Special Policy Report “ZA ZDRAVLJE BUBREGA 2020.-2030.”- Ivica Belina (KUZ): “Najveći jaz u odnosu na zapadne zemlje Europe je vrijeme otkrivanja bolesti i početka liječenja!”
ealth Hub je kao jedinstveni regionalni think tank za zdravstvo i zdravstvenu industriju u suradnji sa Školom narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u okviru Svjetskog dana bubrega pokrenuo Special Policy Report s najrelevantnijim dionicima zdravstvenih politika na području kronične bubrežne bolesti, kako bi podržao misiju i ciljeve inicijative „Desetljeće bubrega“ “ (The Decade of Kidney ™- AAKP) / EKHA u Hrvatskoj, uz brojne institucionalne partnere, stručna udruženja, udruženja pacijenata i zdravstvenu industriju.
U okviru Special Policy Reporta i Foruma sudjelovao je i Ivica Belina, prof., predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, koja je dala doprinos zaključcima.
Ivica Belina, prof., predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ)
2020. godine pokrenuta je globalna incijativa THE DECADE OF THE KIDNEY (™- AAKP i EKHA za Europu) s ciljem podizanja svijesti o zdravlju bubrega i pravovremenoj dostupnosti dijagnostici i inovacijama. Koji bi bili Vaši prijedlozi za poboljšanje ranog otkrivanja kronične bubrežne bolesti?
Prvi korak bi svakako bilo podizanje svijesti u zainteresiranim javnostima, odnosno među zdravstvenim i medicinskim djelatnicima i zdravstvenoj administraciji, a onda i u općoj javnosti. Potrebno je jasno definirati ugrožene skupine i organizirati probir za rano otkrivanje bolesti, te unutar tih skupina razviti naviku redovnih kontrola svog zdravlja. S obzirom da je kronična bolest bubrega najčešće povezana s kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom, mislim da je potrebno povezati sve te skupine problema i krenuti otkrivati i te bolesti u ranijim fazama i postizati bolju suradnju s oboljelima kako bismo imali bolje ishode liječenja, a samim time i smanjeni broj oboljelih od kronične bolesti bubrega.
Kako možemo poboljšati ishode liječenja uz dostupne terapijske inovacije?
Svakako je ključ boljih ishoda liječenja u prvom redu njihovo sustavno praćenje kako bismo pouzdano stali kakva nam je trenutna situacija. Međutim, važno je prevenirati nastanak kronične bolesti bubrega kad god je to moguće, ili je što ranije otkriti radi uspješnijeg liječenja. Nažalost, inovacije koje su nam sada dostupne ne mogu puno učiniti u odmakloj fazi bolesti kad su nastala ireverzibilna oštećenja bubrega i kad je njihova funkcija trajno narušena.
Postoji li jaz u skrbi kroničnih bubrežnih bolesnika između Hrvatske i zapadnih država koje imaju bolje ishode? Što biste istaknuli kao izazov s kojim se važno suočiti?
Vjerujem da jedan od najvećih izazova predstavljaju zdravstvene i životne navike građana Hrvatske, kao i ukupna zdravstvena slika naše populacije; ubrzano stareće stanovništvo, povećan udio osoba s povećanom tjelesnom masom, pušenje, potrošnja alkoholnih pića, prehrambene navike i sjedilački način života. Ako tome dodamo broj neotkrivenih bolesnika s dijabetesom tipa 2 i osoba s rizikom kardiovaskularnih bolesti, situacija djeluje prilično zabrinjavajuće. Najveći jaz u otkrivanju i liječenju kronične bolesti bubrega u Hrvatskoj u odnosu na zapadne zemlje Europe predstavlja upravo taj broj potencijalno oboljelih i osoba u riziku, odnosno u vremenu otkrivanja bolesti i početka liječenja.
Kako vidite ulogu obiteljskog liječnika i inovativnih tehnologija (poput aplikacija, eKartona, telemedicine) u skrbi kronične bubrežne bolesti?
Sve navedene usluge mogu znatno unaprijediti kvalitetu života osoba s bilo kojom kroničnom bolešću, pa tako i osoba s kroničnom bolesti bubrega, i vjerujem da ćemo sve oblike njihove primjene tek vidjeti u budućnosti. Ipak, ni jedna aplikacija niti intervencija na daljinu ne mogu zamijeniti kontakt liječnika s pacijentom, prvenstveno s liječnikom obiteljske medicine koji nas najbolje poznaje i prati, niti smanjiti potrebu aktivnog angažmana svakog pojedinca u očuvanju vlastitog zdravlja i liječenju bolesti.
Koja bi bila Vaša takeaway poruka za desetljeće bubrega 2020.-2030.?
Svaka pojedina osoba trebala bi povesti daleko više računa o vlastitom zdravlju i time se voditi u odabiru životnog stila. Zdravi životni stilovi i navike pomažu nam da izbjegnemo mnoge zamke koje suvremeni način života stavlja pred nas. A kad ni to nije dovoljno, potrebno je potražiti zdravstvenu zaštitu kad god primijetimo da s našim tijelom i načinom na koji funkcionira nešto nije u redu.
SPECIAL POLICY REPORT “ZA ZDRAVLJE BUBREGA 2020.-2030.”
