Special Policy Report “Život pod staklenim zvonom?” – Prof. dr. sc. Igor Aurer: “Život pod staklenim zvonom nije rješenje – preporuke struke za hematološke bolesnike”

U

okviru Special Policy Reporta “Život pod staklenim zvonom?”, nastavljajući svoje aktivnosti s mnogobrojnim partnerima od Europskog i Svjetskog tjedna imunizacije, Health Hub prenosi europske zdravstvene politike, publikacije i aktualnosti vezane uz zaštitu najosjetljivijih skupina građana kada je riječ o utjecaju pandemije koronvirusa. Nedavno su se predstavnici hrvatskih udruga bolesnika i predstavnici struke usuglasili su se oko specifičnog utjecaja pandemije na imunokompromitirane osobe, kao što su osobe koje žive s rakom krvi, osobe transplantiranih organa, osobe s autoimunim oboljenjima, osobe s primarnim imunodeficijencijama, osobe na dijalizi, osobe s rakom solidnih organa, te preporučili rješenja i aktivnosti za ublažavanje tih rizika.

Tim povodom doprinos Special Policy Reportu dao je prof. dr. sc. Igor Aurer, dr. med., specijalist internist, subspecijalist hematologije, pročelnik Zavoda za hematologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb te predsjednik Hrvatske kooperativne grupe za hematološke bolesti – KroHem.

“Ne samo da postoje lijekovi koji mogu liječiti infekciju, već i lijekovi koji je mogu spriječiti i to za dugo vremena. Klinička ispitivanja pokazuju da dugodjelujuća antitijela u preko 80 posto slučajeva štite od razvoja COVID-19 infekcije te umanjuju rizik od hospitalizacije i smrti kroz šest mjeseci. To je veliki iskorak koji omogućuje sasvim drugačiji pristup bolesnicima nego što je bio do sada“, prigodom pisma petnaest udruga prema Ministarstvu zdravstva izjavio je pročelnik Zavoda za hematologiju KBC-a Zagreb prof. dr. sc. Igor Aurer.

 

 

Imunokompromitirani bolesnici nisu homogena skupina. Postoje različiti mehanizmi i stupnjevi imunokompromitiranosti, tj. smanjenja obrambenih snaga organizma. Na početku COVID-19 pandemije su bolesnici s blagom imunodeficijencijom čak imali bolji ishod jer nisu bili skloni pretjeranom imunološkom odgovoru i posljedičnom oštećenju pluća, koji je u prvim valovima infekcije odnosio živote inače zdravih osoba (na modulaciji upalnog odgovora se temelji pozitivan terapijski učinak steroida, npr. deksametazona). S vremenom je postalo jasno da tijekom pandemije nitko ne može očekivati da će ga izolacija („stakleno zvono“) sačuvati od infekcije jer inficirane osobe mogu biti posve asimptomatske. Znajući da „život pod staklenim zvonom“ značajno smanjuje kvalitetu života i povećava rizik drugih bolesti, mislim da bi trebalo biti jasno da to za većinu imunokompromitiranih osoba nije dobro rješenje.

 

Prof. dr. sc. Igor Aurer, dr. med., specijalist internist, subspecijalist hematologije, pročelnik Zavoda za hematologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb te predsjednik Hrvatske kooperativne grupe za hematološke bolesti – KroHem

 

 

SARS-CoV2 infekcija je nova bolest, s kojom nitko do sada nije imao iskustva i koja se uslijed pojave novih sojeva virusa kontinuirano mijenja. Zbog toga je razina dokaza o učinkovitosti pojedinih preventivnih ili terapijskih mjera puno niža nego što je uobičajeno. To, u kombinaciji s izrazitom politiziranošću javno-zdravstvenih odluka svugdje u svijetu, rezultira smjernicama koje su povremeno kontradiktorne i podložne čestim promjenama.

Uz gore navedena ograničenja možemo reći da po našem i iskustvu drugih hematoloških centara u svijetu koji su se aktivno uključili u liječenje COVID-19 smrtnost infekcije bila je izrazito velika (i preko 40%) u bolesnika s kombiniranim oštećenjem humoralne  (posredovane B limfocitima) i stanične (posredovane T limfocitima) imunosti, dok je smanjenje broja granulocita (granulocitopenija) puno manje značajno. Kombinirana imunodeficijencija se javlja npr. u bolesnika liječenih purinskim annalozima (fludarabinom i bendamustinom), koje zbog toga puno manje koristimo nego ranije, kao i nakon transplantacije alogeničnih matičnih krvotvornih stanica (koštane srži od druge osobe). S druge strane, manjak humoralne imunosti, kakav se javlja tijekom liječenja protu-CD20 monoklonskim protutijelima, dovodi do kronične infekcije, bolesnici su pozitivni na virus, mogu zaraziti druge i razviti teški oblik bolesti tjednima pa čak i mjesecima od početka zaraze. To značajno otežava liječenje njihove zloćudne bolesti, dovodi do čestih odgoda terapije, smanjuje učinkovitost protutumorskog liječenja i ugrožava život bolesnika.

 

 

Prof. dr. sc. Igor Aurer, dr. med., specijalist internist, subspecijalist hematologije, pročelnik Zavoda za hematologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb te predsjednik Hrvatske kooperativne grupe za hematološke bolesti – KroHem

 

 

 

Iako se čini da su noviji sojevi virusa manje opasni, naši stavovi su slijedeći:

1. Sve bolesnike koji nemaju jasne kontraindikacije, treba cijepiti protiv SARS-CoV2 znajući da značajan dio onih u kojih je u tijeku liječenje zloćudnih bolesti neće razviti zaštitna protutijela.
2. Bilo bi dobro svim bolesnicima kod kojih je u tijeku ili se planira liječenje za koje se očekuje da će smanjiti vjerojatnost povoljnog odgovora na cijepljenje, dati preekspozicijsku profilaksu preparatom koji vjerojatno djeluje i na omikron sojeve virusa. Mislimo da bi to smanjilo učestalost SARS-CoV2 infekcije i potrebu za prekidanjem ili odgađanjem terapije zloćudne bolesti, ali nam taj pripravak na žalost još nije dostupan.
3. U slučaju sumnje na COVID-19, visokorizične bolesnike je potrebno testirati PCRom (BAT nije dovoljno osjetljiv). Ako su pozitivni, treba ih izolirati od drugih takvih bolesnika i što prije započeti liječenje kombinacijom protuvirusnog lijeka (kod nas je dostupan samo jedan lijek) i pripravka koji sadrži protutijela (kod nas je dostupna rekonvalescentna plazma). Po našim preliminarnim podacima se takvim pristupom smanjuje smrtnost i skraćuje trajanje infekcije. 

 

Prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić, specijalist internist, uži specijalist nefrologije, voditeljica Odjela za transplantaciju bubrega Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb te predsjednica Hrvatskog društva za bubreg Nefro.HR i prof. dr. sc. Igor Aurer, dr. med., specijalist internist, subspecijalist hematologije, pročelnik Zavoda za hematologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb te predsjednik Hrvatske kooperativne grupe za hematološke bolesti – KroHem