Special Policy Report “PAMETNO sa šećernom bolesti!”: Dijabetička skrb vođena podacima visoko na političkom „menu-u“ – Europska komisija pokreće inicijativu „Healthier Together“ protiv nezaraznih kroničnih bolesti
okviru Health Hub-ovog Special Policy Reporta „PAMETNO“ sa šećernom bolesti – Tehnologije koje mijenjaju život i zdravstvene sustave“ želimo otvoriti dijalog o potrebi učenja i usvajanja medicinskih tehnologija u dijabetičkoj skrbi na temelju najboljih globalnih praksi te konstruktivno ukazati kako iskoristiti potencijal i prednosti inovativnih medicinskih tehnologija za kreiranje „pametnih“, data-driven zdravstvenih politika koje vode ka boljim ishodima šećerne bolesti za pacijenta i zdravstveni sustav.
Cilj inicijative „Healthier Together“ je poduprijeti države članice Europske Unije u smanjenju tereta nezaraznih kroničnih bolesti (NCDs). Inicijativa „Healthier Together“ financirat će se pomoću programa EU4Health iz 2022. u iznosu od 156 milijuna eura, a neke od nezaraznih kroničnih bolesti koje će program pokrivati su kardiovaskularne bolesti, karcinomi, kronične respiratorne bolesti i šećerna bolest.
Prema Europskoj komisiji, nezarazne kronične bolesti (NCDs) odgovorne za 80% ukupnog opterećenja bolesti na razini EU te su vodeći uzrok preuranjenih smrti koje je moguće izbjeći.
„Naša je ambicija pretvoriti dio znanja koje smo zajednički razvili tijekom posljednjih nekoliko godina u konkretnu akciju za dobrobit naših građana – kao i u svrhu smanjenja nekih neprihvatljivih zdravstvenih nejednakosti koje postoje diljem naše Unije,“ izjavila je povjerenica Europske komisije za zdravlje, Stella Kyriakides.
Glavne smjernice dokumenta opisuju inicijativu kroz učinkovite akcije te dostupne pravne i financijske alate podrške kroz pet glavnih područja: kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, kronične respiratorne bolesti, mentalno zdravlje i neurološke bolesti, kao i kroz glavne čimbenike koji im pridonose.
U svom govoru, povjerenica za zdravlje Stella Kyriakides nanovo ističe brigu o tome kako nezarazne kronične bolesti ne utječu samo na kvalitetu života već nose i značajan teret za društvo i gospodarstvo, za kojeg se očekuje da će nastaviti rasti.
Neki od prioritetnih područja su također unaprjeđenje digitalne pismenosti, korištenja (digitalnih) alata u svrhu podrške promidžbe zdravlja, prevencije bolesti te upravljanja i redizajniranja zdravstvenog sustava kako bi se pružila integrirana skrb usmjerena na osobu (person-centered care).
Program iz 2022. godine podupire EU inicijativu protiv nezaraznih kroničnih bolesti predanim financiranjem, počevši sa strukturom kardiovaskularnih bolesti i šećerne bolesti, te zdravstvenih odrednica, u koordinaciji s Europskim planom za borbu protiv raka. Program također podupire razvoj digitalnih integriranih pristupa te izgradnju kapaciteta s naglaskom na nezarazne kronične bolesti, kao što je implementacija digitalnih zdravstvenih usluga na nacionalnoj i europskoj razini, uz Europski prostor za zdravstvene podatke.
Photo by Freepik
Šećerna bolest visoko na političkom „menu-u“
Šećerna bolest tipa 2 je najčešći tip šećerne bolesti te čini više od 95% ukupnih slučajeva. Najčešće je uvjetovana stilom života te može biti spriječen ili odgođen zdravom prehranom, redovnom fizičkom aktivnosti, održavanjem optimalne tjelesne težine te izbjegavanjem duhanskih proizvoda. Budući da se stopa prevalencije povećava s dobi, pretežno poslije četrdesete godine života, gotovo polovica ukupnog broja oboljelih od šećerne bolesti tipa 2 su odrasle osobe u dobi od 65 godina i starije, od kojih velika većina također boluje od dugoročnih zdravstvenih stanja kao što su hipertenzija, hiperlipidemija, povećana tjelesna težina ili pretilost, kardiovaskularne bolesti ili kronična bolest bubrega.
Međutim, važno je pritom napomenuti kako je trenutno šećerna bolest tipa 2 sve češće dijagnosticirana u mlađoj dobi, te čak i kod djece, što je povezano s povećanom tjelesnom težinom i fizičkom neaktivnosti djece, adolescenata te mladih ljudi. Negativne posljedice šećerne bolesti tipa 2 na život mladih ljudi mogu biti slični onome što i mladi ljudi oboljeli od šećerne bolesti tipa 1 također proživljavaju.
Broj odraslih dijagnosticirano sa šećernom bolesti u EU se gotovo dvaput povećao tijekom posljednjeg desetljeća, od otprilike 16,8 milijuna 2000. godine do 32,3 milijuna 2019. godine. Povećanje među muškarcima je čak i veće (+56%), budući da su muškarci skloniji oboljenju od šećerne bolesti kao posljedica bioloških faktora i povećanog rizika uslijed povećanja tjelesne mase.
Međunarodna dijabetička federacija (IDF) procjenjuje da na europskom području sa šećernom bolesti (podaci iz 2021.) postoji čak 61,4 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina, od kojih je 21,9 (35,7%) nedijagnosticirano. Ekonomski teret šećerne bolesti na europskom području je ogroman; ukupna potrošnja zdravstva povezana sa šećernom bolesti prelazi 2,700 eura po osobi (u 2021. godini). Smrtnost povezana sa šećernom bolesti je također značajna. Smrtnost od šećerne bolesti se čak povećava uzevši u obzir da obolijevanje povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti kao i da osobe sa šećernom bolesti, zaražene COVID-19, bivaju izložene većem riziku od teškog oboljenja i komplikacija.
(Dobno-standardizirana) prevalencija šećerne bolesti znatno varira diljem europskih država. Stopa prevalencije naizgled se stabilizirala tijekom posljednjih nekoliko godina, posebice u nordijskim državama, dok je u državama Središnje, Istočne i Južne Europe nastavila s blagim porastom. Također postoje i nejednakosti među državama: kod odraslih s nižim stupnjem obrazovanja dvostruko je češća prijava oboljenja od šećerne bolesti u usporedbi s osobama višeg stupnja obrazovanja na području država Europske Unije. Valja spomenuti kako se navedena razlika može djelomično objasniti činjenicom da osobe starije dobi statistički prevladavaju među odraslim osobama nižeg stupnja obrazovanja. Mnoge su države razvile zdravstveno-političke intervencije kako bi umanjile teret oboljenja od šećerne bolesti, međutim ulaganja te implementacija sveobuhvatnih strategija prevencije i liječenja šećerne bolesti variraju.
U svrhu ublažavanja tereta šećerne bolesti inicijativom „Healthier Together“ predložene su brojne mjere. Primjerice, države su u mogućnosti surađivati na području dostupnosti, standardizacije i uporabe zdravstvenih podataka za nadzor šećerne bolesti, upravljanja i kvalitete poboljšanja skrbi te osnaživanju osoba u prevenciji ili samostalnom održavanju šećerne bolesti pod kontrolom kroz implementaciju digitalnih alata za potporu (integrirani pristup). Nadalje, države članice su u mogućnosti raditi na (daljnjoj) implementaciji isplativih strategija promicanja zdravlja i prevencije šećerne bolesti tipa 2 među općom populacijom.
Određena dodatna područja na kojima države potencijalno žele raditi, u svrhu smanjenja tereta šećerne bolesti među visoko-rizičnom populacijom i kod osoba s nedijagnosticiranom šećernom bolesti, između ostaloga su:
- Prevencija ili odgađanje komplikacija osiguravanjem pristupa visoko kvalitetnoj skrbi za osobe oboljele od šećerne bolesti,
- Podrška pacijentima u samostalnom održavanju šećerne bolesti pod kontrolom,
- Implementacija modela skrbi koji integriraju proaktivno suočavanje sa šećernom bolesti sa personaliziranom terapijom usmjerenom na pojedinca.
REFERENCE:
https://health.ec.europa.eu/system/files/2022-06/eu-ncd-initiative_publication_en_0.pdf
