d

The Point Newsletter

Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error.

Follow Point

Begin typing your search above and press return to search. Press Esc to cancel.

Special Policy Report “PAMETNO sa šećernom bolesti!”: Šećerna bolest tipa 2 kao rastući izazov u Europi i dobrobit medicinskih tehnologija za pojedinca, zdravstveni sustav i zajednicu

U

okviru Health Hub-ovog Special Policy Reporta „PAMETNO“ sa šećernom bolesti – Tehnologije koje mijenjaju život i zdravstvene sustave“ želimo otvoriti dijalog o potrebi učenja i usvajanja medicinskih tehnologija u dijabetičkoj skrbi na temelju najboljih globalnih praksi te konstruktivno ukazati kako iskoristiti potencijal i prednosti inovativnih medicinskih tehnologija za kreiranje „pametnih“, data-driven zdravstvenih politika koje vode ka boljim ishodima šećerne bolesti za pacijenta i zdravstveni sustav.

 

 

Šećerna bolest tipa 2 dovodi do zdravstvenih problema i ozbiljnih komplikacija ukoliko se ne liječi učinkovito, uključujući sljepoću, zatajenje bubrega, srčani udar, moždani udar i amputaciju donjih udova. Međutim, komplikacije povezane sa šećernom bolesti potencijalno se mogu odgoditi ili izbjeći ako se rano otkriju i liječe. Kako se stanje pogoršava, potrebe vezane za upravljanje šećernom bolesti  rastu.

Medicinske tehnologije mogu igrati važnu ulogu u pružanju podrške osobama sa šećernom bolesti tipa 2 te njihovim zdravstvenim timovima tijekom cijelog puta upravljanja bolešću. Bolje upravljanje bolešću dovodi do boljih zdravstvenih ishoda, veće kvalitete života i smanjenog opterećenja zdravstvenih sustava i širih društvenih struktura.

Prenosimo najnoviju publikaciju MedTech Europe o tihoj pandemiji šećerne bolesti tipa 2, dobrobitima medicinske tehnologije u upravljanju i liječenju šećerne bolesti tipa 2, te preprekama i prevladavanju izazova za bolju implementaciju “pametne”, digitalno posredovane dijabetičke skrbi.

 

 

 

 

 

1. Šećerna bolest tipa 2: Rastući izazov u Europi

 

Šećerna bolest tipa 2 sve je veći izazov u Europi. Šećerna bolest je ‘tiha pandemija’ i jedan od glavnih zdravstvenih izazova naše generacije. U Europi 61 milijun osoba živi sa šećernom bolesti – i očekuje se da će te brojke rasti.

Šećerna bolest tipa 2 obuhvaća oko 90% slučajeva šećerne bolesti. Razlikuje se od tipa 1 koji je kronični i cjeloživotni autoimuni poremećaj koji čini oko 10% svih slučajeva. Šećerne bolest tipa 2 je progresivno kronično stanje koje se razvija tijekom vremena i povezano je s kombinacijom načina života, okoliša, genetskih i drugih čimbenika. Bez obzira na tip šećerne bolesti, ona može dovesti do zdravstvenih problema i ozbiljnih komplikacija ako se ne liječi učinkovito, uključujući sljepoću, zatajenje bubrega, srčani udar, moždani udar i amputaciju donjih udova. Međutim, dijabetičke komplikacije potencijalno se mogu odgoditi ili izbjeći ako se rano otkriju i liječe.

Šećerna bolest tipa 2 također može značajno utjecati na kvalitetu života. Osobe koje žive sa šećernom bolesti moraju 24 sata dnevno donositi odluke kako bi učinkovito upravljale svojim stanjem, od praćenja i reagiranja na promjene razine glukoze, do uzimanja lijekova, odabira kada i što jesti, održavanja pravilne hidracije te donošenja odluka o tjelesnoj aktivnosti. Emocionalni teret stalnog upravljanja često dovodi do depresije, što zauzvrat može imati ozbiljne posljedice na fizičko zdravlje, uključujući lošiju kontrolu dijabetesa i pridržavanje liječenja, povećanje komplikacija dijabetesa i veći rizik od smrtnosti. Ova pandemija šećerne bolesti tipa 2 također postavlja sve veći zahtjev za europske zdravstvene sustave koji su već pod pritiskom. Ukupni izdaci u europskoj regiji za napredno liječenje šećerne bolesti i njegovih komplikacija iznosili su 189 milijardi USD (19,6% globalnih troškova) u 2021. godini. Od ukupnih troškova zdravstvene skrbi povezanih sa šećernom bolesti tipa 2 u Europi, polovica je uzrokovana hospitalizacijama zbog hitnih zdravstvenih slučajeva koje nastaju kada se stanje ne liječi učinkovito.

 

 

 

 

2. Potrebe za liječenjem šećerne bolesti tipa 2 rastu kako se stanje pogoršava

 

Potrebe za liječenjem šećerne bolesti tipa 2 rastu kako se stanje pogoršava kroz nekoliko različitih faza:

  • Predijabetes pogađa 12% populacije. Liječenje podrazumijeva uključuje prelazak na zdravije životne navike kako bi se usporilo ili spriječilo napredovanje u šećernu bolest tipa 2. Procjenjuje se da će 70% osoba s predijabetesom razviti dijabetes tijekom života.
  • Nedijagnosticiranu šećernu bolest tipa 2 ima više od 1 od 3 osobe (36%) koji žive sa šećernom bolesti tipa 2 u Europi. Bez pravilne dijagnoze ova populacija ne može dobiti ključno liječenje kako bi se spriječilo daljnje napredovanje i komplikacije stanja.
  • Korisnici oralnih i injektibilnih lijekova predstavljaju približno 70-80% onih kojima je dijagnosticirana šećerna bolest tipa 2. Liječenje uključuje lijekove za dijabetes, osim inzulina, koji se mogu uzimati oralno ili ubrizgati, zajedno s redovitim praćenjem glukoze.
  • Ovisnost o inzulinu obuhvaća cca. 20-30% populacije s dijagnosticiranom šećernom bolesti tipa 2. Ovaj stadij šećerne bolesti tipa 2 dijeli neke karakteristike sa šećernom bolesti tipa 1 (koji je teži i zahtijeva dosljednije praćenje). Liječenje uključuje redovito praćenje glukoze i davanje inzulina uz podršku medicinskih tehnologija, često zajedno s drugim oblicima lijekova.

 

 

 

 

3. Medicinska tehnologija pomaže u liječenju šećerne bolesti tipa 2

 

Medicinske tehnologije mogu imati važnu ulogu u osnaživanju osoba sa šećernom bolesti tipa 2 kako bi učinkovito upravljali svojim stanjem kroz njegove različite faze.

  • Sustavi za praćenje glukoze mogu pratiti i predvidjeti razine glukoze, upozoravajući osobe s dijabetesom i njihove zdravstvene timove o hitnim situacijama, pomažući u smanjenju potrebe za hospitalizacijama ili hitnim službama.
  • Pametni sustavi za davanje inzulina kao što su pumpe i pen-ovi, mogu izračunati i pratiti podatke o doziranju inzulina, opskrbljujući inzulin automatski ili slanjem upozorenja koja ukazuju na potrebno postupanje.
  • Medicinske aplikacije, integrirane ili samostalne, mogu pratiti i prikazati zdravstvene podatkovne trendove te osigurati edukaciju i podučavanje za poboljšanje upravljanja šećernom bolesti i sprječavanje komplikacija.
  • Algoritmi podupiru ove digitalne uređaje i usluge (bilo samostalne ili unutar uređaja), „pretvarajući“ značajne količine zdravstvenih podataka u značajne informacije za bolje donošenje odluka od strane osoba oboljelih od šećerne bolesti i njihovih zdravstvenih timova. Iskorištavanjem „snage podataka“ i digitalne povezanosti, ova rješenja mogu osnažiti ljude koji žive s dijabetesom i njihove zdravstvene timove da postignu bolje zdravstvene ishode i veću kvalitetu života, što zauzvrat smanjuje opterećenje zdravstvenih sustava i širih društvenih struktura.

Na primjer, upotreba medicinskih uređaja, rješenja za daljinsko praćenje pacijenata i strukturirana upotreba podataka mogu omogućiti personaliziranije planove upravljanja kojih se lakše pridržavati osobama koje boluju od šećerne bolesti. To smanjuje rizik od popratnih bolesti i komplikacija povezanih sa šećernom bolesti, osigurava veću kvalitetu života osoba oboljelih od šećerne bolesti te smanjuje potrebu za hospitalizacijom i hitnim službama.

 

 

 

 

4. Preostale prepreke digitalno posredovanoj dijabetičkoj skrbi

 

Dok digitalno omogućene ili posredovane tehnologije mogu podržati osobe sa šećernom bolesti tipa 2 u učinkovitijem upravljanju svojim stanjem, ostaje nekoliko izazova:

  • Nejednaka dostupnost i proračun za medicinske tehnologije diljem Europe: razlike u modelima plaćanja (naknade) i poticajima za korištenje digitalnih rješenja za šećernu bolest, zajedno s velikim razlikama u pristupu prikupljanju podataka za elektronske zdravstvene kartone i registre, ograničavaju dostupnost alata i usluga za osobe koje žive sa šećernom bolesti tipa 2, što stvara nejednakosti diljem Europe.
  • Značajni nedostaci u obrazovanju i izobrazbi o šećernoj bolesti tipa 2 i korištenju tehnologija: različiti stupnjevi digitalne pismenosti i nedostatak prilika za edukaciju među osobama koje žive sa šećernom bolesti kao i zdravstvenim radnicima, stvaraju nedostatak povjerenja u digitalne alate za šećernu bolest. Osim toga, nedostaju usklađeni i certificirani obrazovni programi koji potiču samoupravljanje i obrazovanje, kao i neadekvatni virtualni / daljinski načini dijeljenja znanja.
  • Nepotpuno razumijevanje kreatora zdravstvenih politika o potrebama zajednice oboljelih sa šećernom bolesti tipa 2: Iako se kreatori zdravstvenih politika sve više usredotočuju na primarnu prevenciju šećerne bolesti tipa 2, kao što su promjene načina života i edukacija, sekundarna prevencija i rastuće potrebe upravljanja osobama koje žive sa šećernom bolesti tipa 2 (kako im se stanje pogoršava), ne dobiva ni približno dovoljno pažnje.

 

 

 

5. Prevladavanje izazova šećerne bolesti tipa 2 zahtijeva djelovanje na više „frontova“

 

Učinkovitija dijagnoza, liječenje i skrb mogu se postići kroz zdravstvenu skrb šećerne bolesti tipa 2 usmjerenije na pacijenta, te integriranu i digitalno omogućenu (posredovanu) skrb. Osobe koje žive sa šećernom bolesti tipa 2 trebaju opipljiva rješenja koja ne samo da ispunjavaju njihove ciljeve liječenja, već im u konačnici omogućuju da žive svoje živote „punim plućima“. To uključuje:

  • Prepoznavanje različitih modaliteta liječenja kako se šećerna bolest tipa 2 pogoršava, kao i stvaranje politika koje odgovaraju njihovim jedinstvenim potrebama
  • Razvijanje poticaja i odgovarajućih modela naknade (plaćanja) koji nisu pretjerano složeni ili opterećujući za promicanje usvajanja i implementacije digitalnih rješenja te osiguravanje jednakog pristupa tim alatima i uslugama.
  • Uključivanje „glasa pacijenata“ u zajedničko donošenje odluka u procjeni vrijednosti medicinskih tehnologija, bilježenjem rezultata koje su pacijenti osigurali na raspolaganje.
  • Učiniti alate i druge resurse dostupnima osobama koje žive sa šećernom bolesti, kako bi se povećala edukacija o pogoršanju bolesti te kako bi se izbjegle i/ili smanjile ozbiljne komplikacije, uključujući zatajenje srca, kroničnu bolest bubrega i retinopatiju.
  • Povećanje pristupa informacijama kako bi se omogućilo zajedničko donošenje odluka i više povezanih mreža za razmjenu znanja. To se može omogućiti službenom akreditacijom samoupravljanja i edukativnih rješenja, kroz paneuropsku harmonizaciju koja uvažava potrebe osoba sa šećernom bolesti i njihove odabire o tome kako se educirati.

 

 

 

 

REFERENCES:
https://www.medtecheurope.org/wp-content/uploads/2022/09/2.-mte_diabetes_-t2_2-pager-05.09.2022_final.pdf