Special Policy Report “ZA ZDRAVLJE BUBREGA 2020.-2030.”- Predsjednik European Kidney Health Alliance prof. Raymond Vanholder o globalnoj inicijativi “THE DECADE OF THE KIDNEY”
rema javnozdravstvenim podacima HZJZ-a i nedavno predstavljenim podacima The Economist Impact-a (»Chronic kidney disease – Driving change to address the urgent and silent epidemic in Europe»)*, gotovo 850 milijuna ljudi boluje od kronične bubrežne bolesti te ona uzrokuje oko 1.4 milijuna smrti godišnje diljem svijeta. Vodeći se procjenama da 10% odrasle populacije u svijetu ima određeni stupanj kronične bubrežne bolesti, procjenjuje se da je u Hrvatskoj kroničnih bubrežnih bolesnika do 300 000.
Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije, u Hrvatskoj godišnje oko 600 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju bubrega. Oko 4.000 kroničnih bubrežnih bolesnika liječi se jednim od oblika nadomjesnog bubrežnog liječenja.
Kronična bubrežna bolest značajno je socioekonomsko opterećenje i za bolesnika i za društvo te je jedna od najskupljih bolesti za zdravstvene sustave, s troškom koji se procjenjuje na 140 milijardi EUR godišnje u Europi, istaknuo je predsjednik European Kidney Health Alliance (EKHA) prof. dr. sc. Raymond Vanholder koji je ovim povodom dao intervju za Health Hub.
Za Health Hub Special Policy Report povodom Svjetskog dana bubrega, prof. dr. sc. Vanholder je predstavio inicijativu Američkog udruženja bubrežnih bolesnika „DESETLJEĆE BUBREGA“ (The Decade of Kidney ™- AAKP) koju u EU provodi EKHA. Riječ je o inicijativi osmišljenoj da ujedini zajednicu oko “središnje ideje” globalne zdravstveno-političke prioritizacije bubrežne bolesti. Pretpostavlja se kako će između 2020. i 2030. godine bubrežni bolesnici svjedočiti ubrzanoj evoluciji skrbi koja zbog brojnih izazova mnogima neće biti pravovremeno dostupna ili pokrivena zdravstvenim osiguranjem što će ostaviti traga na ishodima liječenja. Stoga je potrebna odlučna akcija!
predsjednik European Kidney Health Alliance (EKHA) prof. dr. sc. Raymond Vanholder
1. Možete li nam opisati viziju, smjer i doprinos EKHA- e, a tiče se zdravlja bubrega?
Prvenstveno bi zahvalio na pozivu za sudjelovanje i prilici da razgovaramo o ovoj temi. EKHA-e je NGO sa sjedištem u Bruxellesu, a koja se bavi problematikom nefroloških bolesnika i bolestima bubrega na nacionalnoj razini i na razini EU. Naša vizija je podizanje svijesti o bolestima bubrega kroz propagiranje inovativnih pristupa liječenju, a na temelju pomnih istraživanja. Żelimo stvoriti bolje uvjete liječenja i oporavka za bubrežne bolesnike, a bez podizanja cijene istog. To je naš cilj, a kako bi ga ostvarili, pregovaramo ne samo sa Europskom komisijom i Europskim stručnjacima na ovu temu, nego i sa Europskim parlamentom i predsjedništvima vijeća Europe.
2. Mislite li da bi zdravlje bubrega trebalo biti veći prioritet na razini EU, ako uzmemo u obzir sveukupno stanje i djelovanje na društvo, sustave zdravstvene skrbi i pojedince?
Da, apsolutno je to slučaj. Tema zdravlja bubrega je vrlo podcijenjena, ljudi ne vode dovoljno brigu o bubrezima. Morate znati, zdravlje kao tema nije bilo prioritet Europskoj komisiji, ali promijenili su svoj stav nakon pandemije COVID-a. Danas, mnogo više pažnje posvećuju ovoj temi, bolestima i kroničnim bolestima bubrega, no svejedno premalo budući su troškovi liječenja enormni, pogotovo kod kroničnih bolesti općenito. Budući je tako, siguran sam da su brojevi smrtnih ishoda povezanih sa bolesti bubrega netočni jer ih se često zamjenjuje sa kardiovaskularnim oboljenjima, što je izuzetno opasno jer je stopa smrtnosti vrlo visoka i skraćuje životni vijek za 50 posto, a često je i asimptomatski.
3. U 2020. godini pokrenuta je globalna inicijativa ‘THE DECADE OF THE KIDNEY (AAKP I EKHA za Europu), a sa ciljem podizanja svijesti o zdravlju bubrega i većom i bržom medicinskom intervencijom za oboljele. Koji su vaši prijedlozi za ranu detekciju kroničnih bubrežnih oboljenja?
Prvenstveno, smatram da bi trebali imati bolji trijažni sustav. Zasad, vrlo je nejasan i nedorečen i ovisi o iskustvu i volji pojedinih liječnika, nakon čega se ne dogodi uvijek pravilno uspostavljanje dijagnoze, a nakon čega uslijedi neadekvatno liječenje. Zato smatram da bi na području EU, trebali imati bolje opremljeni i adekvatni sustav trijaže za bubrežne bolesnike, sa adekvatnim testovima i ciljanim skupinama. Velika stavka je i povezivanje doktora opće prakse sa nefrolozima u slučaju ako testovi pokažu potencijalnu sklonost bubrežnom oboljenju. Naravno, tu je i velika potreba za širenjem adekvatnih preporuka za liječenje i uspostavljanje rane dijagnoze- a tiču se ne samo nefrologa, već i kardiovaskularnih liječnika i kirurga i dijabetologa.
4. Kako možemo poboljšati ishode liječenja sa dostupnim terapeutskim inovacijama?
Dobrom suradnjom među već navedenim specijalizacijama, na način da pacijent sa potencijalnom bolesti bubrega u isto vrijeme bude pregledan i od strane kardiologa I od strane dijabetologa, kako bi dobili jasnu dijagnozu. Isto tako bitno ih je uključiti u dijalog sa zdravstvenim odborima. Poruka i misija na taj način dobivaju na snazi.
5. Postoji li razlika u skrbi o bubrežnim bolesnicima izmedju Zapadne i Istočne Europe? Koji dio pokazuje bolje rezultate u liječenju? Koji bi izazov istaknuli kao najvažniji?
Postoji razlika da, ali poprilično je nezahvalno komentirati istu budući u Istočnoj Europi postoje goleme razlike medju pojedinim zemljama. Ako uzmemo u obzir njihov stupanj prevencije, osviještenosti i trijažni postupak možemo reći da je Istočna Europa u gorem položaju od Zapadne.
To ne znači da je situacija u Zapadnoj Europi idealna. Stanovnici istočnog dijela Europe su skloniji nezdravim životnim navikama (pušenje, alkoholizam, pretilost), te su isto tako izloženiji zagađenom zraku. Ali, kao što sam već naveo velike su razlike od zemlje do zemlje. Na primjer, Latvija je vodeća po pitanju peritonealne dijalize, Estonija je tu isto tako vrlo jaka. Vaša zemlja je vodeća po broju transplantacija, dakle razlike su velike.
6. Koja bi bila završna poruka EKHA-e vezano uz zdravlje bubrega i vizija za narednih 10 godina?
Trebamo angažirati stručnjake iz srodnih područja prilikom komunikacije sa mjerodavnima i tako započeti dijalog. Treba involvirati pacijente i dati im priliku da istaknu mane u liječenju i skrbi po ovom pitanju. Iskustvo pokazuje da mjerodavni imaju sluha za pacijente više nego za doktore. Treba mnogo više, kroz sve dostupne kanale razgovarati na ovu temu. Nefrologija ‘kaska’ nažalost po tom pitanju za bolestima kao što su rak i kardiovaskularne bolesti. Vizija je to promijeniti i zdravlje bubrega staviti u prvi plan na svim mogućim razinama.
REFERENCE:
Economist Impact, Chronic kidney disease – Driving change to address the urgent and silent epidemic in Europe, https://impact.economist.com/perspectives/sites/default/files/chronickidneydisease_economistimpact_mar2023_final.pdf
https://www.healthhub.hr/tag/za-zdravlje-bubrega-2020-2030/
Economist Impact, Chronic kidney disease – Driving change to address the urgent and silent epidemic in Europe, 2023.
https://impact.economist.com/perspectives/sites/default/files/chronickidneydisease_economistimpact_mar2023_final.pdf
SPECIAL POLICY REPORT “ZA ZDRAVLJE BUBREGA 2020.-2030.”
