Special Policy Report “PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI” – Prvaci zdravstvene pismenosti iza zdravstvenog rječnika “Karcinom dojke”
ovodom obilježavanja 95. godina od osnutka Škole narodnog zdravlja dr. Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz podršku kompanije Sandoz koja je implementirala izvrsnu inicijativu Zdravstveni rječnici, iznimna nam je čast predstaviti Vam posebnu publikaciju Health Hub-a u okviru Special Policy Reporta „PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI“ nadahnuti globalnom inicijativom „Health Literacy Champions“ koju je pokrenula Kristine Sørensen i Global Health Literacy Academy koju snažno podržavamo. Općenito, pitanje zdravstvene pismenosti važno je za pacijente, profesionalce, pružatelje usluga, zdravstvene osiguravatelje i političare. Odgovornost je svih da osiguraju zdravstveno pismene putove (tzv. health literate pathways) u borbi protiv bolesti.
Slijedom navedenog, Health Hub kao jedinstveni think tank u regiji za zdravstvo i zdravstvenu industriju, kreirao je ovu prigodnu publikaciju i Special Policy Report „PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI“ uz brojne stručnjake – prvake zdravstvene pismenosti, predstavnike zdravstvene administracije, globalnih i nacionalnih javnozdravstvenih čelnika i lidera, predstavnike pacijenata i zdravstvene industrije.
Health Hub predstavlja Vam dobre prakse i zdravstvene stručnjake koji se u pravom smislu riječi mogu nazvati prvacima zdravstvene pismenosti! Predstavljamo odlične primjere suradnje akademske zajednice, zdravstvenih stručnjaka i zdravstvene industrije- 15 zdravstvenih rječnika u kojima je obrađeno 600 zdravstvenih termina, uz preko 30 uključenih zdravstvenih stručnjaka različitih profesija!
Upoznajte stručni tim i prvake zdravstvene pismenosti iza zdravstvenog rječnika “Karcinom dojke”!
ZDRAVSTVENI RJEČNICI //
KARCINOM DOJKE
prim. Marijana Jazvić, dr. med. specijalist radioterapije i onkologije, Dora Čerina, dr. med. specijalizant radioterapije i onkologije te Martina Bašić Koretić, dr. med., specijalist radioterapije i onkologije
„Bila mi je čast i osobito zadovoljstvo sudjelovati u projektu pisanja zdravstvenog rječnika za rak dojke. Nadam se da smo kroz 40-tak osnovnih pojmova uspjeli približiti našim bolesnicima i njihovim bližnjima osnovne pojmove koji su vezani za dijagnostiku i liječenje raka dojke te tako sudjelovali u promicanju pismenosti građana. Poznavanje elementarnih medicinskih pojmova je izrazito važno i pomaže bolesniku u boljem razumijevanju procesa liječenja i dijagnostike kao i aktivnom sudjelovanju u liječenju.
Pomicanje granica zdravstvene pismenosti je izrazito važno posebice u današnjoj digitaliziranoj eri kada bolesnici intenzivno pretražuju portale, društvene mreže i na krivi način pokušavaju doći do informacija o svojoj bolesti. Pri tome često ne razumiju osnovne pojmove i sukladno tome često se krivo informiraju.
Stupanj zdravstvene pismenosti direktno je povezan s uspješnošću komunikacije u zdravstvu, stoga značajno utječe na suradljivost, zadovoljstvo i ishode liječenja. Poznato je da je smrtnost od zloćudnih tumora u našoj zemlji neprihvatljivo visoka, a poboljšavanje i promicanje zdravstvene pismenosti je svakako jedan od načina poboljšavanja ishoda liječenja.
Kada govorimo o viziji i novim tehnologijama, napredak je vidljiv gotovo svakodnevno. Stoga je važno imati dovoljno vremena za razgovor s bolesnikom kada ćemo mu objasniti do u detalje put liječenja. Nove tehnologije u npr. radioterapiji, ali i u sustavnom onkološkom liječenju nude nadu našim bolesnicima. No sve postupke i procedure potrebno je bolesniku objasniti na prihvatljiv način, u pisanom obliku. Tako će se naši bolesnici osjećati sigurnije, a samim time će ishodi liječenja, ali i njihova kvaliteta života biti značajno bolja.“
prim. Marijana Jazvić, dr. med. specijalist radioterapije i onkologije
Photo by Freepik
„Bila mi je iznimna čast surađivati s kolegicama na projektu zdravstvenih rječnika kojima se promiče zdravstvena pismenost građana jer smatram kako ključ uspjeha liječenja leži u dobroj komunikaciji s pacijentom, a ona se pak zasniva na potpunom razumijevanju jedno drugoga. Također, željela bi se zahvaliti Sandozu što su me pozvali i uključili u ovaj uistinu neophodan projekt za koji smatram kako uvelike olakšava kako pacijentima, tako i liječnicima. Gledajući s aspekta svakodnevnog kliničkog rada u onkologiji koja sadrži bezbroj nepoznanica našim pacijentima, mnogo znači imati rječnik koji omogućava bolje razumijevanje dijagnostičko-terapijskih postupaka i samim tim smatram kako utječe na bolju suradnju i ishode. Nadam se kako će u budućnosti rječnici postojati za sva sijela te kako će biti dostupni svim našim pacijentima.“
Dora Čerina, dr. med. specijalizant radioterapije i onkologije
Photo by Freepik
„Bila mi je čast i zadovoljstvo biti dijelom projekta sastavljanja ovog zdravstvenog rječnika, a ujedno mi je bila i prilika da zapravo malo zastanem i razmislim kako našim pacijentima priopćavam informacije o njihovoj bolesti i planiranom liječenju. Medicinska terminologija koju tako često koristimo (a medicinskih podataka, terapijskih opcija i postupaka sve je više) nije prikladna za većinu pacijenata s kojima se svakodnevno susrećemo. Puno je stručnih riječi koje, ne samo da ne prenose kvalitetnu informaciju, nego bi mogle imati i djelomično zastrašujući prizvuk ako ih ne razumijemo. Ako uz takav stručni rječnik dodamo i okolnosti dijagnoze u kojima je pacijent u šoku, preplašen i zabrinut, ne može se dovoljno naglasiti koliko je važno informaciju prenijeti na prikladan i razumljiv način. Projekt zdravstvenog rječnika mogao bi biti poticaj na poboljšanje zdravstvene pismenosti pacijenata ali i način da liječnici i zdravstveno osoblje nauče bolje prenijeti informaciju.
Poboljšanjem zdravstvene pismenosti pacijenata također poboljšavamo ishode liječenja i povećavamo kvalitetu života pacijenta. Loša zdravstvena pismenost otežava pacijentu snalaženje u zdravstvenom sustavu, slabije se brine o vlastitom zdravlju i pridržava preporuka liječnika, rjeđe se odaziva na preventivne javnozdravstvene akcije što rezultira lošijim ishodima liječenja. Dobra zdravstvena informacija i znanje pacijenta primjerice značajno smanjuju npr. broj dolazaka u hitnu službu, smanjuju broj hospitalizacija i općenito smanjuju pritisak na sve dijelove zdravstvenog sustava. Zdravstvena pismenost pomaže smanjiti troškove liječenja i financijskog opterećenja zdravstvenog sustava. Manje je panike i straha, manje dvojbi, a rezultat su bolji ishodi liječenja i više zdravlja.
U sljedećim će godinama digitalizacija imati sve veći utjecaj i na zdravstvenu pismenost. Razvija se sve veći broj aplikacija i „on-line“ alata koje pacijenti mogu koristiti kako bi komunicirali s liječnikom ili dobili informacije o bolesti ili liječenju. Obzirom da danas sve veći broj ljudi koristi internet, važno je da informacije budu točne i iz pouzdanog izvora premda nije u današnje doba društvenih mreža svatko može velikom brzinom proširiti lažnu vijest. Stoga bi bilo dobro da sve službene ili krovne zdravstvene institucije u budućnosti budu one koje će na razumljiv, interesantan i dostupan način pružati točne informacije koje se tiču zdravstvenog sustava, da one budu što vidljivije kako bi bilo lakše pronaći točnu nego netočnu informaciju.“
Martina Bašić Koretić, dr. med., specijalist radioterapije i onkologije
Special Policy Report „PRVACI ZDRAVSTVENE PISMENOSTI“
