Vera Katalinić Janković: “Nacionalnim strateškim okvirom protiv raka optimizirat će se onkološka skrb” (PRIME HFD)
Prenosimo Vam intervju s prim. Verom Katalinić Janković, posebnom savjetnicom Ministra zdravstva, koji je dio posebne publikacije posvećenu onkologiji, PRIME, u izdanju Hrvatskog farmaceutskog društva povodom Hrvatskog predsjedanja Vijećem EU 2020. godine.
Rak je ozbiljan i jedan od vodećih javnozdravstvenih problema razvijenog svijeta. Osim fizičkog i emocionalnog opterećenja za pojedinca, rak predstavlja i golemo opterećenje za zdravstvene sustave te društvo u cjelini. Naši zdravstveni sustavi su predviđeni za zbrinjavanje kratkotrajnih, akutnih infektivnih bolesti te je njihova priprema za trajnu epidemiju raka važnija nego ikad. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, broj ljudi oboljelih i umrlih od raka će rasti, te će rak postati glavni uzročnik smrti i najveća prepreka daljnjem produženju ljudskog života u 21 stoljeću.
U Europi se svake godine kod 3.5 milijuna ljudi dijagnosticira rak, a 1.3 milijuna ljudi od njega umre. Postoje značajne razlike u učestalosti i smrtnosti od raka i u samoj Europi. Incidencija je na ukupnoj razini veća u zemljama zapadne Europe dok je smrtnost veća u zemljama srednje i istočne Europe. Europska Komisija pokreće Europski plan protiv raka. Kroz novi akcijski plan za borbu protiv raka planiraju se ostvariti promjene u prevenciji i istraživanju raka, razviti nove strategije u prikupljanju podataka i postići jednakost u dostupnosti terapija diljem Europe.
Rak je i dio hrvatske svakodnevice, ugrađen u svaku poru našeg društva. Svake godine otkrije se približno 24.000 novooboljelih, a 14.000 umre od raka. Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi više od 170.000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka, odnosno životi, uključujući obitelji oko 850.000 hrvatskih građana su izravno ili neizravno pogođeni rakom. To čini gotovo 20% našeg društva.
Nacionalnim strateškim okvirom protiv raka 2020.-2030. unaprijedit će se sveobuhvatno praćenje, prevencija i liječenje malignih bolesti uz uključene i objedinjene mjere tercijarne prevencije i optimizaciju zdravstvene skrbi za onkološke bolesnike. Primjenom različitih razina prevencije bilo primarne, sekundarne i tercijarne moguće je u idućih deset godina u Hrvatskoj smanjiti prevalenciju raka za 30%.
Borba protiv raka može biti učinkovita samo ako to bude zajednički, europski prioritet.
Iako se u EU svakih 9 sekundi dijagnosticira novi slučaj raka, u prosjeku se svega 3% zdravstvenih budžeta troši na prevenciju. Do 2035. godine će se vjerojatno ukupan broj slučajeva raka udvostručiti. Tijekom života 40% populacije EU suočiti će se s nekim oblikom raka što je neprihvatljivo kad se zna, da je 40% slučajeva raka moguće prevenirati. Borba protiv raka može biti učinkovita samo ako to bude zajednički, europski prioritet.
Izniman napredak u dijagnostici raka
Rak je kišobran za više od 200 bolesti, u čijem nastajanju sudjeluje više stotina gena sa desecima tisuća mutacija. Svjedoci smo da se od raka spašava sve više života, a kvaliteta života bolesnika se poboljšala radi ranije dijagnoze i boljeg liječenja. Međutim, ta poboljšanja uvelike ovise o vrsti i sijelu raka. Rak nije jedna, ali mnoštvo bolesti, a terapeutski napredak nije zabilježen u cijeloj skupini karcinoma. U posljednjih desetak godina dogodio se izniman napredak u dijagnostici, liječenju pojedinih tumora i razvoju novih lijekova, a molekularna dijagnostika predstavlja osnovu suvremene onkološke terapije. Genskim testiranjem i profiliranjem može se dobiti važan podatak koji su lijekovi za određene tumore učinkoviti, a koji neučinkoviti ili potencijalno toksični. U dijagnostici tumora koriste se različiti molekularni testovi kojima se otkriva i obiteljska sklonost za razvoj malignih tumora.
Iako precizna, personalizirana medicina nije nov koncept, postoji široki konsenzus struke o tome da smo još uvijek daleko od primjene njenog punog potencijala u borbi protiv raka. Iako pametna onkološka skrb podrazumijeva klinički pristup sprečavanju i liječenju bolesti uzimajući u obzir molekularnu i drugu varijabilnost svake osobe, donedavno su u tom pristupu studije tumora uključivale analize samo pojedinačnih gena. Međutim, uvođenjem novih tehnologija omogućeno je brzo sekvencioniranje cijelog genoma, te analiza tumorskih stanica metodama epigenomike, transkriptomike, proteomike, ili metabolomike. Poboljšano razumijevanje etiologije, razvoja i širenja slabo ili nedovoljno poznatih tumora otkriva nam nove biomarkere za dijagnostiku, liječenje, daje procjenu odgovora na liječenje, otkriva rezistencije na lijekove i daje uvid u mogućnost povrata bolesti.
Svi su zdravstveni sustavi danas pod pritiskom da mudro, učinkovito i efikasno koriste svoje resurse. Sa društveno-ekonomske perspektive, pametni lijekovi predstavljaju odličnu priliku za osiguranje održivosti zdravstvenih sustava jer se izbjegava izlaganje bolesnika nepotrebnim tretmanima, smanjuju se nuspojave nespecifičnih terapija i omogućuje učinkovitije djelovanje na prevenciju raka. Stoga je neobično važno promicati opsežne istraživačke programe za prepoznavanje genetskih i poligenetskih čimbenika raka. Potrebno je poticati primjenu genomske i informatičke infrastrukture za prikupljanje i razmjenu onkoloških podataka na zajedničkoj europskoj platformi, a sve u cilju optimiziranog liječenja oboljelih od raka.
TEKST JE PREUZET UZ DOZVOLU HRVATSKOG FARMACEUTSKOG DRUŠTVA SA REFERENCE:
Hrvatsko farmaceutsko društvo je povodom Europskog tjedna borbe protiv raka 2020. te u čast hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, predstavilo digitalnu publikaciju PRIME ONCOLOGY (Policy PlatfoRm for Integrated Care & Digital TransforMation in HealthcarE). Riječ je o jedinstvenoj platformi zdravstvenih politika za integralnu skrb i digitalnu transformaciju u zdravstvu. Ovakva vrsta digitalne publikacije, koja je u potpunosti posvećena temi onkologije jedinstvena je u Hrvatskoj i šire. Po prvi put, na vrlo inovativan i moderan način prikazane su sve teme vezane za područje onkologije, o kojima su svoje mišljenje dali najveći stručnjaci zdravstvenog sustava, od ministra zdravstva, preko specijaliziranih liječnika i ljekarnika pa sve do udruga pacijenata, s naglaskom na pogled u budućnost onkološke skrbi. Poseban naglasak je stavljen i na europske stručnjake, koji su svoje mišljenje, iskustva i najbolje prakse podijelili upravo u ovoj publikaciji.
Osim tema, poput prevencije i najnovijih dostignuća u dijagnostici, modernih terapija, komunikacije i skrbi onkoloških bolesnika, u digitalnoj publikaciji PRIME nalazi se i niz vrlo zanimlljivih i aktualnih istraživanja, poput Utjecaja pandemije COVID-19 na liječenje raka ili pametne onkološke skrbi u doba umjetne inteligencije i chatbotova. Ovom publikacijom Hrvatsko farmaceutsko društvo je izrazilo veliku podršku u donošenju Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, kao i Europskog plana protiv raka, te je ponovno na konstruktivan i kreativan način povezalo sve dionike zdravstva i administracije da integriranim pristupom ponude nove ideje i rješenja za poboljšanje ishoda liječenja i dostupnost učinkovitoj i suvremenoj onkološkoj skrbi.
Cjelovita digitalna publikacija je dostupna na stranicama i društvenim mrežama Hrvatskog farmaceutskog društva.