Special Policy Report “ZA ZDRAVLJE BUBREGA 2020.-2030.”- Prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić: “Uz osnaživanje screeninga kronične bubrežne bolesti, važno je poboljšati dostupnost inovacijama”
Health Hub je kao jedinstveni regionalni think tank za zdravstvo i zdravstvenu industriju u suradnji sa Školom narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u okviru Svjetskog dana bubrega pokrenuo Special Policy Report s najrelevantnijim dionicima zdravstvenih politika na području kronične bubrežne bolesti, kako bi podržao misiju i ciljeve inicijative „Desetljeće bubrega“ “ (The Decade of Kidney ™- AAKP) / EKHA u Hrvatskoj, uz brojne institucionalne partnere, stručna udruženja, udruženja pacijenata i zdravstvenu industriju.
U okviru Special Policy Reporta i Foruma sudjelovala je i prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić, predsjednica Hrvatskog društva za bubreg HLZ-a NEFRO.hr, koja je dala doprinos zaključcima.
prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić, predsjednica Hrvatskog društva za bubreg HLZ-a NEFRO.hr
2020. godine pokrenuta je globalna incijativa THE DECADE OF THE KIDNEY (™- AAKP i EKHA za Europu) s ciljem podizanja svijesti o zdravlju bubrega i pravovremenoj dostupnosti dijagnostici i inovacijama. Koji bi bili Vaši prijedlozi za poboljšanje ranog otkrivanja kronične bubrežne bolesti?
Rano otkrivanje kronične bubrežne bolesti ovisi o probiru na kroničnu bubrežnu bolest. Naime to je bolest koja ne boli. Mi svi znamo da idemo liječniku u bolnim stanjima no ovo su jedna od stanja koja ne bole a vode ka progresivnoj i vrlo teškoj bolesti koja u konačnici dovodi do prerane smrti bolesnika. U situaciji kada mi nemamo terapiju kojom možemo izliječiti kroničnu bubrežnu bolest imamo nešto drugo na raspolaganju, a to je njeno rano otkrivanje zatim prevencija i usporavanje njenog napredovanja. Zato je važno otkriti u ranom stadiju. Koliki je to problem govori i činjenica da 35% pacijenata koji dođu na dijalizu nisu znali da imaju problem, odnosno prvi puta se na hitnom prijemu susretnu sa činjenicom da imaju kroničnu bubrežnu bolest- to je isto prilično nevjerojatno jer nije baš da se radi o bolesti bez ikakvih simptoma. Bolest ide sa anemijom, izrazitom slabošću, bljedilom al najčešće to sve ljudi prepisuju sadašnjem načinu života – stresu… a manje pravoj simptomatologiji.
Simptom je i hipertenzija, koja je često neprepoznata. Ona može biti i posljedica ali i uzrok, pa se često i kod liječnika javlja dilema je li to nešto što treba obrađivati ili ne. To je područje gdje se treba raditi probir. Također se probir treba raditi kod dijabetičara. Dijabetes je povezan sa debljinom. A ta dva stanja – dijabetes i debljina, oboje su usko vezani sa bubrežnom bolesti.
U današnje vrijeme kada je regulacija šećerne bolesti sve bolja, ljudi mogu sve dulje živjeti a da ne razviju kroničnu bubrežnu bolest, to treba biti jedan od ciljeva. No, bubrezima se bave nefrolozi, dijabetesom dijabetolozi i cilj bi trebao biti njihova suradnja; možda da dijabetolozi prije pošalju svoje pacijente nefrolozima, koji imaju specifična znanja i mogu pomoći pacijentu. Također imate mnogo nasljednih bolesti. Ako u obitelji ima bubrežnih bolesnika, unutar obitelji se treba napraviti probir. To je nešto što se treba raditi, da se što ranije otkrije ukoliko pacijent ima problem da se bolest ne razvije do zadnjeg stadija i smrti. 20% bolesnika ne stigne doći na dijalizu jer umru prije toga. Sama bolest ima 5 stadija, 5. stadij je dijaliza, a mnogi umru u 3. stadiju i to od kardiovaskularnih bolesti a da nitko nije ni znao da oni ustvari imaju i bubrežnu bolest.
To je ono što nas sve treba brinuti – a društvo u cjelini ima jedan veliki benefit – a to je cijena. Bubrežni bolesnik koji dođe na dijalizu jako puno „košta“ državu, na broj od oko 2500 bolesnika RH troši se 4% proračuna zdravstva. Zato je bitno raditi screeninge.
Kako možemo poboljšati ishode liječenja uz dostupne terapijske inovacije?
Kao nefrolozi, dugo godinama smo imali veliko zatišje u nefrologiji nakon otkrića ACI inhibitora koji su poboljšali ishode bubrežnih bolesnika; no nakon toga dugo, dugo nismo imali nešto novo u nefrologiji. Danas imamo nove lijekove, SGLT2 inhibitore, nove skupine antihipertenziva, koji itekako mogu pridonijeti poboljšanju ishoda bubrežnih bolesnika. SGLT2 inhibitori su lijekovi koji su se počeli koristiti u kardiologiji. Ono što mi vidimo je ustvari njihov jedan benefit kod usporavanja kronične bubrežne bolesti. Na žalost to još nije prepoznato od strane regulatora u RH za sve potrebite s kroničnom bubrežnom bolesti, ali se nadamo da će se to uskoro promijeniti. Ta kategorija lijekova može značajno poboljšati ishode jer djeluje i na bubrežni dio i na srčane bolesti te naravno djeluje i na šećernu bolest jer lijekovi zbog specifičnog načina djelovanja imaju taj svoj pluripotentni mehanizam koji poboljšava ishode tih najugroženijih skupina bolesnika.
Postoji li jaz u skrbi kroničnih bubrežnih bolesnika između Hrvatske i zapadnih država koje imaju bolje ishode? Što biste istaknuli kao izazov s kojim se važno suočiti?
Mislim da ne postoji jaz. Mi imamo jako dobru skrb o našim bolesnicima. Naši bolesnici su možemo reći privilegirani i bolje zbrinuti nego u USA. Recimo nefrologija u RH i Europi je puno puno bolja nego nefrologija u SAD-u. S jedne strane je to pitanje troška jer u Americi ljudi participiraju u svom liječenju koje je iznimno skupo, dok su u RH pacijenti oslobođeni plaćanja svih doprinosa. Mi nemamo ni dobno ograničenje za primanje na dijalizu. Mislim da su svi aspekti bubrežne skrbi odlični. To su praćenje pred dijalizom, sama dijaliza, peritonejska dijaliza, hemodijaliza, transplatacija bubrega koja također nema ograničenja. Dakle, naši bolesnici imaju sve na raspolaganju. Još kada nam novi lijekovi budu u slobodnom propisivanju kod liječenja za sve potrebite pacijente s kroničnom bubrežnom bolesti – dobit ćemo i to jedino što nam je još preostalo za potpunu skrb.
Imate li neke primjere dobrih praksi iz drugih država koje bi hrvatska zdravstvena administracija mogla usvojiti i implementirati kada govorimo o kroničnoj bubrežnoj bolesti?
Proširivanje indikacija kod primjene novih lijekova za kroničnu bubrežnu bolest, samo to.
Kako vidite ulogu obiteljskog liječnika i inovativnih tehnologija (poput aplikacija, eKartona, telemedicine) u skrbi kronične bubrežne bolesti?
Obiteljski liječnici su po mom mišljenju ključ medicine, definitivno. Oni odrade jedan veliki dio posla u skrbi. Naravno ovisi i o samom liječniku koliko će se on angažirati u kojoj problematici. Kada gledamo populaciju bubrežnih bolesnika, obiteljski liječnici imaju jako puno prostora za uključivanje u proces liječenja. Ne samo u skrb već i u pronalaženje bubrežnih bolesnika jer kod nas nefrologa dođu pacijenti koji su prepoznati kao bubrežni bolesnici. Ranije smo spomenuli da je jako važno na vrijeme otkriti ovakvu vrstu bolesnika.
Upravo obiteljski liječnici najbolje poznaju samog bolesnika, obiteljsko okružje, čimbenike rizika, oni su ti koji bi najbolje mogli napraviti probir i kanalizirati bolesnika. Mi smo napravili tu jedan korak te smo u suradnji sa obiteljskim liječnicima izradili priručnik „Kronične bubrežne bolesti za liječnike obiteljske medicine“ kako bi liječnicima obiteljske medicine dali smjernice za praktičan rad- kako prepoznati bolesnika, kada ga poslati nefrologu, kako oni mogu prevenirati neke komplikacije itd. Mislim da će i to uz ostale aktivnosti unaprijediti ranije otkrivanje bolesnika te poboljšati ishode. Svaki liječnik obiteljske medicine će ga dobiti u papirnatom obliku a biti će dostupan i on line.
Koja bi bila Vaša takeaway poruka za desteljeće bubrega 2020.-2030.?
Ovo je desetljeće bubrega, a mi također obilježavamo mjesec bubrega, ali mislim da smo u životnom vijeku bubrega. Na bubrege treba uvijek paziti, već od djetinjstva, zdravim životnim navikama, izbjegavanjem procesuirane hrane, koja jako šteti bubrezima, fizičkom aktivnošću, a u starijoj dobi kontrolom krvnog tlaka, čimbenika rizika. Sve ove inicijative su odlične da nas podsjete na važnost bubrega i bubrežne funkcije. Na žalost njihove važnosti smo svjesni tek kada bubrezi zataje ili kada dobijete bubrežni kamenac pa vas boli. To je potrebno mijenjati za zdravlje bubrega svima!
SPECIAL POLICY REPORT “ZA ZDRAVLJE BUBREGA 2020.-2030.”
