Special Policy Report “Život pod staklenim zvonom?” – HAZU Okrugli stol: “Neophodno je jasno definirati potrebe pojedinih skupina imunokompromitiranih bolesnika za lijekove u prevenciji i liječenju akutnog COVID-19”

U

okviru Special Policy Reporta “Život pod staklenim zvonom?”, nastavljajući svoje aktivnosti s mnogobrojnim partnerima od Europskog i Svjetskog tjedna imunizacije, Health Hub prenosi europske zdravstvene politike, publikacije i aktualnosti vezane uz zaštitu najosjetljivijih skupina građana kada je riječ o utjecaju pandemije koronvirusa. Nedavno su se predstavnici hrvatskih udruga bolesnika i predstavnici struke usuglasili su se oko specifičnog utjecaja pandemije na imunokompromitirane osobe, kao što su osobe koje žive s rakom krvi, osobe transplantiranih organa, osobe s autoimunim oboljenjima, osobe s primarnim imunodeficijencijama, osobe na dijalizi, osobe s rakom solidnih organa, te preporučili rješenja i aktivnosti za ublažavanje tih rizika.

 

 

 

U Zagrebu je  20.10.2022. godine održan Okrugli stol ” Zaštita imunokompromitiranih bolesnika od COVID-19 infekcije” pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a u organizaciji Hrvatskog društva za bubreg Hrvatskoga liječničkog zbora, Hrvatske lige za hipertenziju, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Prof. dr. sc. Nikolina  Bašić Jukić nam je predstavila zaključke ovog okruglog stola.

 

 

 

COVID-19 je još uvijek među nama. Smjenjuju se različiti sojevi, mijenjaju i prilagođavaju preporuke, te provode različite mjere zaštite. Medicinski stručnjaci se bore za povećanje udjela cijepljenih u općoj populaciji uz neshvatljivo rastući otpor među protivnicima cijepljenja. Zaštitne maske će u slučaju potrebe biti jako teško ponovno vratiti na lica ljudi izmučenih dugotrajnim ograničenjima.

 

 

 

 

Suočeni s jedne strane s problemom SARS-CoV-2 infekcije i dolaskom zimskog perioda koji ionako povećava rizik različitih virusnih infekcija zbog boravka u zatvorenom prostoru, a s druge strane s potrebom rada, stvaranja i normalizacije života, ne smijemo zaboraviti imunokompromitirane bolesnike. To je skupina bolesnika koja je višestruko ugrožena tijekom COVID-19 pandemije. Zbog svoga imunološkog statusa imaju povećan rizik razvoja teških oblika COVID-19 infekcije, ali i smrtnoga ishoda. Imunokompromitirani bolesnici imaju slab odgovor na cjepivo zbog čega su podložni tzv. probojnim infekcijama unatoč provedenom cijepljenju.

 

 

 

 

Okrugli stol je okupio eminentne stručnjake koji se bave COVID-om i skrbe za imunokompromitirane bolesnike. Skup je ispred Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pozdravio Akademik Bojan Jelaković. U raspravi su osim Akademika Jelakovića sudjelovali prof.dr.sc. Stjepko Pleština, prof.dr.sc. Vanja Bašić Kes, prof.dr.sc. Krunoslav Capak, prof.dr.sc. Marijana Braš, prof.dr.sc. Iveta Merćep, doc.dr.sc. Miro Mayer, prim.dr.sc. Marija Bubaš, dr.sc. Feđa Džubur i Martina Herceg Predsjednica Udruge kroničnih bubrežnih bolesnika Zagreba. Raspravu je vodila prof.dr.sc. Nikolina Bašić Jukić, Predsjednica Hrvatskog društva za bubreg.

 

 

 

Nakon prikaza epidemiološke situacije u Republici Hrvatskoj i susjednim zemljama i trenutno prevladavajućih sojeva SARS-CoV-2 virusa, rasprava je usmjerena prema problemu definiranja i prepoznavanja imunokompromitiranih bolesnika. Osim bolesnika koji primaju imunosupresijske lijekove, postoji čitav niz bolesti i stanja koja utječu na imunološki sustav, a samim time i na odgovor na SARS-CoV-2 poput hipertenzije, debljine i šećerne bolesti. Naglašena je potreba dodatne edukacije svih liječnika koji sudjeluju u liječenju COVID-19, ali i pacijenata.

Prof.dr.sc. Vanja Bašić-Kes je poseban naglasak stavila na problem post-COVID-a koji je još uvijek nedovoljno poznata bolest i s kojom se treba baviti širi krug liječnika izvan za sada dostupnih post-COVID ambulanti. Prikazani su dostupni rezultati procijepljenosti imunokompromitiranih bolesnika uz raspravu o razlozima odbijanja cjepiva. Naglašen je problem tzv. probojnih infekcija unatoč provedenom cijepljenju. Rasprava je bila posebno intenzivna kada se došlo do mentalnog zdravlja.

Osim o mentalnim problemima povezanim s COVID-19, raspravljalo se i o mentalnim problemima koji se u situaciji velikog pritiska javnosti i ogromnih radnih opterećenja javljaju kod medicinskog osoblja. Panelisti su iznijeli svoj pogled i na komunikacijske probleme tijekom pandemije, a prof.dr.sc. Marijana Braš, psihijatrica koja se bavi komunikacijskim vještinama, je iznijela prijedloge poboljšanja komunikacije s javnosti i s pacijentima.

 

 

Prof.dr.sc. Iveta Merćep je prikazala lijekove koji su dostupni u Europskoj Uniji za prevenciju i liječenje COVID-19. Svi su se sudionici uključili u raspravu o prednostima i nedostacima lijekova i preekspozicijske profilakse kod COVID-19. U raspravi se razjasnilo da je potrebno odobriti više različitih preparata jer ne mogu sve kategorije imunokompromitiranih bolesnika primati istu terapiju prije svega zbog problema interakcija među lijekovima.

“Evusheld ima prednost zbog mogućnosti predekspozicijske profilakse što je odlična opcija za imunokompromitirane bolesnike obzirom na loš odgovor na cjepivo, a ima i odličan učinak na prevenciju teških oblika COVID-19 i smrtnih ishoda ako se primjeni unutar 7 dana od dokazane infekcije. Paxlovid s druge strane ima prednost zbog mogućnosti peroralne primjene, ali stupa u značajne interakcije s nizom lijekova uključujući takrolimus, antiaritmike, antikoagulanse, statine i antiepileptike.”

Prof.dr.sc. Marija Bubaš smatra da ne bi trebalo biti tehničkih problema s primjenom terapije, no ostali sudionici pozivaju na oprez i na pažljivu pripremu distribucije obzirom na potrebu primjene lijeka što ranije nakon dokazane infekcije.

 

 

Zaključeno je da imunokompromitirani bolesnici čine veliku i vrlo heterogenu skupinu bolesnika, pri čemu nema preciznog alata za određivanja “stupnja imunokompromitiranosti”. Cijepljenje predstavlja osnovu borbe protiv pandemije, a osjetljive skupine bolesnika treba dodatno zaštititi primjenom specifičnih lijekova kako bi se sačuvali životi, ali i struktura svakodnevnog života, mentalno zdravlje mladih i nacije u cjelini.

Okrugli stol je tek početak široke intelektualne rasprave s predstavnicima Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Neophodno je jasno definirati potrebe pojedinih skupina imunokompromitiranih bolesnika za primjenu pojedinih lijekova koji se koriste u prevenciji i liječenju akutnog COVID-19.