav jedan centar izvrsnosti trebao imati minimalno 150-200 novih bolesnika godišnje, a uzevši u obzir da Hrvatska ima godišnje 1000-1500 takvih bolesnika, jasno je koliko bi trebalo biti centara izvrsnosti kod nas.
Zašto su centri izvrsnosti nužni? Nužni su jer je jedino ispravno liječenja takvih bolesnika -multidisciplinarnost. Samo sinergijom kirurga, onkologa, radioterapeuta i patologa, uz druge članove tima, moguće je odrediti ispravan način liječenja za svakog pojedinog bolesnika. Danas liječenje ne određujemo samo temeljem čistog preživljenja, nego i postterapijske kvalitete života našeg bolesnika. Drugim riječima, i kirurg, i radioterapeut i onkolog i patolog danas moraju imati spoznaju svih mogućih barijera ne samo u svojoj struci nego i u ostalim strukama. Jedino njihovom međusobnom interakcijom i izmjenom relevantnih informacija, mogu se postići precizni i dobri ishodi liječenja, ali i dobra kvaliteta života kod naših bolesnika.
Centri izvrsnosti i multidisciplinarni pristup imaju još jednu posljedicu – za liječenje takvih bolesnika nužan je čitav niz drugih struka, od medicinskih sestara do liječnika raznih specijalnosti, stomatologa, nutricionista, fizikalnih i govornih terapeuta, kako bi se značajno poboljšala rehabilitacija i ubrzao oporavak, skratiti period liječenja i podići postterapijska kvaliteta života.
“Manji karcinom, uz rano otkrivanje i preciznu dijagnostiku, uz multidisciplinarnu sinergiju, u centrima izvrsnosti mogu dovesti do značajno viših postotaka izlječenja naših bolesnika s tumorima glave i vrata.”
U današnje vrijeme 90% vremena i svih kapaciteta što se tiče operative i financija, trošimo na najteže bolesnike. Koliko god se trudili oko njih i ponudili im nove modalitete liječenja i suvremene protokole poput imunoterapije ili suvremene radioterapije, mi nećemo značajno poboljšati njihovo preživljenje, odnosno trebali bismo preusmjeriti veliku energiju naših specijalista u prevenciju i rano otkrivanje.
Nakon ranog otkrivanja današnje suvremene terapijske mogućnosti, od kirurgije preko rekonstrukcije do imunoterapije, različiti radioterapijski postupci, uz naprednu patologiju i preciznu, modernu dijagnostiku, mogu dovesti i do izlječenja takvih bolesnika.
Drugim riječima, manji karcinom, uz rano otkrivanje i preciznu dijagnostiku, uz multidisciplinarnu sinergiju, u centrima izvrsnosti mogu dovesti do značajno viših postotaka izlječenja naših bolesnika s tumorima glave i vrata.
