Special Policy Report “PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI” – Prvaci zdravstvene pismenosti iza zdravstvenog rječnika “Pulmologija”
ovodom obilježavanja 95. godina od osnutka Škole narodnog zdravlja dr. Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz podršku kompanije Sandoz koja je implementirala izvrsnu inicijativu Zdravstveni rječnici, iznimna nam je čast predstaviti Vam posebnu publikaciju Health Hub-a u okviru Special Policy Reporta „PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI“ nadahnuti globalnom inicijativom „Health Literacy Champions“ koju je pokrenula Kristine Sørensen i Global Health Literacy Academy koju snažno podržavamo. Općenito, pitanje zdravstvene pismenosti važno je za pacijente, profesionalce, pružatelje usluga, zdravstvene osiguravatelje i političare. Odgovornost je svih da osiguraju zdravstveno pismene putove (tzv. health literate pathways) u borbi protiv bolesti.
Slijedom navedenog, Health Hub kao jedinstveni think tank u regiji za zdravstvo i zdravstvenu industriju, kreirao je ovu prigodnu publikaciju i Special Policy Report „PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI“ uz brojne stručnjake – prvake zdravstvene pismenosti, predstavnike zdravstvene administracije, globalnih i nacionalnih javnozdravstvenih čelnika i lidera, predstavnike pacijenata i zdravstvene industrije.
Health Hub predstavlja Vam dobre prakse i zdravstvene stručnjake koji se u pravom smislu riječi mogu nazvati prvacima zdravstvene pismenosti! Predstavljamo odlične primjere suradnje akademske zajednice, zdravstvenih stručnjaka i zdravstvene industrije- 15 zdravstvenih rječnika u kojima je obrađeno 600 zdravstvenih termina, uz preko 30 uključenih zdravstvenih stručnjaka različitih profesija!
Upoznajte stručni tim i prvake zdravstvene pismenosti iza zdravstvenog rječnika “Pulmologija”!
ZDRAVSTVENI RJEČNICI //
PULMOLOGIJA
prim. Neven Miculinić, dr. med., specijalist internist – pulmolog
“Sudjelovanje u projektu stvaranja zdravstvenog rječnika obogatilo je moje iskustvo u pristupanju zdravstvenom obrazovanju pacijenata i osvijestilo važnost edukacije bolesnika na prihvatljiv i za njih razumljiv način. Naime, svakodnevno smo svjedoci loše komunikacije između liječnika i bolesnika. Liječnici pritom zaboravljaju da se moraju prilagoditi komunikacijskoj razini koju bolesnik razumije. Jasno je da i na ovoj, za pacijenta razumljivoj razini, trebamo balansirati između stručnog i sasvim laičkog educiranja, procjenjujući koliko nas bolesnik doista razumije.
Liječnici su dužni uz liječenje bolesnika promicati i zdravstveno obrazovanje dajući jasne i razumljive odgovore na upite bolesnika, čak i onda kad su potonji skloni izbjegavanju pitanja. Odnos liječnika i pacijenta mora biti partnerski. Dajući pravovremenu, razumljivu i točnu informaciju o bolesti, pomaknut ćemo granice zdravstvene pismenosti naše populacije i poboljšati samu zdravstvenu skrb. U tom procesu stvoreni zdravstveni rječnik ima jednu od ključnih uloga budući da smo kao liječnici najčešće vremenski ograničeni čak i za davanje bazičnih informacija o bolestima.
Zdravstvena pismenost ima ključnu ulogu u procesu liječenja ali i prevencije bolesti. Bolesnik koji je dobro upućen u prirodu svoje bolesti, o samoj potrebi liječenja i prevencije, mogućim pogoršanjima bolesti (u slučaju prekidanja liječenja), ali i nuspojavama terapije, imat će znatno bolji ishod što se tiče izlječenja bolesti odnosno njene kontrole, uz umanjivanje mogućih komplikacija. Dobar primjer za to je u pulmologiji dugotrajno liječenje tuberkuloze, plućnog apscesa ili pak dobra kontrola astme.
Nove tehnologije mogu poboljšati zdravstveno prosvjećivanje, olakšati pristup ključnim informacijama o bolestima i lijekovima te prevenciji bolesti, no i ovdje je uloga liječnika nezaobilazna – mora naći načina motivirati svoje bolesnike i potaknuti ih da saznaju bitne činjenice o svojoj bolesti i lijekovima koje uzimaju. Uzalud je i najbolja tehnologija ako ne postoji volja za spoznavanjem bolesti od koje se liječimo.
Mislim da će i u budućnosti iskren razgovor, topla riječ puna empatije te susret liječnik-bolesnik uživo biti primarni u edukaciji i liječenju. Kako bih potkrijepio navedeno, navest ću primjer iz prakse. Prije desetak i više godina čuo sam pohvalu bolesnika: „Znam da su lijekovi od pomoći, ali, doktore, još više od lijekova liječi vaša riječ…“
prim. Neven Miculinić, dr. med., specijalist internist – pulmolog
Na izradi ovog zdravstvenog rječnika radili su i autori:
- dr. sc. Biserka Bergman Marković, prim., dr.med. specijalist obiteljske medicine
- dr. sc. Arijana Meštrović, mag. pharm.
Special Policy Report „PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI“
