Vaccines Europe: Razumijevanje prave vrijednosti imunizacije (Sibilia Quilici)

U

razmaku od nešto više od godinu dana, cjepiva su nam, u kombinaciji s drugim javnozdravstvenim mjerama, omogućila kreiranje snažnijeg odgovora na pandemiju COVID-19 i pojavu novih zaraznih varijanti, omogućujući građanima EU-a da žive zdravijim, aktivnijim i normalniji životom. [1]

Gotovo pola milijuna života spašeno je među osobama u dobi od 60+ godina od početka cijepljenja protiv COVID-19 u 33 zemlje diljem europske regije Svjetske zdravstvene organizacije.

Međutim, ne treba zaboraviti da su cjepiva više od samog alata za borbu protiv izbijanja zaraznih bolesti. Danas, unatoč njihovoj relativno kratkoj povijesti, cjepiva mogu zaštititi pojedince tijekom njihovog životnog vijeka od više od 20 životno opasnih zaraznih bolesti.

 

 

Cjepiva su se pokazala kao jedna od najuspješnijih zdravstvenih intervencija našeg vremena, spašavajući do 5 milijuna života u svijetu svake godine. Dodatnih 1,5 milijuna života moglo bi biti spašeno poboljšanjem globalne dostupnosti cjepivima.[2]

Cjepiva su također ključna u borbi protiv antimikrobne rezistencije (AMR). Prevencijom bolesti i smanjenjem potražnje i zlouporabe antibiotika, čime se čuva njihova učinkovitost, cjepiva su ključni saveznik protiv tzv. „klizanja u pandemiju“, javnozdravstvene prijetnje koja bi do 2050. mogla odnijeti 10 milijuna života godišnje.[3]

I najvažnije- sva ta javnozdravstvena dobrobit za vrlo mali iznos! Procjenjuje se da će cijepljenje pojedinca protiv 17 bolesti tijekom cijelog životnog vijeka iznositi manje od 3500 eura u Europi.[4] Ovaj iznos je mnogo niži od cijene mnogih masovnih sekundarnih preventivnih intervencija.

Također, kako se približavamo vrhuncu sezone gripe, važno je podsjetiti da cijepljenje protiv gripe može uštedjeti do 332 milijuna eura zdravstvenih troškova u Europi oslobađanjem bolničkih kreveta i drastičnim smanjenjem posjeta zdravstvenim djelatnicima.[5][6]

 

 

Dakle, ne samo da cjepiva i cijepljenja spašavaju živote, već također pomažu gospodarstvima da ostanu „iznad površine“ te da imaju potencijal naše zdravstvene sustave učiniti otpornijim i održivijim.

No ipak, unatoč svim očitim prednostima, gotovo 80% europskih vlada troši manje od 0,5% svog proračuna za zdravstvenu zaštitu na programe imunizacije. Da bismo to stavili u perspektivu, to je manje od 5 eura po glavi stanovnika utrošenih na osiguravanje dostupnosti cjepivima te rješavanje problema tereta bolesti koje su preventabilne uz imunizaciju. [7]

Slijedom toga, većina europskih zemalja ne nudi sveobuhvatan program imunizacije tijekom cijelog života svojoj populaciji, ne postižu ciljanu stopu pokrivenosti za cijepljenje protiv gripe od 75% [8], ne upravljaju porastom neodlučnosti za imunizaciju, nemaju koristi od punog potencijala cijepljenja.

Rijetko je bilo važnije prigode nego danas da se kroz jasne znanstvene dokaze objasni što cjepiva i cijepljenje mogu učiniti. Stoga je pitanje koje smo si postavili bilo jednostavno: kako možemo pokazati pravu vrijednost cjepiva na jednostavan i razumljiv način? Ilustrirali smo to u tri letka s činjenicama, od kojih se svaki fokusira na ključno područje:

• Utjecaj cjepiva na javno zdravlje
• Utjecaj cjepiva na naša gospodarstva
• Proračuni za prevenciju (i imunizaciju) u Europi

 

 

Dok listate brojke i vizualizacije, proći ćete kroz europsku priču o cjepivima: onu koja nam pokazuje kako su cjepiva i cijepljenje već donijeli golemu korist građanima EU-a, iskorijenivši bolesti opasne po život i omogućivši ljudima da vode sigurnije i zdravije živote.

Međutim, to nam također govori da, unatoč svim benefitima, ne bismo trebali popuštati s oprezom. Uz snažnije podupiranje imunizacijskih programa, poboljšanje pokrivenosti cijepljenjem kroz jednaku dostupnost i iskorištavanjem punog potencijala istraživanja i inovacija cjepiva, budućnost je još svjetlija!

Cijepljenje je ulaganje u zdravlje; Zdravlje je blagostanje!

 

 

 

REFERENCE:

https://www.vaccineseurope.eu/news/articles/realising-the-full-value-of-vaccination