Special Policy Report “PAMETNO sa šećernom bolesti!”: Zrinka Mach – Podržite našu peticiju za uvrštenje suvremenih CGM senzora na pozitivnu listu i za osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2 koje koriste inzulinsku terapiju!
okviru Health Hub-ovog Special Policy Reporta „PAMETNO“ sa šećernom bolesti – Tehnologije koje mijenjaju život i zdravstvene sustave“ želimo otvoriti dijalog o potrebi učenja i usvajanja medicinskih tehnologija u dijabetičkoj skrbi na temelju najboljih globalnih praksi te konstruktivno ukazati kako iskoristiti potencijal i prednosti inovativnih medicinskih tehnologija za kreiranje „pametnih“, data-driven zdravstvenih politika koje vode ka boljim ishodima šećerne bolesti za pacijenta i zdravstveni sustav.
“Moramo priznati da je oboljelima u Hrvatskoj, uz određena ograničenja, omogućeno liječenje uz pomoć inovativnih lijekova i uz primjenu modernih tehnologija kao što su inzulinske pumpe i uređaji za kontinuirano mjerenje glukoze prema standardima suvremene medicine i to predstavlja veliki iskorak. Ovo dokazuje da je HZZO prepoznao koristi inovacije i za osiguranike i za zdravstveni sustav,” izjavila je Zrinka Mach, mag. soc. gerontologije, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, koja je za Health Hub predstavila i inicijativu Saveza – peticiju kojom žele omogućiti uvrštenje FreeStyle Libre sustava na pozitivnu listu i za osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2 koje koriste inzulinsku terapiju.
Zrinka Mach, mag. soc. gerontologije, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Dosta se priča i piše o dijabetesu u Hrvatskoj i stiče se dojam kako svi sve znaju. Je li to doista tako i kako u stvari možemo opisati jednu prosječnu osobu s dijabetesom u Hrvatskoj?
Zapravo možemo reći: dijabetes je svuda oko nas jer u Hrvatskoj svaka deseta odrasla osoba živi s ovom bolesti. Tako da skoro nema obitelji u širem smislu, koja nema nekog oboljelog. U prosjeku to su osobe srednje životne dobi koje u najvećem broju slučajeva boluju od tipa 2 šećerne bolesti. Uz to što imamo tako veliki broj oboljelih, svake godine svjedočimo sve većem broju novooboljelih. Nažalost jedan značajan dio njih bude prepoznat relativno kasno kada je bolest već napredovala i razvile su se komplikacije. Nerijetko osoba bude hospitalizirana zbog srčanog infarkta ili moždanog udara i tek tada se utvrdi postojanje dijabetesa. Prema onome što smo prikupili u udrugama velika većina osoba s dijabetesom ima razvijene komplikacije, a najčešće su to kardiovaskularne komplikacije. Naše ankete govore da svaka druga osoba s dijabetesom liječi i neku kardiovaskularnu komplikaciju dijabetesa, a zabrinjava nas i udio svih ostalih komplikacija.
Nažalost, uz ove činjenice koje ne zvuče ohrabrujuće, danas svjedočimo i intenzivnom povećanju broja umrlih te je dijabetes jedan od tri vodeća uzroka smrti u Hrvatskoj zajedno s akutnim infarktom srca i moždanim udarom. Iskustva i podaci zadnjih godina, tijekom COVID-19 pandemije, još jednom su potvrdila kako je ova populacija posebno vulnerabilna kad nastupe ovakve ugroze. Tako je potvrđeno da su osobe s dijabetesom češće imale teži oblik COVID-19 bolesti te da su bili zastupljeniji u skupini umrlih od posljedica bolesti. Rezultat svega je činjenica da je svaka četvrta umrla osoba u 2021. godini u Hrvatskoj bolovala je od dijabetesa.
Zrinka Mach, mag. soc. gerontologije, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Što je razlog ovako loše slike stanja skrbi dijabetesa u Hrvatskoj?
Iz onoga što danas znamo i proanalizirali smo zajedno sa stručnjacima koji liječe dijabetes u Hrvatskoj vidimo da postoji prostora za poboljšanje svih aktivnosti unutar zdravstvenog sustava kako bi bolest bila na vrijeme prepoznata i uspješnije liječena te s druge strane znamo da je motivacija oboljelih i njihovo poznavanje svih rizika koje bolest donosi još uvijek ispod potrebne razine.
Dijabetesu tipa 2 prethodi predijabetes karakteriziran određenim poremećajem tolerancije glukoze koji je najčešće prisutan desetak godina prije nastanka očite bolesti, a upravo u tom razdoblju se već razvijaju aterosklerotske komplikacije na krvnim žilama. Ukoliko se oboljeli na vrijeme upozore na to stanje te izmjene životne navike, kako u prehrani tako i u fizičkoj aktivnosti, pruža im se mogućnost povratka u stanje normalne tolerancije glukoze, što ujedno znači i sprječavanje nastanka spomenutih komplikacija.
S druge strane, u onih koji su već razvili bolest nužna je uspješna prevencija komplikacija. Kronične komplikacije bolesti glavni su uzrok smrtnosti i onesposobljenja oboljelih. Opterećenje komplikacijama je prepoznato kao problem u svim razvijenim zdravstvenim sustavima, a i predmet je razmišljanja stručnjaka i specijalista diljem svijeta. Stoga ne čudi da su novim preporukama stručnih društava komplikacije i kvaliteta života oboljelih zauzeli središnje mjestu u liječenju dijabetesa. Prepoznavanje rizika razvoja komplikacija, njihova uspješna prevencija i pravovremeno liječenje su ključ uspjeha kako bi akcije i strategije liječenja zaista smanjile negativne učinke bolesti na društvo. Razvoj svih komplikacija bolesti znatno je učestaliji u osoba s nereguliranom glikemijom. Postoje brojni dokazi i provedene analize kojima je pokazano da se to može provesti dobrom organizacijom skrbi i povećanim aktivnostima zdravstvenog sustava, odnosno intenziviranim pristupom u liječenju. Taj pristup aktivno uključuje oboljelog u sve procese liječenja.
Kako oboljeli, odnosno i udruge oboljelih mogu doprinijeti poboljšanju stanja skrbi u Hrvatskoj?
U prosjeku, oboljeli premalo znaju o bolesti, a tek malom broju je pružena pomoć u savladavanju problema i osnaživanju da preuzmu odgovornost za vlastito zdravlje. Kada govorimo o poznavanju rizika i komplikacija koje bolest nosi, iz rezultata ankete koju smo proveli znamo da je samo trećina oboljelih dobila jasne informacije o mogućim komplikacijama dijabetesa i njihovom sprečavanju. Jedna trećina nema nikakvo znanje o komplikacijama, a kod preostale trećine informacija nije bila pravovremena, odnosno za komplikacije su saznali dugo nakon postavljanja dijagnoze ili nakon što su se komplikacije već razvile.
Još jedan negativan trend kojem svjedočimo u zadnjih nekoliko godina je smanjenje broja oboljelih, i to posebice s tipom 2 bolesti, koji provode samokontrolu. Ona se provodi većinom povremeno, a podaci o potrošnji ukazuju na pad od nekih 25 posto u zadnjih tri do četiri godine. Djelomično je na pad korištenja utjecala i odluka HZZO da smanji dozvoljene količine trakica za mjerenje glukoze u krvi uređajem na 50 komada godišnje za skupinu osoba s tipom 2 bolesti koje se liječe oralnim i drugim neinzulinskim lijekovima za snižavanje glukoze u krvi. Iz svega proizlazi da oni sada već iznimno rijetko provode samokontrolu. Uz redovito veliki udio oboljelih kod kojih se glikirani hemoglobin (HbA1c) nije odredio niti jednom, odnosno samo jednom u zadnjih godinu dana ovaj trend smanjenja samokontrola ide u smjeru propuštanja prilike za pravovremeno prepoznavanje komplikacija.
Dakle, to su područja na kojima trebamo i želimo raditi.
Zrinka Mach, mag. soc. gerontologije, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Možemo li reći da ipak postoji određeni napredak i ako oboljeli prihvaćaju inovacije u liječenju i mogu li one mijenjati pristup skrbi?
Moramo priznati da je oboljelima u Hrvatskoj, uz određena ograničenja, omogućeno liječenje uz pomoć inovativnih lijekova i uz primjenu modernih tehnologija kao što su inzulinske pumpe i uređaji za kontinuirano mjerenje glukoze prema standardima suvremene medicine i to predstavlja veliki iskorak. Ovo dokazuje da je HZZO prepoznao koristi inovacije i za osiguranike i za zdravstveni sustav. FreeStyle Libre sustav je već 2018. godine uvrštena na Listu pomagala za odredjene osobe s tipom 1 dijabetesa. Hrvatska iskustva s ovim sustavom su dokazala jednu izuzetnu motiviranost i suradljivost oboljelih u postizanju ciljeva liječenja te je potvrđeno da hrvatski korisnici u prosjeku obave značajno više skeniranja dnevno nego što to pokazuju rezultati za sve ostale dostupne zemlje. Više skeniranja, odnosno konzistentno i sustavno korištenje FreeStyle Libre sustava dovelo je do značajno bolje regulacije glikemije, a to je upravo ono što nam treba.
Iskustva i rezultati koji su do sada postignuti daju nam nadu da će uskoro svim osobama na intenziviranoj inzulinskoj terapiji, što uključuje i tip 1 i tip 2 bolesti, omogućiti upotrebu FreeStyle Libre senzora na teret osiguravatelja. Time bi Hrvatsku priključili većini europskih zemalja koje su, također, prepoznale koristi FreeStyle Libre sustava.
Kakva je Vaša vizija „zdravstvenih politika“ u dijabetičkoj skrbi?
Hrvatski savez dijabetičkih udruga brojnim projektima i aktivnostima u kojima sudjeluje svakodnevno dokazuje svoju spremnost za suradnju u rješavanju svih otvorenih problema sa zdravstvenom administracijom i stručnjacima koji se bave liječenjem dijabetesa kako bi se omogućilo uspješnije liječenje bolesti. Zadovoljni smo činjenicom da su naša nastojanja prepoznata te smo uključeni u Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću.
Svjesni smo važnosti edukacije i spremni smo pomoći u osmišljavanju i provođenju svih programa koji će podići razinu znanja i spremnosti oboljelih da se suprotstave svim negativnim posljedicama bolesti.
Ujedno, željeli bi i da administracija prepozna važnost motiviranosti i suradljivosti oboljelih jer vjerujemo da je to ispravan put za postizanje boljih ishoda liječenja i rasterećenje zdravstvenog sustava kako u financijskom smislu tako i u smislu kapaciteta.
Možete li nam nešto više reći o apelu Vašeg Saveza za uvrštavanje Freestyle Libre sustava na pozitivnu listu HZZO-a za sve osobe oboljele od šećerne bolesti koje koriste inzulinsku terapiju?
Pozvali smo građane da svojim potpisom podrže našu inicijativu kojom želimo ubrzati proceduru koja bi omogućila stavljanje FreeStyle Libre sustava (senzora za očitanje šećera u međustaničnoj tekućini) na Osnovnu listu ortopedskih i drugih pomagala za osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2 koje koriste inzulinsku terapiju. Naime, osobe sa šećernom bolešću tipa 2 koje koriste inzulinsku terapiju su zakinute za mogućnost stalnog praćenja razine svog šećera u krvi u odnosu na osobe sa šećernom bolešću tipa 1 kojima je to omogućeno putem FreeStyle Libre sustava.
Rezultati meta-analize 75 studija predstavljene na ovogodišnjem kongresu naprednih tehnologija i liječenja dijabetesa (ATTD) u travnju pokazuju da FreeStyle Libre sustav omogućuje značajno smanjenje glikiranog hemoglobina (HbA1c) koje se održava do 24 mjeseca u osoba oboljelih od šećerne bolesti tipa 1 i tipa 2.
Zahvaljujemo se nadležnim institucijama posebno HZZO-u na pomacima u skrbi šećerne bolesti tipa 1 u Hrvatskoj kao i dostupnosti modernih tehnologija među kojima je i FreeStyle Libre sustav.
Ovom peticijom želimo omogućiti uvrštenje FreeStyle Libre sustava na pozitivnu listu i za osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2 koje koriste inzulinsku terapiju.
Na taj način uz FreeStyle Libre sustav sve osobe oboljele od šećerne bolesti koje su na inzulinskoj terapiji će imati svoje glikemije pod kontrolom, te mogu brže reagirati na prijeteće hipo i hiperglikemije, što im omogućava bolji i kvalitetniji život kako profesionalni tako i društveni i obiteljski.
Osim što je važan za očuvanje zdravlja, FreeStyle Libre sustav posljedično doprinosi smanjenju troška koji HZZO-izdvaja za liječenje komplikacija šećerne bolesti. Naime, trošak liječenja kroničnih komplikacija je 88 posto ukupnog iznosa koji HZZO izdvaja za liječenje šećerne bolesti, a samo 2,5 posto na pomagala u koje spada i FreeStyle Libre sustav.
Hvala svima koji će nam pomoći!
