Special Policy Report “PAMETNO sa šećernom bolesti!”- Ivana Pajić Portolan: “Usmjereni smo digitalnu transformaciju zdravstvene skrbi temeljenu na podacima i praćenju ishoda”
okviru Health Hub-ovog Special Policy Reporta „PAMETNO“ sa šećernom bolesti – Tehnologije koje mijenjaju život i zdravstvene sustave“ želimo otvoriti dijalog o potrebi učenja i usvajanja medicinskih tehnologija u dijabetičkoj skrbi na temelju najboljih globalnih praksi te konstruktivno ukazati kako iskoristiti potencijal i prednosti inovativnih medicinskih tehnologija za kreiranje „pametnih“, data-driven zdravstvenih politika koje vode ka boljim ishodima šećerne bolesti za pacijenta i zdravstveni sustav.
“Kao što smo već istaknuli, „pametna“ dijabetička skrb koju promičemo kroz najavljene reforme i niz inicijativa usvojenih i kroz Nacionalni plan otpornosti i oporavka trebala bi omogućiti bolji nadzor bolesti uz kontinuirano praćenje ovakvih pacijenata i bolji uvid u njihovo stanje, a samim time i bolju kontrolu bolesti i izbjegavanje komplikacija. Kada je riječ o šećernoj bolesti, HZZO je više puta na stručnim skupovima isticao hvalevrijednu činjenicu da je preko 10.000 pacijenata sa šećernom bolešću tipa 1. dobilo mogućnost korištenja modernih digitalnih tehnologija za kontinuirano mjerenje glukoze, kako bi se omogućio bolji nadzor bolesti i postigli bolji ishodi liječenja. Ovakvi primjeri dobrih praksi uvođenja modernih tehnologija u zdravstvo pokazuju kako pravovremeno prepoznajemo, pa i predvodimo u određenim područjima na EU razini. Usmjereni smo digitalnu transformaciju zdravstvene skrbi temeljenu na podacima i praćenju ishoda, no ovo je za svaku državu, pa tako i za Hrvatsku, dugačak put…”, za Health Hub je izjavila dr. Ivana Pajić Portolan, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.
dr. Ivana Pajić Portolan, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske
1. Koliko je u Hrvatskoj dovoljno iskorišten potencijal primjene modernih tehnologija u skrbi šećerne bolesti (oba tipa) kao što su inzulinske pumpe i senzori, te mobilne aplikacije?
Hrvatski zdravstveni sustav više puta je pokazao liderstvo čak i na europskoj razini, kada je riječ o uvođenju digitalnih inovacija. Primjerice, među prvim smo državama u EU implementirali eRecept. Hrvatska se među prvima pridružila i elektroničkom sustavu razmjene zdravstvenih podataka kroz Health Digital Service Infrastructure, program ranog otkrivanja raka pluća kojeg smo uveli prvi u EU koji omogućuje digitalnu povezanost s primarnom zdravstvenom zaštitom uz integraciju umjetne inteligencije za analizu radioloških nalaza. Ujedno naši ugovoreni preventivni paneli su sastavni dio Centralnog zdravstveno informacijskog sustava u Hrvatskoj (CEZIH). Kada je riječ o šećernoj bolesti, HZZO je više puta na stručnim skupovima isticao hvalevrijednu činjenicu da je preko 10.000 pacijenata sa šećernom bolešću tipa 1. dobilo mogućnost korištenja modernih digitalnih tehnologija za kontinuirano mjerenje glukoze, kako bi se omogućio bolji nadzor bolesti i postigli bolji ishodi liječenja. Ovakvi primjeri dobrih praksi uvođenja modernih tehnologija u zdravstvo pokazuju kako pravovremeno prepoznajemo, pa i predvodimo u određenim područjima na EU razini. Usmjereni smo digitalnu transformaciju zdravstvene skrbi temeljenu na podacima i praćenju ishoda, no ovo je za svaku državu, pa tako i za Hrvatsku, dugačak put.
dr. Ivana Pajić Portolan, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske
Koliko god su moderne tehnologije sve više prisutne u raznim granama medicine uključujući i liječenju šećerne bolesti, ne smijemo izgubiti iz vida i preventivne aktivnosti kao i poboljšanje ishoda liječenja. Činjenica je da gotovo pola milijuna naših građana boluje od šećerne bolesti, a jedna od težih komplikacija ove tihe pandemije je i amputacija stopala koja je značajno više zastupljena u Hrvatskoj u odnosu na druge europske zemlje. To su više nego dovoljni razlozi za poduzimanje konkretnih koraka jačanja prevencije i praćenja ishoda liječenja kako bismo unaprijedili kvalitetu skrbi oboljelih, a potom i racionalizirali troškove liječenja. Na tom tragu su i najavljene reformske mjere povodom kojih je Ministarstvo zdravstva okupilo vodeća imena struke, među kojima je i predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac KB Merkur izv. prof. dr. sc. Dario Rahelić, ujedno i koordinator Ministarstva zdravstva za dijabetologiju. Koristim ovu prigodu čestitati kolegi Raheliću na ponovnom imenovanju Sveučilišne klinike Vuk VrhovacCentrom izvrsnosti Međunarodne dijabetičke federacije (IDF Center of Excellence).
Uz objedinjeni know-how tima Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva, mijenjamo paradigmu u pristupu suzbijanja dijabetesa, koji je jedan vodećih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj, te ulažemo napore u suzbijanje trenda daljnjeg pogoršanja zdravstvene slike nacije.
Ranim otkrivanjem kroničnih bolesti kao što je šećerna bolest, imat ćemo pozitivne učinke na ishode liječenja na više razina, od bolje kvalitete života oboljelih do manjih troškova liječenja komplikacija. Premda troškovi samih lijekova za liječenje dijabetesa zauzimaju relativno mali udio ukupnih troškova u zdravstvu, udio troška zbog liječenja komplikacija dijabetesa, prema studiji iz 2016. godine, čini 88 posto od ukupno 4,6 milijardi kuna namijenjenih za liječenje šećerne bolesti.
Željeli bismo istaknuti nedavno predstavljenu europsku inicijativu kreiranu u svrhu ublažavanja tereta nezaraznih kroničnih bolesti, pa tako i šećerne bolesti, pod nazivom „Healthier Together“ u kojoj su predložene brojne mjere. Primjerice, države kroz integrirani pristup su u mogućnosti surađivati na području dostupnosti, standardizacije i uporabe zdravstvenih podataka za nadzor šećerne bolesti, upravljanja i kvalitete poboljšanja skrbi te osnaživanju osoba u prevenciji ili samostalnom održavanju šećerne bolesti pod kontrolom kroz implementaciju digitalnih alata za potporu. Nadalje, države članice su u mogućnosti raditi na daljnjoj implementaciji isplativih strategija promicanja zdravlja i prevencije šećerne bolesti tipa 2 među općom populacijom. Svojom digitalnom infrastrukturom na razini CEZIH-a stvoreni su jako dobri temelji za daljnju nadogradnju i razvoj dijabetičke skrbi temeljene na podacima i praćenju ishoda.
Upravo mjerenje ishoda liječenja je jedna od reformskih mjera ministra Beroša koji ima u planu uspostaviti jedinstven, suvremeni registar oboljelih od šećerne bolesti u Hrvatskoj. Jedino takav registar može dati uvid u stvarno stanje bolesti u oboljelih, prisutnosti komplikacija, pridruženim bolestima, a poglavito u ishode liječenja što je, uz sprečavanje razvoja kroničnih bolesti, temelj borbe s ovim vodećim javnozdravstvenim problemom.
Preteča novom, suvremenom registru je Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću osnovan 2000. godine koji objedinjuje skupine podataka zdravstvenih ustanova i djelatnika, unosom podataka u online sustav CroDiab. Od 2004. godine korištenje CroDiaba je obavezno za sve liječnike na razinama primarne i sekundarne zdravstvene zaštite koji u svojoj skrbi imaju osobe sa šećernom bolešću. Od uključivanja CroDiab registra u Nacionalni javnozdravstveni informacijski sustav (NAJS) podaci su prikupljeni povezivanjem baza podataka relevantnih za praćenje osoba s dijabetesom, dok razmjena podataka s bazom podataka CEZIH-a postoji od 2013. godine. Dvije godine kasnije, podaci u elektronički registar pristižu iz sustava za oboljele od šećerne bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, poznati kao paneli, a od 2017. hospitalizacija, rehabilitacija, dnevna bolnička liječenja i registar zdravstvenih radnika su svi povezani putem CroDiab registra s NAJS-om.
Posebno je važno naglasiti činjenicu da je CroDiab jedini registar koji izravno prima podatke s panela koje popunjavaju liječnici opće prakse. Postoje 2403 obiteljskih liječnika u Hrvatskoj te svi oni imaju elektroničke sustave registracije pacijenata s kroničnim nezaraznim bolestima. Međutim, nužna je snažnija sinergija IT sustava i ljudskog faktora jer aktivno interveniranje u usvajanje i održavanje poželjnih navika i pridržavanje propisanih terapija kod pacijenata jedino daje rezultate. Pritom, planiramo rasteretiti obiteljske liječnike od administrativnih zadataka kroz predstojeće reformske mjere kako bi bili u mogućnosti aktivnije sudjelovati u postizanju definiranih ishoda liječenja. Dodatno osnaživanje liječnika obiteljske medicine već je pokrenuto u sklopu zakonskih izmjena s ciljem reformskih promjena te se provode i dodatne aktivnosti na razvoju CroDiaba.
dr. Ivana Pajić Portolan, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske
2. Je li dovoljno razvijena svijest o vrijednosti podataka koji se prikupljaju primjenom modernih tehnologija uz naglašavanje doprinosa data-driven skrbi za praćenje ishoda liječenja, bolji nadzor bolesti i manje komplikacija?
Međunarodna dijabetička federacija (IDF) procjenjuje da na europskom području sa šećernom bolesti postoji čak 61,4 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina, od kojih je 35,7% nedijagnosticirano. Ekonomski teret šećerne bolesti na europskom području je ogroman. Ukupna potrošnja zdravstva povezana sa šećernom bolešću prelazi 2700 eura po osobi dok smrtnost povezana sa šećernom bolešću je također značajna. Smrtnost od šećerne bolesti se čak povećava uzevši u obzir da obolijevanje povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti kao i da osobe sa šećernom bolešću, zaražene COVID-19, bivaju izložene većem riziku od teškog oboljenja i komplikacija.
Prema podacima iz Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je 2021. godine registrirano 323.351 osoba sa šećernom bolesti, odnosno 10.21% osoba iznad 20 godina, a uz još 40% nedijagnosticiranih, ukupni broj oboljelih se procjenjuje na preko 500.000 te je u 2021. godini evidentirano 45.532 osobe s novootkrivenom šećernom bolešću. Šećerna bolest je vodeći uzrok smrti u 8.2% ukupno umrlih osoba, i nalazila se na 3. mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u 2020. godini.
U Ministarstvu zdravstva kao i u stručnim krugovima postoji svijest o potrebi cjelovitog, suvremenog registra oboljelih od šećerne bolesti koji bi dao projekciju aktualne kliničke slike osobe sa šećernom bolešću u Hrvatskoj u vidu odgovornosti bolesnika, terapije i ishoda liječenja. Na temelju tih pokazatelja ujedno planiramo učiniti dodatni iskorak i aktivirati mobilne timove Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, koji bi u skladu vizije dr. Andrije Štampara dolazili na prag pacijenata u krajeve Hrvatske koji su najviše pogođeni dijabetesom.
Kako navodi i Healthier Together inicijativa, određena dodatna područja na kojima države potencijalno žele raditi, u svrhu smanjenja tereta šećerne bolesti među visoko-rizičnom populacijom i kod osoba s nedijagnosticiranom šećernom bolesti, između ostaloga su:
- Prevencija ili odgađanje komplikacija osiguravanjem pristupa visoko kvalitetnoj skrbi za osobe oboljele od šećerne bolesti
- Podrška pacijentima u samostalnom održavanju šećerne bolesti pod kontrolom
- Implementacija modela skrbi koji integriraju proaktivno suočavanje sa šećernom bolešću s personaliziranom terapijom usmjerenom na pojedinca
Upravo omogućavanjem novih digitalnih tehnologija, uvođenjem registra, učinkovitijim korištenjem podataka iz CEZIH-a i preventivnih panela, želimo kroz upravljanje podacima olakšati praćenje ishoda liječenja, bolji nadzor bolesti i manje komplikacija koji opterećuju pojedinca, zdravstveni sustav i zajednicu.
3. Osobe sa šećernom bolešću tipa 1 već imaju dostupnost takvim suvremenim tehnologijama poput senzora na kontinuirano mjerenje glukoze, no osobe sa šećernom bolešću tipa 2 (na inzulinu) primjerice još uvijek nemaju dostupnost takvim suvremenim tehnologijama putem zdravstvenog osiguranja. Da li bi „pametna“ dijabetička skrb trebala omogućiti bolji nadzor bolesti uz kontinuirano praćenje ovakvih pacijenata i bolji uvid u njihovo stanje, a samim time i bolju kontrolu bolesti i izbjegavanje komplikacija?
Kako je naglasila i europska povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides, predstavljajući inicijativu Healthier Together, budući da se stopa prevalencije šećerne bolesti povećava s dobi, pretežno poslije četrdesete godine života, gotovo polovica ukupnog broja oboljelih od šećerne bolesti tipa 2 su odrasle osobe u dobi od 65 godina i starije, od kojih velika većina također boluje od dugoročnih zdravstvenih stanja kao što su hipertenzija, hiperlipidemija, preuhranjenost ili pretilost, kardiovaskularne bolesti ili kronična bolest bubrega. Međutim, važno je pritom napomenuti kako je trenutno šećerna bolest tipa 2 sve češće dijagnosticirana u mlađoj dobi, te čak i kod djece, što je povezano s povećanom tjelesnom težinom i fizičkom neaktivnosti djece, adolescenata te mladih ljudi. Negativne posljedice šećerne bolesti tipa 2 na život mladih ljudi mogu biti slični onome što i mladi ljudi oboljeli od šećerne bolesti tipa 1 također proživljavaju.
U dijabetološkoj skrbi potrebno je unaprijediti probir osoba s visokim rizikom kako bi se odgodile pojave bolesti, odnosno njihovo rano otkrivanje i pravovremenog liječenja kako bi se smanjio rizik za razvoj kroničnih komplikacija. Cilj je razviti mrežu dijabetološke skrbi s ravnomjerno teritorijalno raspoređenim dijabetološkim timovima. Također, treba osigurati da i timovi obiteljske medicine budu odgovarajuće educirani i tehnički opremljeni za strukturirano zbrinjavanje osoba s dijabetesom.
Uključiti treba i ljekarnike te patronažne sestre, koji svojim kompetencijama, neposrednošću u komunikaciji i dostupnošću mogu povećati efikasnost skrbi. Dodatnu pozornost treba posvetiti i znatno boljoj dijagnostici i liječenju komplikacija bolesti koje uključuju dijabetičku retinopatiju i nefropatiju, dijabetičko stopalo te amputacije. Sve ovo dio je Nacionalnog plana razvoja zdravstva 2021.-2027. kao i najavljenih reformskih mjera u području prevencije.
Kao što smo već istaknuli, „pametna“ dijabetička skrb koju promičemo kroz najavljene reforme i niz inicijativa usvojenih i kroz Nacionalni plan otpornosti i oporavka trebala bi omogućiti bolji nadzor bolesti uz kontinuirano praćenje ovakvih pacijenata i bolji uvid u njihovo stanje, a samim time i bolju kontrolu bolesti i izbjegavanje komplikacija. Primjerice, u Hrvatskoj nemamo sveobuhvatni sustav za praćenje kroničnih bolesnika. Zdravstveni sustav osigurava gotovo svu inovativnu terapiju, specijalističke preglede i kontrole liječnika obiteljske medicine. Unatoč tome troškovi za liječenje sekundarnih komplikacija su izrazito visoki te višestruko premašuju potrošnju za lijekove. U 2019. godini potrošnja za lijekove za liječenje šećerne bolesti je iznosila otprilike 490.000.000 kn, dok je istovremeno potrošnja za liječenje komplikacija šećerne bolesti iznosila gotovo 5.000.000.000 kn. Uvođenjem sustava praćenja ishoda liječenja vanbolničkih pacijenata kroz ljekarne zdravstveni sustav bi dobio vrijedne podatke o statusu bolesti, podaci bi bili dostupni cijelom timu zdravstvenih radnika koji se brinu o zdravlju pacijenta te bi svatko iz svog područja ekspertize mogao pravovremeno reagirati i zbrinuti pacijenta prije pogoršanja zdravstvenog statusa pacijenta.
Kako je navedeno i u NPOO-u, svi podaci o ishodima liječenja pojedinog pacijenta prenosit će se u centralni informacijski sustav i bit će dostupni za analizu propisivačima i osiguravatelju. Također, povezivanjem različitih baza može se ostvariti brže i točnije izravno prenošenje točno određenih podataka, kao npr. podataka o broju i vrsti nuspojava, stupnju adherencije i slično. Podaci se zatim mogu ciljano i precizno analizirati u pojedinim segmentima zdravstvenog sustava kroz izravno povezivanje sekundarne i primarne zdravstvene zaštite koji bi dao uvid liječnicima specijalistima u ishode i daljnju svrhu i način liječenja te izravno prenošenje zapisa o nuspojavama u HALMED. Na taj način zdravstveni sustav će dobiti neprocjenjive povratne informacije o ishodima liječenja i daljnjoj opravdanosti ulaganja sredstava u sveobuhvatno liječenje pacijenta.
Ovakav način promišljanja i planiranja „pametne“ dijabetičke skrbi, kao i skrbi nezaraznih kroničnih bolesti, u potpunosti je usklađen s modernim trendovima u zdravstvenoj skrbi koja vodi računa o boljim ishodima posredovano novim tehnologijama i podacima.
dr. Ivana Pajić Portolan, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske
4. Koliko je važno da zdravstveni sustav (struka i administracija) porade na digitalnoj zdravstvenoj pismenosti oboljelih od šećerne bolesti, kako bi shvatili važnost prikupljanja i analitike vlastitih zdravstvenih podataka s ciljem postizanja boljih ishoda liječenja i kontrole bolesti?
Jedan od ciljeva reformskih mjera je i unaprjeđenje modela skrbi za ključne zdravstvene izazove, među kojima je i šećerna bolest. To zahtijeva jasno definiranu organizaciju liječenja kroz nacionalnu mrežu, te ključne kliničke smjernice i puteve pacijenata koji će odrediti konkretne korake u liječenju i prihvatljiva vremena čekanja. Time će se otvoriti mogućnost usporedbe, vrednovanja i unaprjeđenja procesa skrbi s ciljem postizanja boljih zdravstvenih ishoda, povećanja učinkovitosti sustava i podizanja kvalitete skrbi. Poseban naglasak stavit će se na praćenje i objavu zdravstvenih ishoda pacijenata na razini ustanova i regija, uključujući ishode liječenja prijavljene od strane pacijenata.
5. Postoji li prostora da naglasimo i vrijednost podatkovne znanosti u dijabetičkoj skrbi te digitalne tranformacije moderne dijabetičke skrbi među zdravstvenim stručnjacima?
Šećerna bolest povezana je s povećanim rizikom teške bolesti te višom smrtnošću u oboljelih od COVID-19. Svjetski podaci tako navode i do 2.4 puta veći rizik od teške infekcije i do 3 puta veći rizik od smrti u osoba sa šećernom bolešću, a istraživanja provedena u Hrvatskoj ukazuju na sličnu situaciju.
Dodatni izazov u doba pandemije predstavlja i osiguravanje uobičajene i neophodne zdravstvene zaštite kroničnih bolesnika. Analize ukazuju, da kao rezultat pandemije, osobe sa šećernom bolešću imaju reducirane kontakte sa svojim liječnicima, što dovodi do smanjene kvalitete zdravstvene zaštite i smanjene adherencije liječenju, samokontrole, redovite tjelesne aktivnosti i pridržavanja prehrambenih smjernica. Više je akutnih komplikacija bolesti, a kao posljedica pogoršanja, u budućnosti se mogu očekivati još učestalije kronične komplikacije bolesti. Stoga je nezaobilazno koristiti prikupljene, aktualne podatke u javnozdravstvenoj evaluaciji putem jedinstvenog registra oboljelih od šećerne bolesti te na temelju istoga formirati pristup u provođenju prevencije i liječenja dijabetesu
6. Kakva je Vaša vizija „pametnih zdravstvenih politika“ u dijabetičkoj skrbi, kada govorimo o omogućavanju inovativnih digitaliziranih medicinskih proizvoda čiji se podaci lako mogu integrirati u Centralni informacijski zdravstveni sustav (CEZIH)?
Vrlo konkretno, Portal zdravlja (https://portal.zdravlje.hr), kojim putem sustava e-Građani svi pacijenti mogu pristupiti svojim zdravstvenim podacima, planiramo proširiti podacima iz Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću, kako bi uključivanje najvažnijih indikatora skrbi osoba sa šećernom bolešću u e-Karton bolesnika pomoglo u daljnjem unaprjeđenju skrbi osoba sa šećernom bolešću, boljem odazivu bolesnika na redovite godišnje kontrole te povećanju kvalitete zdravstvene zaštite. Upravo e-Karton u cijelosti informatički povezuje naš zdravstveni sustav te ovim putem u ime ministra Beroša najavljujem skorašnje implementiranje e-Kartona i javno predstavljanje ove ključne funkcionalnosti koja će uvelike olakšati zdravstvenim djelatnicima obavljanje administrativnog dijela posla, omogućiti efikasniju preraspodjelu vremena te u konačnici pridonijeti smanjenju gužvi u čekaonicama, a pacijentima osigurati viši standard zdravstvenih usluga i bolju interakciju sa zdravstvenim sustavom.
Trenutačno, Ministarstvo zdravstva s tvrtkama Ericsson Nikola Tesla i IN2 je u završnoj fazi sveobuhvatne primjene i edukacije o korištenju eKartona na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite. U nekoliko idućih mjeseci provjerit će se pristup eKartonu iz svakog radnog mjesta u bolnicama te organizirati edukacija djelatnika.
Uz sve blagodati informatizacije, nužan je odlazak liječniku i kontinuirano kontrolirati zdravlje poglavito kronične bolesti, jer ako imate šećernu bolest, važno je redovito ići na kontrole kod liječnika, iako se možda osjećate dobro i nemate tegobe. Kasne komplikacije šećerne bolesti razvijaju se tiho i na početku ne pokazuju simptome, no upravo ih je tada važno otkriti, kako bi se njihov razvoj usporio ili potpuno zaustavio. Na kontrolama liječnik dobije uvid u naše zdravstveno stanje i može znati treba li nam prilagoditi, dodati ili promijeniti terapiju. Osim specifičnih kontrola koje inače provodi liječnik, važno je obaviti godišnju dijabetičku kontrolu jer se tako dobije kompletna slika našeg zdravstvenog stanja. Nema čarobnog štapića ili jedne tabletice koja će izbrisati bolest s kojim se svatko od nas suočava ili će se tek suočiti. Za dobro zdravlje i dobre ishode liječenja ključan je partnerski odnos pacijenta i liječnika, međusobno povjerenje i discipliniranost u provođenju terapije. Jedno bez drugoga ne ide. U našoj dinamičnoj, kaotičnoj svakodnevici lakše je reći nego provesti zdrave navike u djelo, ali vrijedi truda jer imamo samo jedan život na čiju duljinu i kvalitetu dobrim dijelom utječemo mi sami. Kada tu važnu činjenicu osvijestimo, na pola puta smo do ozdravljenja i zdravog življenja.
REFERENCES:
https://www.medtecheurope.org/wp-content/uploads/2022/09/2.-mte_diabetes_-t2_2-pager-05.09.2022_final.pdf
