Tomislav Kulić: “Smanjeni dugovi, reforma na vidiku!”
ledajući iz perspektive veledrogerija i vječne teme dugova zdravstva, 2021. je bila godina rekordnog duga, ali i rekordnih sanacija, definitivno godina u kojoj je dug bolnica značajno smanjen. Sam kraj 2021. g. obilježile su uplate sanacijskih sredstava iz 2. rebalansa proračuna u ukupnom iznosu od 780 milijuna kn. Dodatno, bolnicama su uplaćena i sredstva za kompenzaciju dijela troškova nastalih pogrešnim obračunom prekovremenog rada u bolnicama. Navedenim sredstvima većina bolnica svela je svoje rokove plaćanja unutar 180 dana.
Krajem prosinca HZZO je izvršio dodatne uplate prema ljekarnama i sveo svoje rokove plaćanja na 31.12.2021. unutar 120 dana.
Tijekom 2021. g. bolničkom sustavu je kroz nekoliko sanacijskih uplata doznačeno ukupno 4,19 milijardi kuna dodatnih sredstava. Dodatno, bolnicama je doznačen i značajan iznos na ime kompenzacije troškova nastalih pravomoćnim presudama za pogrešno obračunati prekovremeni rad. U oba slučaja se radi o sredstvima koja su namijenjena podmirenju dospjelih bolničkih obveza prema veledrogerijama.
Iako je dug bolnica prema veledrogerijama na 31.12.2021. iznosio i dalje visokih 2,6 milijardi kuna, potrebno je reći da se radi o iznimnom napretku. Rokovi plaćanja su i dalje izvan onih propisanih zakonom, no ukupni dug je značajno smanjen i to nakon nekoliko godina kontinuiranog rasta. Napravljen je veliki pozitivni iskorak ka normalizaciji plaćanja te je time u potpunosti stabilizirana opskrba lijekovima. Imajući u vidu epidemiološku situaciju i činjenicu da je zdravstveni sustav imao značajno povećanje troškova uzrokovanih covid okolnostima, postignuće je tim veće. Posebne zasluge idu ministru Mariću koji je održao obećanje dato u travnju 2021. g. i osigurao potrebna sredstva.
Trendovi u siječnju 2022.
Što se tiće plaćanja bolnica u siječnju, uslijed izostanka daljnjih sanacijskih uplata veledrogerije bilježe minimalne uplate od strane bolnica te dug ponovo raste. To nam jasno potvrđuje već viđeno – bolnički sustav bez dodatnih sanacijskih sredstava nema financijskih kapaciteta za održavanje postignutih rokova plaćanja. Ono što smo vidjeli na primjeru prošle godine je da bolnicama nedostaje mjesečno minimalno 250 milijuna kuna za redovno podmirenje svojih obveza. HZZO je pak, nakon dostizanja dogovorenih rokova plaćanja na 31.12.2021. ponovo ‘usporio’ plaćanja u siječnju.
Bez značajnije promjene u modelu financiranja bolnica tj bez provedbe reformskih mjera ne možemo očekivati promjene u obrascima plaćanja. Očito da nas model dodatnih sanacijskih uplata čeka i u narednom periodu.
Reforma zdravstva
Protekli period obilježen je pojačanim aktivnostima oko pripreme za reformu zdravstva. Možemo konstatirati da se stvari ipak miču.
Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027.
Kao prvo vrijedi istaknuti da je Vlada na sjednici 30.12.2021. donijela odluku o donošenju nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine i akcijskog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2025. godine.
Izdvajam:
Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine je srednjoročni akt strateškog planiranja koji utvrđuje posebne ciljeve s osnovnim ciljem unaprjeđenja zdravstvenog sustava i zdravstvenih ishoda populacije. Nacionalni plan podupire provedbu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, koja u okviru strateškog cilja 5 „Zdrav, aktivan i kvalitetan život“ ambiciozno planira unaprjeđenje sustava zdravstvene zaštite te ishoda skrbi kao ključnog nacionalnog prioriteta.
Plan predviđa pet posebnih ciljeva – bolje zdrave životne navike i učinkovitija prevencija bolesti, unapređenje sustava zdravstvene zaštite, unaprjeđenje modela skrbi za ključne zdravstvene izazove, unapređenje financijske održivosti zdravstvenog sustava, a želi se učiniti i zdravstveni sustav poželjnim mjestom za rad. Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je kako je riječ o krovnom sektorskom dokumentu planiranja koji utvrđuje posebne ciljeve, mjere, projekte i aktivnosti koje će se provoditi pod okriljem Ministarstva s osnovnim ciljem unaprjeđenja zdravstvenog sustava i zdravstvenih ishoda populacije.
Predstavljanje nacrta reformskih mjera u zdravstvu
Početkom godine, nakon uvodnih medijskih natpisa o mogućim promjenama vezanim za zdravstvo, ministar Beroš predstavio je i nacrt reformskih mjera u zdravstvu koalicijskim partnerima.
Neke od reakcija:
Reforma zdravstva još uvijek je na razini skice, a ne konkretnog plana – tvrde koalicijski partneri. ”Na osnovu jedne prezentacije ne mogu se donositi zaključci, uglavnom nije bilo čak ni rasprave nego smo to pozorno saslušali i rečeno je prije nego se napravi zakonodavni okvir da ćemo dobiti priliku pitati i dobiti odgovor na svako pitanje”, kazao je Silvano Hrelja, saborski zastupnik.
U Udruzi poslodavaca u zdravstvu podržavaju ministrov plan, ali kažu da on neće biti uspješan ako se ne promjeni jedna ključna stvar. ”To je depolitizacija zdravstvenog sustava. Dakle, ne mogu se ravnatelji mijenjati onako kako se mijenja dnevna politika i kako se mijenjaju stranke na državnoj i lokalnoj politici na vlasti”, komentirao je Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske.
Pravilnik o mjerilima za određivanje najviše dozvoljene cijene lijeka na veliko
Početkom siječnja Ministarstvo zdravstva pokrenulo je i e-savjetovanje sa ciljem promjena Pravilnika o mjerilima za određivanje najviše dozvoljene cijene lijeka na veliko. Nažalost, način donošenja Pravilnika sporan je i u formalno-proceduralnom smislu ali i sadržajnom te se radi o primjeru kako se takve stvari ne bi smjele raditi. Naime, spomenuti Pravilnik je iznimno važan obzirom da regulira politiku lijekova, ima direktni utjecaj na pacijente, cjelokupan zdravstveni sustav, a pogotovo na sudionike u opskrbnom lancu lijekova.
Kao prvo, izmjene Pravilnika su upućene u postupak savjetovanja s javnošću bez konzultacija i priprema sa ključnim dionicima i zainteresiranim stranama uz potpuno ignoriranje zakonske procedure najave promjena, što je nedopustivo. U sadržajnom smislu predlagatelj je pristupio selektivno, uzimajući u obzir samo pojedine dijelove modela koji je služio kao uzor (vjerovatno slovenski), izostavljajući cjelovito rješenje. Predložene promjene imale bi krajnje negativan utjecaj na održivost veledrogerijskog poslovanja pa samim time i na opskrbu lijekovima hrvatskih pacijenata. Osim navedenog, predložene promjene, pogotovo u vidu promjene referentnih zemalja, dovele bi do niza drugih negativnih efekata; povlačenja dijela lijekova iz prometa u Hrvatskoj, prestanka proizvodnje dijela lijekova u Hrvatskoj zbog neisplativosti, smanjene dostupnosti novih terapija… Kratkoročne uštede ubrzo bi bile u potpunosti poništene dugoročno negativnim efektima.
e-savjetovanje je još u tijeku, možete vidjeti komentare i uključiti se:
Nadamo se da će zdravstvena administracija u narednom periodu uzeti u obzir primjedbe te povući navedeni prijedlog i pozvati zainteresirane strane na zajednički dijalog kako bi se pronašlo kvalitetno i održivo rješenje.
Okrugli stol ‘Reforma hrvatskoga zdravstva’
U organizaciji saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku 26.01. 2022. održan je okrugli stol s temom ‘Reforma hrvatskoga zdravstva’. Obzirom da je prijedlog zdravstvene reforme već poznat dijelu stručne, ali i šire javnosti, postoji potreba detaljnijeg predstavljanja okvira reforme kao i pružanja potrebnih informacija.
Okupljeni predstavnici stručnih komora i udruga u zdravstvu, udruga pacijenata, Koordinacije obiteljske medicine, predstavnici županija, udruženja veledrogerija i pacijenata, kao i priznati stručnjaci iz područja zdravstva, odmah na početku izrazili su svoje žaljenje što se pozivu za sudjelovanje nisu odazvali predstavnici Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), utoliko više, istaknuli su, što su u neslužbenom dokumentu Ministarstva, poznatom javnosti, nabrojene sve mjere, reformska područja i rokovi njezine provedbe uz poziv na dijalog sa svim dionicima u zdravstvu, budući da bez konsenzusa o zajedničkoj viziji zdravstvenog sustava, ne može biti uspješne reforme.
Predsjednica saborskog Odbora Renata Sabljar-Dračevac Pohvalila je cjelovitu reformu prikazanu u okvirnom neslužbenom Prijedlogu reforme Ministarstva zdravstva, smatrajući da je potrebna detaljna razrada koja bi pružila bolji pregled. Na isto se referirao Dražen Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske osvrnuvši se na sva tri reformska područja: organizaciju sustava, ljudske resurse, financiranje i politiku lijekova, potom i na mjere i ciljeve te hodogram s rokovima, izražavajući svoje zadovoljstvo što su dotaknuta gotovo sva strateška područja.
Svi sudionici su zaključno izrazili zadovoljstvo organizacijom okruglog stola te istaknuli potrebu za daljnjim dijalogom koji je nužan za konsenzus o modelu reforme i njezinoj provedbi te s tim u vezi pružanja potrebnih informacija od strane Ministarstva zdravstva.
Rezime
Kroz 2021. g. postignut je veliki napredak po pitanju plaćanja u zdravstvu, rekordni dug je značajno smanjen. Vjerujemo da će se u narednom periodu kroz dosadašnji model sanacija nastaviti sa daljnjim smanjenjem ukupnog duga. Za promjenu modela funkcioniranja zdravstva potrebna nam je sveobuhvatna reforma zdravstva. Dobro je da i po tom pitanju vidimo konkretne aktivnosti. Donesen je strateški dokument – Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje 2021.-2027. Ministarstvo zdravstva je pripremilo i konkretan Prijedlog reforme zdravstva, sa ciljevima, procjenom učinka i rokovima provedbe reformskih mjera.
Ono što svakako treba poboljšati je dijalog, stručna rasprava i komunikacija vezano uz prijedlog reformskih mjera. Bez šire javne i stručne rasprave sa uključenim zainteresiranim dionicima, bez šireg sagledavanja utjecaja promjena… dolazimo do rješenja koja nisu kvalitetna niti održiva. Potreban nam je konsenzus ili bar maksimalno moguće usuglašavanje oko modela i ključnih mjera. Trebamo biti svjesni da smo dobrih planova imali i do sada, neke smo i zakonski uredili (poput Master plana bolnica), no uvijek smo zapinjali u primjeni. Nemamo više vremena niti si možemo dozvoliti luksuz odgađanja. Po informacijama Ministarstva zdravstva ukupni dospjeli dug zdravstva na 30.11.2021. iznosio je 5,2 milijarde kuna, a vidimo da samo bolnički sustav svaki mjesec stvara 250 milijuna kuna novog duga. Imajući u vidu negativne demografske trendove koje smo naslućivali, a nedavno ih i potvrdili kroz rezultate popisa stanovništva, vremena za reformu je sve manje.
Autor:
Tomislav Kulić (Phoenix Farmacija)
predsjednik Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima
Hrvatska gospodarska komora
https://www.linkedin.com/pulse/pozitivan-pomak-na-kraju-godine-tomislav-kuli%25C4%2587/?trackingId=mK0kLi%2FWSNKfibAr7bV8Mg%3D%3D
