Svjetski tjedan imunizacije 2022. – U potrazi za dugim životom provedenim u zdravlju i blagostanju! #DugŽivotZaSve

ijepljenje je nedvojbeno jedna od najmoćnijih i najisplativijih metoda primarne prevencije zdravlja koja je dostupna u zaštiti od niza zaraznih bolesti, no prednosti imunizacije nisu još uvijek dostatno naglašene niti usvojene u mnogim državama. Uz rastuće pritiske na ulaganja u javno zdravstvo, potrebno je osigurati da imunizacijske politike ostvare svoj puni potencijal. Usvajanje koncepta cjeloživotne imunizacije mogao bi biti mogući put prema naprijed…

Više od 2 stoljeća, cjepiva su pomagla učiniti svijet sigurnijim – od prvog cjepiva razvijenog za zaštitu od velikih boginja sve do najsuvremenijih mRNA cjepiva u sprječavanju teških komplikacija COVID-19. Cjepiva nas štite kao pojedince i pomažu nam da zaštitimo jedni druge kao članove globalne zajednice.

Cijepljenjem se možemo zaštititi protiv više od 20 ozbiljnih, po život opasnih, zaraznih bolesti, te se doprinosi dužem i zdravijem življenju uz procjenu spašavanja nekoliko milijuna života godišnje. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi kako imunizacija trenutno sprječava 2-3 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, što je čini najdjelotvornijom zdravstvenom intervencijom.[1]

Svjetski tjedan imunizacije, koji se obilježava u posljednjem tjednu travnja, ima za cilj istaknuti potrebnu kolektivnu akciju te promicati korištenje cjepiva u zaštiti ljudi svih dobi od brojnih zaraznih bolesti. Tema ovogodišnjeg Svjetskog i Europskog imunizacijskog tjedna jest “Dug život svima!“

Cilj ovogodišnje teme je naglasiti važnost ravnopravne i proširene dostupnosti cjepivima te pridonijeti dugom i zdravom životu svih građana. Svjetska zdravstvena organizacija radi s državama diljem svijeta na podizanju svijesti o vrijednosti cjepiva i imunizacije te osigurava da vlade dobiju potrebne smjernice i tehničku podršku za provedbu visokokvalitetnih programa imunizacije. Konačni cilj Svjetskog tjedna imunizacije je da više ljudi – i njihovih zajednica – bude zaštićeno od zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. [2] Do sada je mnogo postignuto, napredak u kontroli mnogih zaraznih bolesti zahvaljujući imunizaciji ubrzan je posljednjih nekoliko desetljeća, no 2022. je i raskrižje koje predstavlja brojne izazove.

Pandemija COVID-19 dovela je do povećane politizacije cjepiva i smanjenja postotka procijepljenosti djece u nekoliko država. Usluge imunizacije prekinute su i u Ukrajini te sva djeca koja su napustila državu trebaju imati dostupnost redovitim pedijatrijskim cjepivima. Ovi izazovi više nego ikada naglašavaju važnost opće dostupnosti imunizaciji! Tijekom Svjetskog tjedna imunizacije, WHO će surađivati s državama članicama i partnerima na stvaranju svijesti o prednostima imunizacije i rizicima bilo kakvog smanjenja procijepljenosti. [3]

Koncept cjeloživotne imunizacije traži da kalendari imunizacije i dostupnost cijepljenju odgovaraju životnoj fazi pojedinca, njegovom načinu života i specifičnim rizicama (osjetljive populacije, kronični bolesnici) od zaraznih bolesti s kojima se može učinkovito suočiti i spriječiti njihove teške komplikacije. Cjeloživotni pristup imunizaciji treba biti strateška ekonomska politika, opsežna zdravstvena politika i zdravi razum, kako ističu u Global Coalition on Aging.

Sve više zaraznih bolesti može se spriječiti i/ilI smanjiti ozbiljne komplikacije cijepljenjem. Odraslim osobama se preporučuje cijepljenje na temelju njihove dobi, osnovnog zdravstvenog stanja, načina života, prethodnog cijepljenja i drugih razloga. Posebno je važno cijepljenje bolesnika s kroničnim bolestima jer je njihov imunološki sustav oslabljen ili je veća vjerojatnost da će razviti teške komplikacije koje mogu uključivati dugotrajnu bolest, hospitalizaciju, pa čak i smrt od određenih zaraznih bolesti, a što je moguće spriječiti cijepljenjem. [4] U mnogim protupandemijskim mjerama (kao i prije pandemije) su bile preporuke imunizacije kroničnih bolesnika protiv gripe i pneumokokne bolesti, a pojavom cjepiva protiv COVID-19 je i ono postalo sastavni dio preventivne „zdravstvene higijene“ za najrizičnije skupine.

Istraživanja pokazuju da kronična zdravstvena stanja povezana sa starenjem kao što su dijabetes i rak povećavaju rizik starijih osoba da razviju ozbiljne komplikacije (pa i smrtnost) od zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti cjepivima, poput gripe ili pneumokokne upale pluća. S novim fokusom globalne zdravstvene zajednice na zdravo starenje, strategije trebaju biti izgrađene oko bolesti čije se posljedice mogu spriječiti cijepljenjem. Uz redovno pedijatrijsko cijepljenje, imunizacija odraslih pokretač je zdravog starenja i trebala bi postati javnozdravstveni prioritet!

Prema Global Coalition on Aging, jedan od glavnih ciljeva zdravstvenih politika trebala bi biti uspostava ili poboljšanje postojećih sustava nadzora kojima se može odrediti i nadzirati teret bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem kod odraslih. Kao prvi korak, zdravstveni sustavi trebaju se usredotočiti na visokorizične subpopulacije, poput građana s kroničnim bolestima (osobe s srčano-krvožilnim bolestima, dišni bolesnici, osobe sa šećernom bolesti, imunokompromitirani itd.) koji se suočavaju s povećanim rizikom komplikacija zarazne bolesti koja se može spriječiti cjepivom. [5]

Ne treba zaboraviti niti pravovremenu mogućnost zaštite od nekoliko vrsta raka uzrokovanog infekcijama (hepatitis, HPV), što je prepoznato kao jedan od europskih javnozdravstvenih prioriteta uvrštenih u preventivne kodove protiv raka.

Proširivanje prednosti cijepljenja protiv zaraznih bolesti od djetinjstva kroz cijeli životni vijek postaje sve hitniji javnozdravstveni prioritet obzirom na starenje svjetske populacije, pojavu novih i ponovnu pojavu „starih“ zaraznih bolesti te potrebu da se više ulaže u prevenciju naspram liječenja u globalnoj zdravstvenoj zaštiti. . Kako bi se povećalo povjerenje stanovništva u imunizaciju, ključno je da dionici eliminiraju „lažno samopouzdanje“ prema zaraznim bolestima, poboljšaju dostupnost i praktičnost imunizacije, uklone postojeće barijere među različitim zdravstvenim razinama te se bave prevencijom kao jedan entitet. Svi dionici također moraju uzeti u obzir društveno i kulturno razmišljanje razumijevanjem i uključivanjem javnih stajališta. Na globalnoj razini predlaže se novi, tzv. “4Cs” model (Convenience, Confidence, Complacency, Cultural acceptance) koji obuhvaća praktičnost, povjerenje, samopouzdanje i kulturno prihvaćanje kako bi se “dostupnost cjepiva” pretvorila u “prihvaćanje cijepljenja” tijekom cijelog života. [6]

Prema izvješću „Pristup cjeloživotne imunizacije: prilagodba europskih politika“, implementacija cjeloživotne imunizacije podrazumijeva da kreatori zdravstvenih politika vode računa o pet područja za promjenu: [7]

Vodstvo s vrha. Globalni, EU i nacionalni čelnici javnog zdravstva trebali bi zagovarati cjeloživotni pristup cijepljenju, dajući jasne smjernice i mandat regionalnim i lokalnim vlastima

Promjena percepcije javnosti o cijepljenju, na primjer kroz obrazovanje od najranije dobi

Angažiranje zdravstvenih djelatnika kako bi pomogli obnoviti povjerenje javnosti u cijepljenje te potaknuti optimalnu pokrivenost postojećim cjepivima

Integriranje cijepljenja u nezdravstvena okruženja, kao što su škole ili radna mjesta, kako bi se potaknulo cijepljenje u svim fazama života, uključujući odraslu dob

Poboljšanje nadzora, prikupljanja podataka te istraživanja o utjecaju cijepljenja tijekom cijelog životnog vijeka kako bi se izgradio uvjerljiv model koji uključuje ključne donositelje odluka o prednostima ovog pristupa.

Cjeloživotna imunizacija trebala bi postati nova društvena norma zdravog načina života, uz zdravu prehranu, prikladnu fizičku aktivnost te prestanak pušenja. Sv i trebaju biti suglasni da imunizacija tijekom cijelog života postane „pristupnica“ za sve ljude da imaju duži i zdraviji život! [8]