d

The Point Newsletter

Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error.

Follow Point

Begin typing your search above and press return to search. Press Esc to cancel.

Tomislav Kulić: “Pozitivan pomak na kraju godine!”

N

a samom kraju kalendarske 2021. godine imamo razloga za optimizam. HZZO je krajem studenog uz pomoć sredstava iz rebalansa proračuna smanjio dug i reducirao rokove plaćanja prema ljekarnama dok je Vlada Republike Hrvatske početkom prosinca donijela odluku o raspodjeli sredstava iz rebalansa proračuna bolnicama. Sredstva su krajem prosinca doznačena bolnicama te je najveći dio već plaćen veledrogerijama. Krenimo redom…

 

Stanje na 30.11.2021.

Ukupni dug bolnica prema 30ak veledrogerija, članica udruženja pri HGK na 30.11.2021 iznosio je 3,19 milijardi kuna. Od toga je dospjeli dug iznosio 2,2 milijarde kuna, a dug iznad 180 dana narastao je na 594 milijuna kuna.

 

 

 

Ukupni dug bolnica je u odnosu na 31.10.2021 povećan za 210 milijuna kuna. Rokovi plaćanja kliničkih bolničkih centara i kliničkih bolnica su na 30.11.2021 bili pretežno između 210 i 250 dana dok su rokovi plaćanja općih, županijskih i specijalnih bolnica dosegli i 270 dana. Tijekom ove godine, do 30.11.2021. bolnicama je uplaćeno ukupno 3,41 milijardi kuna sanacijskih sredstava. U istom periodu ukupni dug je smanjen za samo 681 milijun kuna!

 

Stanje u ljekarničkom segmentu

HZZO je, krajem studenog, uz pomoć 700 milijuna kuna iz rebalansa reducirao rokove plaćanja prema ljekarnama. Nakon uplate HZZOa rokovi plaćanja su na 30.11. smanjeni na 129 dana što je još uvijek izvan dogovorenih 120 dana.

 

 

Rebalans proračuna – sredstva za bolnice

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj početkom prosinca donijela odluku o raspodjeli sredstava iz rebalansa proračuna bolnicama, ukupno 780 milijuna kuna. Od toga je 511 milijuna kuna dodijeljeno kliničkim bolničkim centrima i kliničkim bolnicama dok su opće, županijske i specijalne bolnice alokacijom dobile 269 milijuna kuna.

Uključujući zadnje uplate u prosincu, dug bolničkog sustava je kroz 2021 g. saniran sa ukupno 4,19 milijardi kuna dodatnih sredstava.

 

 

Sanacije, sanacije…

Ministar Marić je održao svoj dio obećanja, izdvojena su sredstva kako bi se osigurali dogovoreni rokovi plaćanja. Dinamiku rasta duga u bolnicama bilo je teško predvidjeti. Vjerujem da je to razlog zašto smo usklađenje sa dogovorenim rokovima plaćanja čekali punih 6 mjeseci. U međuvremenu reforma zdravstva je, čini se, skliznula sa dnevnog reda. Očito je da ćemo sljedeće godine, barem za početak,  nastaviti funkcionirati po ovogodišnjem modelu parcijalnih sanacija.

Ono što veledrogerije očekuju u narednom periodu je kao prvo stabilizacija dosegnutih rokova plaćanja a nakon toga, kroz 2022 godinu i konačno usklađenje sa zakonskim rokovima plaćanja. Proračun za zdravstvo za 2022 godinu ne daje nam previše optimizma no vjerujem da će ministar Marić biti dosljedan u održavanju dogovorenih rokova plaćanja. S druge strane dok god reformske mjere za zdravstvo ne budu konkretizirane i u praksi dokazale sposobnost zaustavljanja rasta novih dugova teško je za očekivati drugačiji model od parcijalnih sanacija dugova u zdravstvu.

Na temu sanacija je rečeno puno, za one koji žele znati više prilažem odličan članak na temu financijske (ne)održivosti hrvatskog zdravstva sa osvrtom na provedene sanacije u periodu 1994 -2021. Autori su odlični poznavatelji javnih financija i zdrastvenog sustava sa EFZG; Hrvoje Šimović, Maja Mihelja Žaja i Marko Primorac.

Iz članka izdvajam – od 1994 -2021 kroz 27 sanacija plaćeno je 24 milijarde kuna dodatnih sredstava.

 

 

Reforma zdravstva

Evidentno je da bolnički sustav svaki mjesec stvara 250 milijuna kuna novog duga. Dok god ne osiguramo promjenu trenutnog modela bolnički sustav će nastaviti stvarati 3 milijarde kuna novih dugova godišnje. Previše je to i za bogatija gospodarstva. Rješenje se nalazi u reformi zdravstva no reforma je, nažalost po tko zna koji puta, stavljena na čekanje.

U odličnom članku Gabrijele Galić pod naslovom ‘Proračun ne uzima u obzir da je zdravstvo bolesnik kojeg treba liječiti’ autorica navodi informacije o najavljenoj reformi zdravstva: Lokalni izbori su prošli, a reforma još nije na vidiku. Istina, resorno ministarstvo je u rujnu oformilo radnu skupinu koja bi trebala iznjedriti izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti . U listopadu u javnost izlaze detalji reforme, od ukidanja fiskalne olakšice za poslodavce koji zapošljavaju mlade i ne plaćaju im doprinose za zdravstveno osiguranje, preko dizanja praga za sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite s dvije na četiri tisuće kuna, objedinjene nabave za sve bolnice, skidanja naknada za bolovanja i porodiljske dopuste s HZZO-a, centralizacija bolnica. Većina tih prijedloga naišla je na kritike, kako na lokalnoj razini kada je riječ o ideji podržavljenja bolnica, tako i među zainteresiranim strankama jer prve ideje dio troška sustava prebacuju na korisnike, odnosno građane.

 

 

 

 

Rezime

Ove godine je napravljen veliki pomak. Rekordni dug zdravstva iz ožujka je značajno smanjen. Izvršeno je nekoliko sanacijskih uplata u ukupnom iznosu od 4,19 milijardi kuna. Dospjeli dug prema veledrogerijama je smanjen, osigurana je redovna opskrba lijekovima, medicinskim proizvodima i opremom.

Nakon uplata sredstava predviđenih zadnjim rebalansom proračuna definitivno vidimo pozitivan pomak i približavanje dogovorenim rokovima plaćanja. Vjerujem da će navedena sredstva biti dostatna da većina bolnica, barem jednokratno, svede plaćanja u dogovoreni rok od 180 dana.

Naravno, ostaje pitanje kako osigurati održivost postignutih rokova plaćanja. Proračun za zdravstvo za 2022. je smanjen unatoč očekivanim dodatnim covid troškovima, stvaranju novog duga bolnica te odsustvu reformskih mjera. Matematika jednostavno ne stoji što upućuje na nastavak primjene starog, prokušanog modela – parcijalne sanacije.

Ne preostaje nam ništa drugo već da se nadamo da će politika i zdravstvena administracija čim prije  osigurati suvisle reformske mjere što je preduvjet za kvalitetno, dostupno i financijski održivo zdravstvo.

 

 

 

 

Autor:
Tomislav Kulić (Phoenix Farmacija)
predsjednik Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima
Hrvatska gospodarska komora
https://www.linkedin.com/pulse/pozitivan-pomak-na-kraju-godine-tomislav-kuli%25C4%2587/?trackingId=mK0kLi%2FWSNKfibAr7bV8Mg%3D%3D