Special Policy Report “PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI” – Rad Sandoz tima na projektu zdravstvenih rječnika snažna je potvrda zdravstvene industrije kao bakljonoše ideja u interesu javnog zdravlja!
ovodom obilježavanja 95. godina od osnutka Škole narodnog zdravlja dr. Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz podršku kompanije Sandoz koja je implementirala izvrsnu inicijativu Zdravstveni rječnici, iznimna nam je čast predstaviti Vam posebnu publikaciju Health Hub-a u okviru Special Policy Reporta „PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI“ nadahnuti globalnom inicijativom „Health Literacy Champions“ koju je pokrenula Kristine Sørensen i Global Health Literacy Academy koju snažno podržavamo. Općenito, pitanje zdravstvene pismenosti važno je za pacijente, profesionalce, pružatelje usluga, zdravstvene osiguravatelje i političare. Odgovornost je svih da osiguraju zdravstveno pismene putove (tzv. health literate pathways) u borbi protiv bolesti.
Slijedom navedenog, Health Hub kao jedinstveni think tank u regiji za zdravstvo i zdravstvenu industriju, kreirao je ovu prigodnu publikaciju i Special Policy Report „PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI“ uz brojne stručnjake – prvake zdravstvene pismenosti, predstavnike zdravstvene administracije, globalnih i nacionalnih javnozdravstvenih čelnika i lidera, predstavnike pacijenata i zdravstvene industrije.
Health Hub predstavlja Vam dobre prakse i zdravstvene stručnjake koji se u pravom smislu riječi mogu nazvati prvacima zdravstvene pismenosti! Predstavljamo odlične primjere suradnje akademske zajednice, zdravstvenih stručnjaka i zdravstvene industrije- 15 zdravstvenih rječnika u kojima je obrađeno 600 zdravstvenih termina, uz preko 30 uključenih zdravstvenih stručnjaka različitih profesija!
Upoznajte Sandoz tim koji je motivirano radio na zdravstvenim rječnicima uz brojne zdravstvene stručnjake!
Svojim angažmanom potvrdili su kako zdravstvena industrija može biti bakljonoša ideja u interesu javnog zdravlja…
FILIP ORAČ, mag. pharm, voditelj proizvoda
Kako ste odabrali koje sve pojmove staviti u prvi zdravstveni rječnik Hipertenzija i zašto je prvi rječnik baš posvećen hipertenziji?
Odabrali smo hipertenziju jer je bilo logično krenuti od najčešćeg uzročnika i najvećeg faktora rizika za kardiovaskularne bolesti od kojih umire svaka druga osoba u Hrvatskoj. Ideja je bila fokusirati se na najvažnije osnovne pojmove oko kojih pacijenti s hipertenzijom najčešće imaju pitanja.
Zdravstveni radnici koji su stručnjaci u praktičnom i kliničkom liječenju hipertenzije pomogli su nam prirediti primjerena objašnjenja za najčešće pojmove s kojima se pacijenti s hipertenzijom susreću, a kako bi oni i zdravstveni radnici imali zajednički jezik u koracima koje poduzimaju u zajedničkom liječenju hipertenzije. Cilj cijele kampanje zdravstvenih rječnika i zdravstvene pismenosti predstavljen je odmah u duhu prvog rječnika, a to je težnja da se poboljša razumijevanje i produbi odnos i povjerenje između liječnika i pacijenta, a da bi pacijenti dobili maksimalnu moguću skrb za poboljšavanje ishoda liječenja.
PETRA LEŠIN, mag. pharm., MBA, mlađi voditelj proizvoda
Svjedoci smo da danas pacijenti često dobivaju brojne informacije u različitim medijima i kanalima. S obzirom na Vaše iskustvo u radu s ljekarnicima i liječnicima, koje bi bile najčešće indikacije zbog kojih se pacijenti odlučuju upravo na samoliječenje?
Akutna bol jedan je od najčešćih razloga posjeta bolesnika ljekarni i traženja savjeta za samoliječenje, pri čemu se ističu glavobolja i mišićno-koštana bol. Glavobolja ima fiziološki, emotivni, psihološki i socijalni utjecaj te utječe na svakodnevne aktivnosti i kvalitetu života. Procjenjuje se da 50 % opće populacije barem jednom godišnje ima simptome glavobolje, a liječničku pomoć traži manje od 50 % osoba. Stoga valja naglasiti da je jedan od najvažnijih razloga i motiva za pravovremeno i adekvatno liječenje akutne boli sprječavanje njezina prelaska u kroničnu, kombiniranu ili neuropatsku bol. Samim time sprječavamo komplikacije u liječenju pacijenata, nudimo brže liječenje, ali i uštedu za zdravstveni sustav.
Prema istraživanjima 54 % pacijenata s kroničnom boli ne može obavljati svakodnevne aktivnosti, dok čak 59 % pacijenata trpi bol u dobi između 2 i 15 godina. Time dokazujemo koliko je važno uzeti pravi analgetik, pravovremeno i u pravoj dozi. Pacijenti su često subdozirani i nisu svjesni važnosti liječenja akutne boli što nam govori kolika je važnost educiranja i podizanje razine svijesti pacijenata o temi akutne boli.
Rječnikom za bol želimo pacijentu olakšati razumijevanje osnovnih pojmova na temu boli jer je to jedan od prvih koraka u postizanju bolje suradljivosti bolesnika, njihova aktivnog uključivanja u donošenje odluka, a time i samih ishoda liječenja.
DORIS UDOVIČIĆ MARUŠIĆ, dipl. ing. preh. tehn., voditelj proizvoda
Godina 2020. bila je godina korone i bilo je vrlo izazovno provesti ovu ideju u djelo i predstaviti ju pružateljima zdravstvene skrbi diljem Hrvatske. Podijelite s nama kako ste kao Product Manager krenuli u realizaciju projekta zdravstvenih rječnika?
Angažirali smo pružatelje zdravstvene skrbi koji su vrhunski stručnjaci u područjima za koja smo se odlučili izraditi rječnike. Za svaki smo rječnik angažirali 3 do 4 pružatelja zdravstvene skrbi. Ovisno o terapeutskom području uključili smo farmaceute, specijaliste obiteljske medicine i (sup)specijaliste iz područja za koje smo radili rječnik. Oni su kao stručnjaci u tom području odabrali i na pacijentu prihvatljiv način objasnili oko 40 najčešće korištenih pojmova koje smatraju jako bitnim da ih pacijenti razumiju jer će im to pomoći u razumijevanju bolesti i procesa liječenja. Prvo smo izdali Zdravstveni rječnik hipertenzije, a nakon njega su slijedili Zdravstveni rječnici za dijabetes, gastroenterologiju i pulmologiju. Kako bismo približili ovaj projekt što većem broju pružatelja zdravstvene skrbi, odlučili smo održati webinar „Pronađeni u prijevodu“ gdje smo predstavili rječnike i projekt zdravstvene pismenosti. Odaziv je bio izuzetno velik, a povratne informacije odlične. Dobili smo potvrdu da radimo jako dobru stvar i imali smo veliku motivaciju da nastavimo dalje.
MARTINA BONEVSKI, mag. pharm., direktorica OTC Odjela
Potpuno je jasna važnost razine zdravstvene pismenosti kod osoba s kroničnim nezaraznim bolestima i karcinomima. Smatrate li da je ona važna i za samoliječenje?
Apsolutno. Jeste li znali da je jučer svaki četvrti Europljanin imao glavobolju? Koliko se još pacijenata susrelo s temperaturom, proljevom, kašljem, grloboljom, križoboljom, opeklinom, suhim okom…? Navedene i slične simptome ubrajamo u manje zdravstvene tegobe koje mogu značajno narušiti kvalitetu života pacijenta ako se ne liječe adekvatno i na vrijeme. Dodatan argument zašto o manjim zdravstvenim tegobama želimo više razgovara i educirati pacijente činjenica je da su pacijenti izloženi velikoj količini informacija u raznim medijima.
Stoga je, kod osoba koje se samoliječe, odnosno same odlučuju kako će pristupiti svom zdravstvenom problemu, razina zdravstvene pismenosti od jednako velike važnosti. O njoj ovisi kakvu će odluku pacijent donijeti samostalno te kakav će biti njegov zdravstveni ishod.
Samoliječenje je učinkovit način očuvanja zdravlja i simptomatskog liječenja, no ono mora biti dovoljno sigurna opcija za bolesnika. Tu je uloga ljekarnika od velike važnosti jer svojom dostupnošću, savjetima i edukacijom pacijenata o bolesti i liječenju podižu njihovu razinu zdravstvene pismenosti, a, posljedično, i razinu sigurnosti liječenja za pojedinu osobu. U razgovoru s pacijentom ljekarnik može procijeniti je li moguće započeti sa samoliječenjem, preporučiti optimalni lijek za samoliječenje, dati točne i jasne upute o načinu primjene, doziranju i trajanju terapije te ukazati na važnost ispravne i pravovremene upotrebe lijeka.
Želja nam je da i pacijenti koji imaju manje zdravstvene tegobe imaju dovoljnu razinu zdravstvene pismenosti kako bi mogli na vrijeme prepoznati simptome, odgovarajuće ih liječiti ili pak prepoznati kada zatražiti dodatan savjet ljekarnika ili liječnika kako bi očuvali svoje zdravlje i kvalitetu života.
Pred nama je prvi rječnik iz domene samoliječenja posvećen boli, a sljedeće godine nastavljamo dalje graditi na ovim temeljima te obrađivati i druge zdravstvene tegobe pacijenata koji se samoliječe.
IVONA OREŠNIK, mag. pharm., medicinski savjetnik – MSL
Zdravstveni rječnici namijenjeni su pacijentima, znamo li možda što oni kažu o svemu tome?
U Sandozu tradicionalno svake godine održavamo „Patient Day“, događaj namijenjen udrugama pacijenata u sklopu kojeg obrađujemo neku aktualnu temu pri tome osluškujući iskustva, mišljenja i stavove pacijenata. Ove godine odlučili smo predstaviti temu zdravstvene pismenosti te potaknuti diskusiju o njoj. Sudjelovalo je više od 40 pacijenata iz šest različitih udruga i iako se oni međusobno razlikuju po dobi, stupnju obrazovanja, ali i bolesti od koje boluju – poruka je bila jedinstvena – nismo dovoljno zdravstveno pismeni i ovakvi materijali upravo su ono što im je potrebno. Pacijenti žele i papirnate i digitalne sadržaje, žele znati, ali također žele da su informacije točne i dolaze iz vjerodostojnih izvora, i to je upravo ono što im pružamo našim zdravstvenim rječnicima.
IVANA VIG, dr. dent. med., voditelj proizvoda
Autoimune bolesti ubrajaju se u rijetke bolesti, no broj je takvih bolesnika ipak u svakodnevnom porastu. Čemu doprinosi bolja zdravstvena pismenost takvih bolesnika?
Kako ste i spomenuli, autoimune bolesti u porastu su zadnjih godina i kad se osvrnemo na broj tih bolesnika, one više i nisu tako rijetke. Primjerice, najučestalija upalna reumatska bolest reumatoidni je artritis i on pogađa 0,3 – 1 % opće populacije.
Jako je važna zdravstvena pismenost tih bolesnika i poznavanje procesa liječenja i tijeka bolesti kako bi bolesnici razumjeli važnost adherencije i znali koji su to pokazatelji aktivnosti bolesti kako bi se na vrijeme moglo reagirati u slučaju bilo kakvih promjena i pogoršanja. Neadekvatno liječenje upalne reumatske bolesti može imati značajan utjecaj na svakodnevne aktivnosti i radnu sposobnost koje mogu biti narušene, a u najtežim slučajevima dovesti i do invaliditeta.
Ispitivanja su pokazala kako, u odnosu na neadherentne bolesnike, adherentni imaju značajno nižu aktivnost bolesti te značajno manji invaliditet, a postižu i bolje rezultate fizičke funkcije što može utjecati na kvalitetu života.
Zato smatram da smo rječnikom „Upalne reumatske bolesti“ napravili jedan korak k boljem razumijevanju bolesti, dijagnostike i terapije što može doprinijeti boljim kliničkim ishodima kod ove skupine bolesnika.
DANIJELA LJUBAS HIŽMAN, dr. med. vet., medicinski savjetnik – MSL
Kao medicinski savjetnik sudjelovali ste na izradi šest rječnika. Koliko je to bio zahtjevan proces u smislu organizacije, izvedbe i dolaska rječnika do pacijenata?
S kolegicom Ivanom koja je Product Manager sudjelovala sam u izradi četiriju rječnika iz područja hematoonkologije i onkologije te na rječnicima Pedijatrijska endokrinologija i Pedijatrijska dijabetologija. Zadnja dva rječnika posebno su nam važna zbog podizanja zdravstvene pismenosti u najmlađoj populaciji pacijenata. Pedijatrijski pacijenti rano su suočeni s ozbiljnim dijagnozama u kojima zdravstveni ishodi uvelike ovise o adherenciji tijekom dugog niza godina. Motivacija i energija liječnika u ovim projektima bile su iznimne, a samim time je i cijeli proces išao lako i s ciljem da pacijentima rječnike učinimo dostupnim u što kraćem roku. Veliko mi je zadovoljstvo što sam imala priliku surađivati s njima i dati svoj doprinos zdravstvenoj pismenosti. Vjerujem da ćemo u sklopu ovoga projekta napraviti još nekoliko sjajnih rječnika kojima ćemo, slijedeći ideju Andrije Štampara, nastaviti podizati zdravstvenu pismenost u Hrvatskoj.
IVANA ECKHEL, mag. pharm., voditelj proizvoda
Projekt zdravstvenih rječnika imao je veliki uspjeh i bilo je logično da budu dostupni i hematološko-onkološkim i onkološkim pacijentima. Zbog čega su upravo njima ovi rječnici posebno važni?
Hematoonkološki i onkološki pacijenti u trenutku su saznavanja dijagnoze u šoku i pod velikim stresom. Emocije dodatno umanjuju razumijevanje onoga što im liječnik u tom trenutku objašnjava i zato je za ove pacijente od posebnog značenja da imaju dostupne informacije o svojoj bolesti, dijagnostičkim postupcima i opcijama liječenja iz relevantnih izvora kako se ne bi gubili u bespućima interneta. Upravo stoga što se radi o kompleksnim bolestima kod kojih je razumijevanje pacijenata ključno za terapijske ishode, prvi i osnovni zdravstveni rječnik koji smo radili, Osnove onkologije i hematološke onkologije, ima dvostruko više pojmova nego svi ostali rječnici. U njemu smo pokušali adresirati i pojasniti sve pojmove s kojima se hematoonkološki i onkološki bolesnici potencijalno mogu susresti u procesu svojeg liječenja. S obzirom na to da svako tumorsko sijelo ima svoje specifičnosti, nakon ovog prvog, orijentirali smo se na izradu zdravstvenih rječnika iz ostalih najčešćih tumorskih sijela kako bi povećanjem zdravstvene pismenosti ovih pacijenata doprinijeli i boljim ishodima njihova liječenja.
BRANKA AHEL, mag. pharm., direktorica biofarmaceutike
U Vašem odjelu biosličnih lijekova bavite se specifičnim terapijskim područjima, kao što su hemato-onkologija i imunološke bolesti. Kakva je zdravstvena pismenost kod te populacije bolesnika?
U samim početcima dolaska biosličnih lijekova u Hrvatsku postavljalo se puno pitanja o biosličnim lijekovima, njihovoj sigurnosti i učinkovitosti te smo puno radili na edukaciji bolesnika preko udruga pacijenata. Vrlo brzo su udruge pacijenata uvidjele vrijednost biosličnih lijekova u povećanju dostupnosti biološke terapije široj populaciji bolesnika, a puno više pitanja postavljalo se o samoj bolesti. Međutim, s vremenom smo uvidjeli da se nakon inicijalnog uvođenja ovih terapijskih opcija postavilo pitanje adherencije bolesnika. Bolesnici najčešće ne znaju dovoljno o ovim bolestima te u slučaju remisije bolesti znaju prekinuti ili neredovito uzimati svoju terapiju. Ovo se posebno odnosi na imunološke bolesti kao što su upalne reumatske bolesti i upalne bolesti crijeva gdje se većina terapijskih opcija unazad nekoliko godina propisuje na recept i bolesnici više nisu pod tako strogom kontrolom bolničkog liječnika. S obzirom na to da je riječ o kroničnoj terapiji koja se primjenjuje dugi niz godina te terapiji koja je sama po sebi skupa, ovdje je zdravstvena pismenost bolesnika izuzetno bitna kako bismo poboljšali adherenciju bolesnika, a ujedno i pomogli održivosti zdravstvenog sustava s obzirom na cijenu liječenja. Ovdje bih dala primjer upalnih bolesti crijeva, koje nisu toliko česte pa se o njima toliko i ne piše u široj javnosti, a ujedno nisu svi zdravstveni djelatnici dovoljno upoznati s njima kako bi mogli educirati svoje bolesnike. S obzirom na to da se ovdje radi o mlađim bolesnicima koji žele znati o svojoj bolesti i lijekovima koje uzimaju, ali žele se ostvariti istovremeno i kroz druge životne aspekte, bitno im je dati prave informacije u pravo vrijeme. Zdravstveni rječnici omogućili su nama i zdravstvenim djelatnicima koji se uže bave tim terapijskim područjima da ciljano educiraju bolesnike, da dobiju osnovnu razinu zdravstvene pismenosti, a time da osiguramo zajedno bolju adherenciju i konačno bolje zdravstvene ishode.
MELANIJA ČIČAK, dr. med., stariji medicinski savjetnik
Jedan od prvih rječnika koji je razvio Sandoz bio je upravo na temu šećerne bolesti. Zašto je danas upravo ova kronična u fokusu pažnje cijelog svijeta, pa tako i Hrvata, i koliko je zapravo važna edukacija ovih bolesnika?
Šećerna bolest globalni je problem, pandemija od koje boluje svaka jedanaesta osoba odnosno više od pola milijarde ljudi u svijetu, a u Hrvatskoj oko 337.000 osoba ima postavljenu dijagnozu šećerne bolesti. Ono što zabrinjava cijeli svijet je da te brojke neumoljivo rastu, a pokazuju tek polovicu oboljelih jer ih još gotovo isti broj nema postavljenu dijagnozu. Činjenice govore da svaka druga osoba nije svjesna da ima šećernu bolest jer ne prepoznaje simptome dovoljno rano, a to dovodi do još poraznijih brojki – 6,7 milijuna ljudi godišnje u svijetu umire od šećerne bolesti, a u Hrvatskoj je šećerna bolest 2021. godine bila na visokom trećem mjestu među vodećim uzrocima smrtnosti. Dodatno zabrinjava činjenica da je Hrvatska zemlja s najvećim udjelom pretilih osoba, visokih 65 %, te da to uključuje i naše najmlađe koji sve više obolijevaju i od šećerne bolesti tipa 2.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 14. studenog bila je dostupnost edukacije o šećernoj bolesti sa sloganom Edukacijom do bolje sutrašnjice. Izuzetna važnost edukacije o šećernoj bolesti, njezinim komplikacijama, sprječavanju i liječenju prepoznata je na svjetskoj razini od strane vodećih stručnih društava. Edukacija populacije važna je kako bi se zaustavio rast broja oboljelih, povećao broj dijagnosticiranih osoba te udio liječenih osoba koje postižu ciljeve liječenja.
Zdravstveni rječnik za Šećernu bolest izdali smo 2020. godine, a u potpunosti se podudara s današnjim globalnim nastojanjima i ciljevima. Sadrži set osnovnih pojmova koje pacijent sa šećernom bolesti mora poznavati kako bi razumio svoju bolest, upute pružatelja zdravstvene skrbi, liječenje, potrebu pridržavanja promjene životnih navika te režima liječenja. On je rezultat naših nastojanja da kao dio zdravstvenog sustava osim kvalitetnih i dostupnih lijekova za šećernu bolest našim pacijentima osiguramo i dodatnu potporu u vidu kvalitetnih i provjerenih informacija kako bi bili što uspješniji u postizanju terapijskih ciljeva i što duže očuvali kvalitetu života.
MARTINA PERHOT, dr. med., MBA, direktorica poslovnog područja Rx Retail
Vi i Vaš tim zaslužni ste za dostupnost rječnika i u online obliku. Gdje ih je moguće pronaći i koje to sve prednosti nosi?
Posebno sam ponosna što su naši rječnici dostupni i u digitalnom obliku na https://meddox.com/hr/zdravstveni-rjecnik i u Meddox aplikaciji te su, kako se moderno kaže, dostupni “on the go”. Digitalnom verzijom zdravstvenog rječnika nastojali smo zadovoljiti potrebe svih generacija i učiniti rječnike dostupnijim. Meddox aplikacija dodatno nam omogućava i analizu najčešće korištenih zdravstvenih rječnika te koje pojmove bolesnici najviše pretražuju. Tako mi znamo da bolesnici najčešće pretražuju zdravstvene rječnike za hipertenziju te dijabetes, ali i rječnik koji pojašnjavanja pojmove vezane uz karcinom prostate. Dodatno, aplikacija nam omogućuje da znamo ako bolesnici pretražuju pojmove koji nisu pokriveni zdravstvenim rječnicima te posljedično vrlo brzo možemo dodati tražene pojmove. Uz zdravstvene rječnike u aplikaciji je moguće naći i stručni sadržaj koji bolesniku dodatno olakšava razumijevanje bolesti i time pomaže da bolesnik postane aktivni sudionik u svom liječenju s ciljem postizanja željenih terapijskih ishoda. Podatci nažalost pokazuju da su Hrvati najdeblji u Europi, manje se krećemo, lošije hranimo te sve mlađi ljudi nažalost obolijevaju od hipertenzije, dijabetesa i drugih kroničnih nezaraznih bolesti. Stoga je od iznimne važnosti omogućiti bolesnicima bolje razumijevanje bolesti kako bi i oni sami mogli aktivno sudjelovati i doprinijeti postizanju željenih terapijskih ishoda.
Special Policy Report „PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI“
