Special Policy Report “PAMETNO sa šećernom bolesti!”- Andreja Marić: “Moderne tehnologije smanjuju komplikacije šećerne bolesti i ukupne troškove za proračun, a uz to donose benefit za kvalitetu života!”
okviru Health Hub-ovog Special Policy Reporta „PAMETNO“ sa šećernom bolesti – Tehnologije koje mijenjaju život i zdravstvene sustave“ želimo otvoriti dijalog o potrebi učenja i usvajanja medicinskih tehnologija u dijabetičkoj skrbi na temelju najboljih globalnih praksi te konstruktivno ukazati kako iskoristiti potencijal i prednosti inovativnih medicinskih tehnologija za kreiranje „pametnih“, data-driven zdravstvenih politika koje vode ka boljim ishodima šećerne bolesti za pacijenta i zdravstveni sustav.
O tome koliko je u Hrvatskoj dovoljno iskorišten potencijal primjene modernih, digitalnih tehnologija u skrbi šećerne bolesti (oba tipa) kao što su inzulinske pumpe i senzori, te mobilne aplikacije, te što podrazumijeva “pametna” dijabetička skrb, razgovarali smo s prim. dr. sc. Andrejom Marić, dr.med., spec.interne medicine, subspec, endokrinologije i dijabetologije iz Županijske bolnice Čakovec, koja je ujedno i zastupnica u Hrvatskom saboru te članica Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku.
prim. dr. sc. Andreja Marić, dr.med., spec. interne medicine, subspec, endokrinologije i dijabetologije iz Županijske bolnice Čakovec, koja je ujedno i zastupnica u Hrvatskom saboru te članica Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku
Napredak znanosti i tehnologije u medicini donosi boljitak i za oboljele od šećerne bolesti, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Medicinski uređaji u obliku inzulinskih pumpi, sustava za kontinuirano mjerenje glukoze i senzora za sada su dostupni na teret HZZO-a samo po određenim indikacijama, koje gotovo isključuju oboljele od šećerne bolesti tipa 2, a ne posjeduju ih ni svi oboljeli od šećerne bolesti tipa 1. Za nadati se da će, pojeftinjenjem tehnologije, i naša zdravstvena administracija prepoznati važnost što šire primjene modernih tehnologija, koje, iako „na prvu“ imaju zamjetnu cijenu, u konačnici, ako se pravilno i ciljano primjenjuju, itekako smanjuju mogućnost komplikacija dijabetesa, a time i manje ukupne troškove za proračun, a uz to donose benefit za kvalitetu života.
Pametni telefoni dio su naše svakodnevice pa su i razvijene mobilne aplikacije, koje može koristiti širok krug oboljelih od dijabetesa i u tome postoji značajan, još nedovoljno iskorišten potencijal primjene ovog oblika modernih tehnologija. Primjerice, postoje aplikacije za računanje doze inzulina, za podatke o glikemijskom indeksu hrane, udjelu UH u hrani- ugljikohidratni (UH) kalkulatori. Razvijena je i domaća aplikacija DiaHelp, za pomoć oboljelima od dijabetesa i upravo bi popularizacija takvih aplikacija mogla pomoći korisnicima da si međusobno pomažu. Tu su i liječničke platforme za prijenos podataka o glikemiji s uređaja za samomjerenje glikemije, kao i mogućnost prijenosa podataka od strane pacijenta izabranom liječniku/ dijabetologu putem weba, odnosno „clouda“.
prim. dr. sc. Andreja Marić, dr.med., spec. interne medicine, subspec, endokrinologije i dijabetologije iz Županijske bolnice Čakovec, koja je ujedno i zastupnica u Hrvatskom saboru te članica Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku
Je li dovoljno razvijena svijest o vrijednosti podataka koji se prikupljaju primjenom modernih tehnologija uz naglašavanje doprinosa data-driven skrbi za praćenje ishoda liječenja, bolji nadzor bolesti i manje komplikacija?
Na ovo pitanje može se kratko odgovoriti: nažalost, nije. Potrebna je bolja i obuhvatnija edukacija bolesnika, ali i zdravstvenih djelatnika i zdravstvene administracije, koje su mogućnosti i koristi primjene modernih tehnologija, kako bolesnici sami mogu pridonijeti boljoj iskoristivosti takvih uređaja, kako mogu sami djelovati na temelju dobivenih podataka te zašto je važan i njihov doprinos. Praćenje ishoda liječenja u zdravstvu i nadalje nam je bolna točka.
Osobe sa šećernom bolesti tipa 1 već imaju dostupnost takvim suvremenim tehnologijama poput senzora na kontinuirano mjerenje glukoze, no osobe sa šećernom bolesti tipa 2 (na inzulinu) primjerice još uvijek nemaju dostupnost takvim suvremenim tehnologijama putem zdravstvenog osiguranja. Da li bi „pametna“ dijabetička skrb trebala omogućiti bolji nadzor bolesti uz kontinuirano praćenje ovakvih pacijenata i bolji uvid u njihovo stanje, a samim time i bolju kontrolu bolesti i izbjegavanje komplikacija?
Napredak moderne terapije danas omogućuje da se oboljelima od šećerne bolesti tipa 2 u liječenje uključi različita paleta peroralnih i injektibilnih lijekova, prije nego im se propiše inzulin. No činjenica je da u Hrvatskoj velik broj bolesnika s dijabetesom tipa 2 koristi inzulin. Nijedna zemlja, pa tako i naša, ne može u zdravstvenom proračunu „pokriti“ da se i tipu 2 na inzulinu svima omoguće, primjerice, senzori. No, uz određene indikacije koje bi postavila struka, bolesnicima koji su motivirani, fizički aktivni, zbog prirode posla, zbog nedovoljne regulacije bolesti unatoč njihovom aktivnom angažmanu, itd., imalo bi smisla proširiti indikacije HZZO-a, upravo radi bolje kontrole bolesti i smanjenja komplikacija, a time i manjih troškova za proračun.
prim. dr. sc. Andreja Marić, dr.med., spec. interne medicine, subspec, endokrinologije i dijabetologije iz Županijske bolnice Čakovec, koja je ujedno i zastupnica u Hrvatskom saboru te članica Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku
Koliko je važno da zdravstveni sustav (struka i administracija) porade na digitalnoj zdravstvenoj pismenosti oboljelih od šećerne bolesti, kako bi shvatili važnost prikupljanja i analitike vlastitih zdravstvenih podataka s ciljem postizanja boljih ishoda liječenja i kontrole bolesti?
Po zdravstvenoj pismenosti općenito, a pogotovo u digitalnoj zdravstvenoj pismenosti, u usporedbi s drugim državama EU, stojimo jako loše. U prvom redu zdravstvena administracija mora prepoznati važnost i uložiti resurse u edukaciju građana o očuvanju njihovog zdravlja, prevenciji bolesti, uz njihovo aktivno sudjelovanje. Uz to, isplativije je uložiti 1 kunu više u dostupnost modernih tehnologija i terapije, da bi se uštedjelo dodatne 4 kune na skupo liječenje komplikacija bolesti. No, često se zdravstvena struka ne sluša. Administracija nije provela potrebnu cost-benefit analizu u puno segmenata u zdravstvu, pa tako i u dijabetologiji. Poznati su podaci iz 2016.godine, da na liječenje dijabetesa odlazi 19.8% proračuna HZZO-a, a od toga na liječenje komplikacija 88%. U saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku i osobno sam u više navrata upozoravala na to, no potrebnih izračuna, gledanja „dugoročno“, praćenja ishoda liječenja itd, nema.
Postoji li prostora da naglasimo i vrijednost podatkovne znanosti u dijabetičkoj skrbi te digitalne transformacije moderne dijabetičke skrbi među zdravstvenim stručnjacima?
Moderna dijabetička skrb uključuje multidisciplinarni, strukturirani i holistički pristup u kojem, uz bolesnika, sudjeluju zdravstveni djelatnici različitih profila- liječnici, medicinske sestre/tehničari, nutricionisti, farmaceuti. Uz dijabetologa veliki značaj ima i liječnik obiteljske medicine. Upravo obiteljski liječnici mogu imati veliki doprinos u probiru i prepoznavanju bolesnika koje će se moći educirati o primjeni modernih tehnologija, a svakako ima prostora i za dodatno upoznavanje zdravstvenih djelatnika o prednostima modernih tehnologija.
Kakva je Vaša vizija „pametnih zdravstvenih politika“ u dijabetičkoj skrbi, kada govorimo o omogućavanju inovativnih digitaliziranih medicinskih proizvoda čiji se podaci lako mogu integrirati u Centralni informacijski zdravstveni sustav (CEZIH)?
Dokazani su benefiti korištenja digitaliziranih medicinskih proizvoda, i za liječnike, i pacijente. Liječnicima omogućuje brže otkrivanje potencijalnih problema, poput hipoglikemije i glukovarijabilnosti te donošenju informiranijih odluka o liječenju, a bolesnicima pruža informaciju o prilagodbi terapije, prehrane i aktivnosti prema razini glukoze, na jednostavan i koristan način. Nedostaje nam sveobuhvatni registar oboljelih od šećerne bolesti, povezanost elektroničkih zdravstvenih kartona na svim razinama zdravstvene zaštite. A integriranjem podataka u CEZIH i iz digitaliziranih uređaja zasigurno bi se doprinijelo boljem praćenju i liječenju bolesnika.
