Special Policy Report “PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI” – Prvaci zdravstvene pismenosti iza zdravstvenog rječnika “Karcinom prostate”
ovodom obilježavanja 95. godina od osnutka Škole narodnog zdravlja dr. Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz podršku kompanije Sandoz koja je implementirala izvrsnu inicijativu Zdravstveni rječnici, iznimna nam je čast predstaviti Vam posebnu publikaciju Health Hub-a u okviru Special Policy Reporta „PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI“ nadahnuti globalnom inicijativom „Health Literacy Champions“ koju je pokrenula Kristine Sørensen i Global Health Literacy Academy koju snažno podržavamo. Općenito, pitanje zdravstvene pismenosti važno je za pacijente, profesionalce, pružatelje usluga, zdravstvene osiguravatelje i političare. Odgovornost je svih da osiguraju zdravstveno pismene putove (tzv. health literate pathways) u borbi protiv bolesti.
Slijedom navedenog, Health Hub kao jedinstveni think tank u regiji za zdravstvo i zdravstvenu industriju, kreirao je ovu prigodnu publikaciju i Special Policy Report „PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI“ uz brojne stručnjake – prvake zdravstvene pismenosti, predstavnike zdravstvene administracije, globalnih i nacionalnih javnozdravstvenih čelnika i lidera, predstavnike pacijenata i zdravstvene industrije.
Health Hub predstavlja Vam dobre prakse i zdravstvene stručnjake koji se u pravom smislu riječi mogu nazvati prvacima zdravstvene pismenosti! Predstavljamo odlične primjere suradnje akademske zajednice, zdravstvenih stručnjaka i zdravstvene industrije- 15 zdravstvenih rječnika u kojima je obrađeno 600 zdravstvenih termina, uz preko 30 uključenih zdravstvenih stručnjaka različitih profesija!
Upoznajte stručni tim i prvake zdravstvene pismenosti iza zdravstvenog rječnika “Karcinom prostate”!
ZDRAVSTVENI RJEČNICI //
KARCINOM PROSTATE
dr. sc. Jure Murgić, dr. med., specijalist radioterapije i onkologije, doc. dr. sc. Marko Skelin, mag. pharm., specijalist kliničke farmacij te prim. Mladen Solarić, dr. med., specijalist radioterapije i onkologije
„Zdravstvena pismenost građana je važna za podizanje svijesti o zdravlju te promicanje aktivne uloge bolesnika u zdravstvenom sustavu. Smatram da bez odgovarajuće informiranosti bolesnika ne možemo postići bolje ishode liječenja kojima svi težimo.
Osobno mi je bilo drago biti sudionikom projekta izdavanja Zdravstvenog rječnika za bolesnike s rakom prostate. Razumljivo napisan rječnik, jezikom koji razumiju bolesnici bez medicinskog predznanja je ključan u komunikaciji s bolesnicima kada sudjeluju u odluci o načinu liječenja. Poznato je da mnogim našim bolesnicima nije dostupan internet tako da ovakav rječnik može pružiti relevantne i provjerene informacije za bolesnika. Bolesnici često ne razumiju kompliciranu liječničku terminologiju, a zbog nedostatka vremena u liječničkim ambulantama, bolesnicima se ne možemo dovoljno dugo posvetiti da im razjasnimo sve vezano za njihovu bolest, od dijagnostičkih do terapijskih postupaka, ciljeva i nuspojava liječenja, itd.
Nadam se da će ovaj Zdravstveni rječnik premostiti tu prazninu te podići razinu informiranosti bolesnika s rakom prostate o njihovoj bolesti. Konkretno, bolesnici s rakom prostate koji su bolje informirani mogu aktivno sudjelovati u odlučivanju o opcijama liječenja, bolje razumjeti i prepoznati nuspojave, doći pripremljeni na pregled onkologa ili urologa te u konačnici biti zadovoljniji sa samim liječenjem.
Iako suvremene tehnologije nesumnjivo prodiru u zdravstveni sektor, iz našeg iskustva u području raka prostate njihova primjena i usvajanje od strane bolesnika je ograničena brojnim faktorima. Najvažniji su visoka prosječna dob bolesnika, slaba informatička pismenost, prisutnost drugih bolesti te često nepovoljan socioekonomski status. U ovom segmentu presudnom se pokazala podrška članova obitelji te bolesniku bliskih osoba.„
dr. sc. Jure Murgić, dr. med., specijalist radioterapije i onkologije
„Bilo mi je iznimno zadovoljstvo sudjelovati u navedenom projektu. Zdravstvena pismenost je vrlo važna, kako za pravovremeno otkrivanje bolesti tako i za postizanje terapijskih ciljeva. Drugim riječima, uz porast zdravstvene pismenosti naših građana imat ćemo i zdraviju naciju.
Slabija zdravstvena pismenost može utjecati na smanjenu suradljivost prilikom uzimanja terapije. Isto tako može negativno utjecati na pridržavanje određenih mjera i uputa preporučenih od strane zdravstvenih djelatnika. Na primjer ne pridržavanje preporuka liječnika ili farmaceuta za promjenu stila života bolesnika.
Problem adherencije je jedan od najvećih problema moderne medicine. Nažalost bolesnici se usprkos svim znanstveno kliničkim dostignućima jednostavno ne pridržavaju uputa od strane zdravstvenih djelatnika. Navedeni problem ima utjecaj na ishode i troškove liječenja, a uzimajući u obzir veličinu problema ima utjecaj i na cijelo društvo. Stoga smatram iznimno bitnim i vrijednim projekte koji potiču zdravstvenu pismenost. Takvi projekti bi mogli imati pozitivan utjecaj na ishode liječenja koji su bitni za bolesnike, ali i na cjelokupni zdravstveni sustav, uzimajući u obzir i financijski aspekt.
Mišljenja sam kako nove tehnologije predstavljaju izuzetan potencijal koji bi se mogao iskoristi u svrhu poboljšanja zdravstvene pismenosti opće populacije. Tako bi mogli bitno doprinijeti sigurnosti i učinkovitosti liječenja. Posljedično će nove tehnologije također utjecati i na optimalizaciju troškova u zdravstvenom sustavu.“
doc. dr. sc. Marko Skelin, mag. pharm., specijalist kliničke farmacije
„Vjerujem da izrada medicinskog rječnika predstavlja značajan prilog povećanju zdravstvene pismenosti koja je bitan čimbenik u ranom otkivanju i učinkovitom liječenju bolesti. To se posebice odnosi na bolesti čije je liječenje uspješno, ali dugotrajno.
Rak prostate je bolest koju valja otkriti na samom početku, dok ne izaziva simptome, a liječenjem bolesnika se postiže izlječenje ili dugogodišnja kontrola bolesti. Liječenje često valja započeti što ranije i može trajati niz godina. Preduvjet uspješnosti je razumijevanje i dobra suradnja bolesnika koji su još bez smetnji, a kako bi mogli prihvati terapijske postupke koji mogu izazvati niz blažih neželjenih nuspojava. Cilj ovakvog liječenja je sprječavanje ili značajno odgađanje pojave teških, ozbiljnih simptoma bolesti koji mogu u budućnosti značajno narušiti kvalitetu života.
Bolesnicima su nužne temeljne, znanstveno potvrđene, medicinske informacije o svrsi i neželjenim posljedicama liječenja, a postojanje rječnika je jedan od preduvjeta. Jednostavan i brz pristup osnovnom objašnjenju pojmova preko računalne mreže bi dodatno doprinijelo razumijevanju ranog otkrivanja, prirode bolesti te rizika i uspješnosti liječenja.“
prim. Mladen Solarić, dr. med., specijalist radioterapije i onkologije
Special Policy Report „PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI“
