UNITED by UNIQUE / WCD 2025: Pregled trendova i stanja onkološke skrbi skrbi u Hrvatskoj za 2025. (OECD i Europska komisija)
uropski registar nejednakosti u području raka vodeća je inicijativa u okviru Europskog plana za borbu protiv raka. Registar sadržava točne i pouzdane podatke o prevenciji i liječenju raka koji omogućuju prepoznavanje trendova, razlika i nejednakosti među državama članicama i regijama.
Registar sadržava internetsku stranicu i alat za podatke koje je razvio Zajednički istraživački centar Europske komisije (https://cancer-inequalities.jrc.ec.europa.eu/), kao i naizmjenični niz dvogodišnjih pregleda trendova i stanja zdravstvene skrbi u području raka po zemljama te sveobuhvatno izvješće o nejednakostima u području raka u Europi.
U pregledima trendova i stanja zdravstvene skrbi u području raka po zemljama utvrđuju se prednosti, nedostaci i konkretna područja djelovanja za svaku od 27 država članica EU-a te Island i Norvešku kako bi se usmjerila ulaganja i intervencije na razini EU, država i regija u okviru Europskog plana za borbu protiv raka. Osim toga, Europski registar nejednakosti u području raka olakšava provedbu vodeće inicijative br. 1 u okviru akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja. Preglede izrađuje OECD u suradnji s Europskom komisijom.
U pregledima trendova i stanja zdravstvene skrbi u području raka po zemljama daju se najvažnije informacije nacionalnom teretu raka, čimbenicima rizika za rak, prije svega o bihevioralnim i okolišnim čimbenicima rizika, programima ranog otkrivanja, uspješnosti liječenja raka, prije svega o dostupnosti, kvaliteti skrbi, troškovima i kvaliteti života. Prenosimo Vam EU Country Cancer Profile 2025. za Hrvatsku.
Hrvatska ima četvrtu najvišu procijenjenu stopu incidencije raka u EU-u
Prema Europskom informacijskom sustavu o raku (ECIS) Zajedničkog istraživačkog centra na temelju trendova incidencije iz razdoblja prije pandemije bolesti COVID-19 procijenjena stopa incidencije raka u Hrvatskoj 2022. iznosila je 638,3 slučaja na 100 000 stanovnika, što je za 12 % više od prosjeka EU-a (571,5 slučajeva na 100 000 stanovnika). Nadalje, Hrvatska ima petu najvišu procijenjenu incidenciju među zemljama EU+21, a viša je samo u Norveškoj, Danskoj, Irskoj i Nizozemskoj.
Na tu incidenciju nije utjecala pandemija bolesti COVID-19 jer se procjene ECIS-a temelje na trendovima iz razdoblja prije pandemije. Međutim, u Hrvatskoj je 2020. zabilježeno smanjenje broja novodijagnosticiranih slučajeva raka za 10 % u odnosu na 2019., što se pripisuje reorganizaciji zdravstvenog sustava za vrijeme pandemije. No zdravstvene usluge u Hrvatskoj već su 2021. opet normalno funkcionirale.
Hrvatska je 2021. zabilježila drugu najvišu stopu smrtnosti od raka u zemljama EU+2
U Hrvatskoj je dobno standardizirana stopa smrtnosti od raka 2021. iznosila 308 slučajeva na 100 000 osoba i bila je za 31 % viša od prosjeka EU-a (235 slučajeva na 100 000 osoba) te druga najviša u zemljama EU+2 nakon Mađarske. Kao i u svim drugim zemljama EU+2, stopa smrtnosti u muškaraca bila je znatno veća od stope smrtnosti u žena – ta je razlika u Hrvatskoj iznosila 90 %, što je ipak bitno iznad prosjeka EU-a (67 %). Stopa smrtnosti od raka u muškaraca u Hrvatskoj (433 slučaja na 100 000 stanovnika) je druga najviša među zemljama EU+2, dok je u žena ta stopa treća najviša (227 slučajeva na 100 000 stanovnika). S druge strane, pozitivno je to što se trend smrtnosti s vremenom poboljšava. Stopa smrtnosti od raka u muškaraca od 2011. do 2021. smanjila se za 13 %, što je neznatno više od smanjenja zabilježenog u zemljama s usporedivim gospodarstvima (12 %)3. I smanjenje stope smrtnosti u žena od 2011. do (za 7 %) veće je od smanjenja zabilježenog u zemljama s usporedivim gospodarstvima (7 %).
Čimbenici rizika i politike prevencije
Posljednjih godina poboljšala se uspješnost Hrvatske u suzbijanju čimbenika rizika za pojavu raka, ali može se učiniti još više.
Hrvatska je 2021. za preventivnu skrb izdvojila 4 % ukupnih tekućih izdataka za zdravstvo, što je manje od prosjeka u EU-u (6 %)6. Međutim, hrvatski izdaci za preventivnu skrb od 2014. do 2020. bili su vrlo blizu prosjeka EU-a (uz razliku manju od 0,5 postotnih bodova), a razlika se povećala tek 2021. za vrijeme pandemije bolesti COVID-19. Unatoč tome, prema ostvarenim rezultatima.
Hrvatska se 2022. nalazila u zadnjoj trećini na ljestvici država članica EU-a za pet od devet čimbenika rizika za pojavu raka (pušenje, prekomjerna tjelesna težina ili pretilost, nedovoljna tjelesna aktivnost, profesionalna izloženost i onečišćenje zraka). Probleme s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću imalo je 58 % stanovnika, što je za 13 % više od prosjeka EU-a. U Hrvatskoj je ujedno zabilježena najveća razlika u pretilosti s obzirom na socioekonomski status u cijelom EU-u – taj je problem prisutan kod 63 % žena nižeg stupnja obrazovanja i 32 % žena višeg stupnja obrazovanja. Međutim, u Hrvatskoj se konzumira relativno malo alkohola u usporedbi s drugim zemljama EU-a.
Rano otkrivanje
U Hrvatskoj se provode dva populacijska programa ranog otkrivanja, za rak dojke i debelog crijeva, dok je screening za rak vrata maternice oportunistički. U Hrvatskoj je 2022. probirom raka dojke obuhvaćeno 62 % stanovništva iz ciljne populacije, sličan onome od 60% iz 2019. Probir raka debelog crijeva dosegnuo je 26 % u 2023. (23 % u 2019.). U probiru raka dojke i vrata maternice postoje razlike s obzirom na dohodak i obrazovanje, a u probiru raka debelog crijeva s obzirom na geografsko područje. Osim toga, stopa sudjelovanja u probiru raka debelog crijeva viša je u žena nego u muškaraca. Napominjemo da je Hrvatska uvela i programe ranog otkrivanja raka pluća, uz pilot programe za rak prostate i melanom.
Uspješnost liječenja raka – Dostupnost
U Hrvatskoj obvezno zdravstveno osiguranje pokriva svu skrb za oboljele od raka, ali uključuje 20 % participacije i dodatne fiksne troškove za određene usluge. Međutim, participacija za liječenje raka ograničena je na 266 EUR po epizodi bolesti.
Hrvatska ostvaruje velike pomake u sestrinskoj skrbi za onkološke pacijente te tako prevladava velike obrazovne i profesionalne praznine. Godine 2024. Ministarstvo zdravstva i Hrvatsko društvo onkoloških medicinskih sestara i tehničara aktivno su radili na uspostavi specijalističkog programa onkološkog sestrinstva, a održana je i prva međunarodna akademija za onkološke medicinske sestre, što označava velik napredak u kontinuiranoj edukaciji i međunarodnoj suradnji. Planiranje budućih naprednih uloga onkoloških medicinskih sestara i predstojeća objava prvog udžbenika za onkološke medicinske sestre dodatno naglašavaju postignuti napredak. Proširuje se i primjena konzultacija na daljinu kako bi se potaknulo multidisciplinarno učenje i prakse u liječenju raka. Taj pristup ne samo da olakšava veću suradnju među stručnjacima, već i poboljšava dostupnost i kvalitetu skrbi u izoliranijim područjima.
Kašnjenja u proširenju pristupa medicinskim tehnologijama otežavaju pravodobno liječenje raka
Jedan od glavnih prioriteta iz Nacionalnog strateškog okvira protiv raka je poboljšanje
pristupa najsuvremenijim medicinskim tehnologijama i kraće vrijeme čekanja. Količina
opreme za radioterapiju 2022. iznosila je 8 na 1 000 000 stanovnika, što je slično prosjeku za zemlje EU-20 i za 7 % više od prosjeka u zemljama s usporedivim gospodarstvima (7,3 na 1 000 000 stanovnika). Taj pozitivni trend potaknut je najnovijim napretkom ostvarenim u tom području. U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti odobrenog u prosincu 2023., ukupne vrijednosti od 10 milijardi EUR, šest hrvatskih bolnica (svih pet
kliničkih bolničkih centara i Opća bolnica u Zadru) bit će opremljeno naprednom radioterapijskom tehnologijom kako je predviđeno u rasporedu. Nabava uključuje 21 linearni akcelerator.
U Hrvatskoj je naknada troškova za onkološke lijekove često ograničena na skupine pacijenata koje su uže od onih definiranih u odobrenju za stavljanje u promet. Štoviše, takva ograničenja postoje za više od polovine svih indikacija koje su prihvatljive za naknadu troškova. Na taj trend sve više utječe velik pritisak na proračun zbog visokih troškova novih lijekova, sve većeg broja dostupnih terapija i sve većeg broja oboljelih od raka. Hrvatska koristi sporazume o nadzoru plasiranja na tržište, koji uključuju načine financiranja utemeljene na uspješnosti i financijske mehanizme kao što su popusti i rabati te strukturirane planove plaćanja tijekom nekoliko godina za skupe vrste liječenja poput genske terapije. Međutim, unatoč tim mehanizmima, za onkološke lijekove trenutačno se ne provode programi ranog pristupa (osim za milosrdnu primjenu).
Hrvatska snažno podupire inovativne načine liječenja raka visoke vrijednosti: 62 % indikacija za odabrani niz novih lijekova za rak dojke i pluća dobiva naknadu troškova iz javnih sredstava ili je pokriveno zdravstvenim osiguranjem. To je iznad prosjeka EU-a od 59 % i znatno je više od prosječne stope od 54 % u zemljama čija su gospodarstva usporediva s Hrvatskom. U Hrvatskoj je kod bolesnika koji prethodno nisu liječeni zamjena izvornih onkoloških lijekova generičkim lijekovima dopuštena samo u razdobljima nestašice lijekova, a zamjena bioloških lijekova biosličnim lijekovima je zabranjena. Iz toga je očito da se primjenjuje stroga kontrola nad liječenjem raka i oprezan pristup zamjeni lijekova. Unatoč tome, u Hrvatskoj je zabilježeno opsežno uvođenje biosličnih lijekova za rak – za 63 % onkoloških biosličnih lijekova troškovi se nadoknađuju javnim sredstvima ili su pokriveni zdravstvenim osiguranjem, što je blizu prosjeka EU-a od 65 %. Međutim, ta je stopa nešto niža od prosjeka od 67 % u zemljama čija su gospodarstva usporediva s Hrvatskom, dakle bioslični lijekovi mogli bi se više koristiti.
Kvaliteta liječenja raka u Hrvatskoj niža je nego u drugim državama članicama EU-a, ali se ta razlika smanjuje
Izgubljene potencijalne godine života zanimljivo su komplementarno mjerilo utjecaja različitih vrsta raka na društvo jer se u tom kontekstu pripisuje veća težina smrtnosti od raka među mlađim osobama. Ispitivanje promjena izgubljenih potencijalnih godina života tijekom vremena za različita sijela raka može ukazati na poboljšanja u sustavima liječenja raka zbog smanjenja prerane smrtnosti. U Hrvatskoj su 2021. ukupne izgubljene potencijalne godine života zbog raka za sva sijela iznosile 1761 na 100 000 stanovnika, što je za 30 % više od prosjeka EU-a (1 355 na 100 000). Unatoč tim velikim brojkama, u Hrvatskoj je od 2012. zabilježeno znatno smanjenje izgubljenih potencijalnih godina života od 13,9 %, što je manje od prosječnog smanjenja u EU-u od 19 %. Rak zbog kojeg je 2021. izgubljeno najviše potencijalnih godina života bio je rak pluća, s 391 godinom na 100 000 stanovnika, što je nešto više od petine svih potencijalno izgubljenih godina života zbog raka. Muškarci u Hrvatskoj zbog raka gube 24 % više potencijalnih godina života nego u prosjeku EU-a.
Hrvatska ima pouzdanu digitalnu infrastrukturu za liječenje raka
Hrvatski nacionalni registar za rak sveobuhvatan je i integriran informacijski sustav koji obuhvaća cijelu populaciju, bez zasebnih registara za određene vrste/sijela raka ili regije. Sadržava ključne informacije kao što su preživljenje, stadij raka i dijagnostički podaci. Može se lako povezati i s drugim važnim skupovima podataka, uključujući podatke o smrtnosti, probiru i liječenju. Međutim, ne uključuje genetske informacije ni iskustva/ishode koje su naveli pacijenti, niti se može povezati s njima. U registru se pomno prikupljaju osnovne informacije o slučajevima raka, uključujući Međunarodnu klasifikaciju bolesti, desetu reviziju (ICD-10) dijagnoza i morfološki kod Međunarodne klasifikacije bolesti za onkologiju (ICD-O). Radilo se na tome da se podaci iz registra povežu s drugim bazama podataka pomoću osobnih identifikacijskih brojeva, ali ti pokušaji nisu bili strateški isplanirani niti su bili rutinski izvedivi, što je pokazalo da su trenutačne mogućnosti integracije ograničene. (Izvor: Hrvatski nacionalni registar za rak)
Planirane politike koordinacije skrbi bile su odgođene tijekom pandemije bolesti COVID-19, ali su se počele provoditi 2024.
Hrvatska još nije reorganizirala ni koncentrirala pružanje usluga liječenja raka niti je uspostavila ili restrukturirala mreže za liječenje raka kako je navedeno u Nacionalnom strateškom okviru protiv raka. Isto tako, još nisu sustavno uspostavljeni multidisciplinarni timovi za liječenje raka. Međutim, cilj je Nacionalnog plana oporavka i otpornosti iz 2023. (usklađen s Akcijskim planom za razdoblje do 2025.) povezati podatke iz bolničkih i kliničkih IT sustava te od drugih dionika u skrbi i praćenju liječenja raka u nacionalnu onkološku bazu podataka. Time bi se podržala i poboljšala nacionalna onkološka mreža pružanjem pojednostavnjenog pristupa podacima o dijagnozama, liječenju i ishodima uz praćenje postupaka pomoću pokazatelja uspješnosti.
U ožujku 2024. potpisan je ugovor u vrijednosti od 7,4 milijuna EUR za izradu IT platforme za nacionalnu onkološku bazu podataka. Smatra se da će ta inovacija omogućiti svim osobama oboljelima od raka standardizaciju i usklađenost s nacionalnim smjernicama za liječenje raka praćenjem pokazatelja uspješnosti i upotrebom algoritama kako bi se lakše utvrdilo najprikladnije liječenje. Ta nova platforma povezuje se i s postojećim sustavima koje koriste pružatelji usluga liječenja raka te znatno smanjuje opterećenje zdravstvenih djelatnika i pomaže u koordinaciji među pružateljima usluga liječenja raka.
U 15 bolnica provodi se uspješan pilot-projekt za smanjenje vremena čekanja na liječenje raka
Ministarstvo zdravstva pokrenulo je program brze obrade onkoloških i onkološki suspektnih pacijenata kako bi se skratile liste čekanja. U svibnju 2023. u tom je programu sudjelovalo 15 hrvatskih bolnica i obuhvaćao je slučajeve sumnje na rak dojke, prostate, pluća, probavnog sustava i kože. Program omogućuje liječnicima opće prakse da pacijentima kod kojih se sumnja na onkološke bolesti osiguraju bolničko liječenje u roku od sedam dana pružanjem centraliziranih informacija o dostupnosti termina za onkološki pregled. Pacijenti od svojih liječnika dobivaju informacije o onkološkim uslugama na temelju prioritetnih protokola u najbližoj ustanovi, čime se osigurava brz pristup uslugama unutar njihove regije. Nadalje, 15 bolnica koje sudjeluju u pilot-projektu uspostavilo je različite protokole za obradu onkoloških pacijenata te je optimiziralo obradu redovitih, prioritetnih i hitnih slučajeva.
Znatan napredak u inovacijama u liječenju raka usmjeren je na izgradnju kapaciteta za primjenu najnovijih tehnologija
Specijalizacije u području medicinske genetike uključene su 2022. u smjernice za specijalističko osposobljavanje, koje će se provoditi u šest zdravstvenih ustanova koje je odobrilo Ministarstvo zdravstva. Uvođenjem specijalizacija u području medicinske genetike stvorit će se generacija liječnika kompetentnih za odlučivanje o dijagnozi i liječenju te pružanje odgovarajućih genetskih informacija ne samo oboljelom pacijentu nego i njegovim srodnicima izloženima riziku, čime će se znatno poboljšati zdravstvena skrb za pacijente i dostupnost genetskog savjetovanja za osobe izložene riziku.
U ožujku 2024. u Kliničkoj bolnici Zagreb službeno je otvoren Zavod za personaliziranu medicinu, koji uključuje Nacionalni laboratorij za gensko profiliranje tumora – to je tek treći medicinski centar u Europi s takvim objektom. Uspostava i oprema laboratorija dio su šireg projekta personalizirane medicine u području onkologije, s početnim ulaganjem od 7,7 milijuna EUR (očekuje se da će dosegnuti ukupno 9,1 milijun EUR) koje u potpunosti financira farmaceutska tvrtka Roche®. Projekt uključuje i edukaciju i osposobljavanje osoblja te je izravno povezan s nacionalnom onkološkom bazom podataka. Cilj mu je ne samo zadovoljiti potrebe hrvatskih pacijenata, već i pružiti usluge susjednim zemljama. Kako je prethodno navedeno, Hrvatska provodi politike za primjenu konzultacija na daljinu, kao što su dijagnostika raka pluća i melanoma na daljinu. Iako se još ne koristi robotska i robotski potpomognuta kirurgija, razmatra se uvođenje tih naprednih tehnologija u bliskoj budućnosti kako bi se poboljšala kirurška preciznost i učinkovitost. Još ne postoje politike za probir biomarkera i primjenu umjetne inteligencije u probiru raka.
Pokazatelji koje prijavljuju pacijenti oboljeli od raka nisu sustavno prikupljani. Međutim, hrvatska tijela koriste iskustva pacijenata iz Europske zdravstvene ankete kako bi pratila iskustva i kvalitetu života pacijenata oboljelih od raka koji koriste primarnu skrb.
Troškovi i vrijednost za novac – Očekuje se da će rak u nadolazećim desetljećima znatno utjecati na tržište rada u Hrvatskoj
Prema radu OECD-ova modela strateškog planiranja rashoda u javnom zdravstvu (SPHeP), očekuje se da će izdaci po stanovniku za zdravstvenu skrb povezanu s rakom u Hrvatskoj u razdoblju od 2023. do 2050. porasti za 62 %, u usporedbi s 59 % u EU-27.
Nadalje, očekuje se da će u razdoblju od 2023. do 2050. u prosjeku doći do gubitka 151 radnika u ekvivalentu punog radnog vremena (EPRV) na 100 000 osoba u Hrvatskoj zbog smanjenja broja zaposlenih, što je manje od prosjeka EU-a od 178 EPRV-a na 100 000 osoba. Također se predviđa gubitak 64 EPRV-a na 100 000 stanovnika zbog apsentizma i prezentizma7, što je nešto manje od prosjeka EU-a od 81 EPRV-a na 100 000 stanovnika.
IZVOR:
https://www.oecd.org/en/publications/eu-country-cancer-profile-croatia-2025_46c5e70c-en.html
