Special Policy Report “Je li Hrvatskoj potrebna Nacionalna strategija za žensko zdravlje?” – Prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn: “Trebamo imati jasne ambicije unaprijediti zdravlje žena na temeljima cjeloživotnog pristupa!”
ođeni željom da u Hrvatskoj osnažimo dijalog o kreiranju sveobuhvatne, integrirane, data-driven i aktualne (obzirom na rastuće nejednakosti i pandemiju) strategije o zdravlju žena, Hrvatsko društvo za menopauzu Hrvatskog liječničkog zbora na čelu s prof. dr. sc. Marinom Šprem Goldštajn, u suradnji s Health Hub think tankom za zdravstvo i zdravstvenu industriju i inicijativom WIN (Women In Healthcare Network), uz očekivanu podršku niza stručnih društava, organiziraju Special Policy Report “Je li Hrvatskoj potrebna Nacionalna strategija zdravlja žena?” posvećen ovoj tematici, uz okupljanje relevantnih sudionika i partnera.
Ne sumnjajući da će veća suradnja među partnerima dovesti do uspješnijih individualnih i sustavnih rezultata, te uz misiju kako se sve aktivnosti usmjerene na zdravlje žena i djevojčica trebaju provoditi zajednički za postizanje najboljih zdravstvenih rezultata, nekoliko partnera podržalo je od početka ovaj dijalog i značajne iskorake na način da prezentiraju svoju ekspertizu u pružanju zdravstvenih usluga posvećenih psihofizičkom ženskom zdravlju te viziju promicanja, zagovaranja i poboljšanja sveobuhvatnog ženskog zdravlja te zdravstvene pismenosti na području ženskog zdravlja.
Predstavljamo Vam osobe koje promiču integrirani pristup ženskom zdravlju u svakodnevnom radu koji ovim editorialom žele prenijeti svoju poruku što za njih znači biti dio liderskog pokreta prema mogućoj povijesnoj Nacionalnoj strategiji ženskog zdravlja, osnažujući glas stručnjaka i glas svih žena s kojima surađuju ili čije su živote dotaknuli svojim radom.
Upoznajte idejnu začetnicu ovog dijaloga u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Marinu Šprem Goldštajn, specijalisticu ginekologije i porodništva s Klinike za ženske bolesti i porode KBC Zagreb te predsjednicu Hrvatskog društva za menopauzu Hrvatskog liječničkog zbora.
prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, specijalistica ginekologije i porodništva
Klinike za ženske bolesti i porode KBC Zagreb
predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu Hrvatskog liječničkog zbora
Koliko u Vašem svakodnevnom radu svjedočite potrebi poboljšanja zdravstvene prosvijećenosti na području ženskog zdravlja?
Iznimno, to se osjeća na dnevnoj razini. Kontinuirano pokušavamo iznaći rješenja za poboljšanje ženskog zdravlja, adresirajući sve bitna stanja ili područja zdravlja (od menstrualnog zdravlja i ginekoloških stanja, plodnosti, trudnoće, gubitka trudnoće, post-natalne potpore, menopauze, mentalnog zdravlja, karcinoma, zdravog načina starenja i dugoročnih stanja) i to od djetinjstva, kroz razdoblja adolescencije i reproduktivnog segmenta života, do menopauze.
Drugim riječima, kontinuirano se traže optimalna rješenja u jednoj specifičnoj situaciji. Za razliku od rješenja i pristupa determiniranog konkretnom bolešću, kad je fokus na intervenciji s obzirom na jedno, konkretno stanje i to, uglavnom, u jednom (određenom) životnom razdoblju, kod pitanju ženskog zdravlja samo cjeloživotni pristup dat će zadovoljavajuće rezultate. Tu je fokus na razumijevanju zdravstvenih potreba i potreba za odgovarajućom potporom i njegom koje se kontinuirano mijenjaju, kroz cijeli život žene. Optimalna rješenja temelje se na identificiranju kritičnih životnih razdoblja, i faza promjena, i uspostavljanju uvjeta, tamo gdje ima mogućnosti, za promoviranje zdravog načina života i dobrog zdravlja i preveniranje negativnih zdravstvenih ishoda.
prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, specijalistica ginekologije i porodništva
Klinike za ženske bolesti i porode KBC Zagreb
predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu Hrvatskog liječničkog zbora
U sažetku, kako je to prihvatila i Svjetska zdravstvena organizacija, cilj je da se zdravstvena politika i usluge, kad je riječ o ženama, temelje na cjeloživotnom pristupu, te da se pomoć ženi, primarno, pruži prema individualnim potrebama, a ne, primarno, s obzirom na specifični problem ili stanje.
Svako razdoblje u životu žene ima svoje specifičnosti, o čemu će ovisiti i pristup rješenju problema. Vrlo je važno poticati istraživanja i inovacije sa ciljem zaštite zdravlja žena, te identifikacije i promocije dobrih kliničkih praksi. To će omogućiti stvaranje novih, i poboljšanje postojećih algoritama, u dijagnostici i liječenju različitih poremećaja i bolesti, s kojima se susrećemo u svakodnevnom radu. Pri tome, također je vrlo važno raditi na poboljšanju postojećih i razvijanju novih programa edukacije pacijentica o važnosti ginekoloških pregleda u ranoj detekciji različitih bolesti u žena, što treba pratiti i angažman na stvaranju svijesti o važnosti promjena životnih navika u pojedinom životnom ciklusu.
Neobično nam je drago da imamo izvrsnu, produktivnu suradnju s udrugama pacijentica, posebice oboljelih od zloćudnih bolesti “Sve za nju”, kao okvirom za zajedničke javnozdravstvene akcije u promoviranju važnosti redovitih ginekoloških pregleda, važnosti preventivnih programa, te u promoviranju različitih aspekata očuvanja zdravlja oboljelih žena – od onkofertilitetnog programa (bitan element informiranja pacijentica o mogućnosti očuvanja plodnosti), pa do očuvanja i unaprjeđenja kvalitete života žena, koje ulaze u prijevremenu menopauzu, s dramatičnim i iznenadnim simptomima, koji dodatno urušavaju kvalitetu života.
Neprocjenjivo je važna i uloga medija, uključivo društvene mreže, koji, u današnjem užurbanom načinu života, predstavljaju vitalne kanale u efikasnom, brzom i pristupačnom (medicinski dobro fundiranom) informiranju o bitnim aspektima i važnosti brige o zdravlju žena.
prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, specijalistica ginekologije i porodništva
Klinike za ženske bolesti i porode KBC Zagreb
predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu Hrvatskog liječničkog zbora
Kako izgleda Vaša svakodnevnica doprinosa ženskom zdravlju? S kojom se problematikom najčešće suočavate?
Gotovo trideset godina radim na promicanju i prevenciji zdravlja žena. U Zavodu za humanu reprodukciju i ginekološku endokrinologiju i menopauzu Klinike za ženske bolesti i porode, susrećemo se svakodnevno sa cijelim spektrom različitih problema. U adolescentnom razdoblju, najčešće se bavimo problemima prevencije spolno prenosivih bolesti i zaštite od neželjene trudnoće. Radimo na poboljšanju pristupa informacijama, na dijagnozi, liječenju bolesti i stanja važnih za očuvanje spolnog i reproduktivnog zdravlja žena. S obzirom na povećanje udjela neplodnih parova, dijelom zbog odgađanja rađanja prvog djeteta, ali i smanjenja rezerve jajnika, svakodnevno se bavimo rješavanjem problema bračne neplodnosti, kako bi rodilo zdravo djeteta. Također, bavimo se problemima perimenopauzalne tranzicije, hormonski nepovoljnog razdoblja, u kojem se žene suočavaju s nizom promjena i problema, kod kojih je vitalno pitanje pitanje dostupnosti informacija temeljenih na dokazima, kao i pitanje mogućnosti liječenja tegoba, s kojima se žena susreće u menopauzi.
I dok jedan dio naših pacijentica ovu problematiku još uvijek tretira kao “tabu” temu, pretpostavljajući da su tegobe, koje imaju, normalni dio starenja, možemo reći da danas većina žena otvoreno govori o problemima s kojima se susreću u tom razdoblju. Brojnim aktivnostima pokušavamo raditi na podizanju svijesti o važnosti skrbi o zdravlju u perimenopauzi, vodeći računa i o činjenici da, osim subjektivnih smetnji, žena u tom razdoblju može biti suočena s ozbiljnim bolestima i stanjima, kao što su osteoporoza, kardiovaskularne i neurološke bolesti, te kao što su Alzheimerova bolest, demencija i sl.
prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, specijalistica ginekologije i porodništva
Klinike za ženske bolesti i porode KBC Zagreb
predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu Hrvatskog liječničkog zbora
Koliko je važan sveobuhvatan, holistički, integrirani pristup psihofizičkom zdravlju žena u 21. stoljeću?
Danas možemo mirno reći da je holistički pristup optimalan, pa i nužan, u tretiranju psihofizičkog zdravlja žene. Konceptualno, kod holističkog pristupa uzimaju se u obzir, kod planiranja terapije, fizičke, psihičke i socijalne potrebe žene (pacijentice). Dakle, nisu uključeni samo biološki aspekti stanja, već se procjenjuje i utjecaj psihosocijalnih čimbenika, koji mogu utjecati na dijagnozu i terapiju, kao što se vodi računa i o ishrani, fizičkoj aktivnosti i drugim elementima terapije.
U moderno vrijeme, način života, globalne promjene, koje su, dobrim dijelom, posljedica klimatskih promjena, pa i pandemije, dakle sve to zahtjeva sveobuhvatni pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju, a posebice mentalnom zdravlju. Iznimno je važno razvijati svijest o važnosti održavanja i očuvanja mentalnog zdravlja, uz stavljanje fokusa na ranu intervenciju mogućih poremećaja i bolesti, sa ciljem poboljšanja ukupne kvalitete života. Važno je raditi na usvajanju pozitivnog životnog pristupa i stava prema zdravom starenju, baviti se ključnim čimbenicima rizika za nastanak ozbiljnih bolesti, koje smanjuju kvalitetu života žene, te treba bolje upravljati različitim potrebama žena koje su u procesu starenja.
Potrebno je povećati svijest o mogućnostima prevencije kroničnih stanja, simptoma i čimbenika rizika kod takvih stanja, te ulagati u ciljanu prevenciju, rano otkrivanje i intervenciju, sa ciljem očuvanja i poboljšanja psihofizičkog zdravlja žena.
Optimalni pristup psihofičkom zdravlju zahtijeva ekspertizu multidisciplinarnog zdravstvenog tima, svaki član sa različitim znanjima i vještinama, kako bi se pacijentici pomoglo u postizanju optimalne kvalitete života. Holistički pristup usko je koncentriran i fokusiran na pacijenticu, pri čemu se koriste svi raspoloživi resursi u rješavanju medicinskih, prema potrebi, kirurških, te psiholoških potreba pacijentice, uz prakticiranje različiti terapija, s tenednecijom što manjeg korištenja lijekova. Primjerice kod žena u menopauzi, takav pristup uključuje ne samo biološke aspekte menopauze, već se uzima u obzir i utjecaj psiholoških faktora na dijagnozu i liječenje, kao što se vodi računa o prehrani, primjeni različitih nadomjestaka i drugih oblika terapije u suzbijanju menopauzalnih tegoba.
prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, specijalistica ginekologije i porodništva
Klinike za ženske bolesti i porode KBC Zagreb
predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu Hrvatskog liječničkog zbora
Da li smo dovoljno inovativni i kreativni kada se obraćamo ženama o skrbi o vlastitom zdravlju i je li potrebno promijeniti paradigmu komuniciranja o temama vezanim za žensko zdravlje kako bismo npr postigli bolje odazive na nacionalne preglede, osnažili odgovornu skrb i prevenciju u doba društvenih mreža i dinamičnih životnih stilova?
Usudila bih se reci da, ukupno gledano, nismo ni dovoljno inovativni ni dovoljno kreativni u obraćanju ženama u stvarima njihovog vlastitog zdravlja.
Naravno, uvijek je tu i pitanje raspoloživih resursa, uključivo financijske, u realiziranju novih koncepata i tehnika komuniciranja, te korištenju spektra kanala komunikacije, koje danas imamo.
Važnost pružanja djevojkama i ženama kvalitetnih informacija, počevši od škole, pa do potpore, koju trebaju odrasli, nemjerljiva je. Kad je riječ o ženama, u Hrvatskoj nemamo statistiku, koja bi nam dala jasnu, pouzdanu sliku oko izvora (i hijerarhije) informacija o zdravstvenim pitanjima. Obitelj je sigurno visoko rangirana, kao izvor informacije. Obitelj, vrlo vjerojatno, prilično blizu, slijedi “Google”, liječnici opće prakse, te bi slijedili specijalisti.
Mi sigurno zaostajemo u pružanju sigurnih, jednostavnije prezentiranih informacija s obzirom na cijeli spektar ženskog zdravlja, menopauze, ginekoloških stanja, te karcinoma. Informacije bi treblo diseminirati biti kroz spektar formata, koji su lako dostupni. Uz to, sigurno nemamo dovoljno, dobro strukturiranih i dobro koncipiranih, javnih kampanja, u partnerstvu s lokalnom upravom i različitim organizacijama, u pružanju relevantnih, kvalitetnih, aktualnih informacija o zdravstvenim stanjima žena i mogućnostima i opcijama u tretiranju takvih stanja.
Dakle, mi, sasvim sigurno, ne koristimo dovoljno sve mogućnosti koje nam u komunikaciji današnja tehnologija pruža. U nekom trenutku bilo bi interesantno doprijeti do što većeg broja zainteresiranih, ali s kratkim, sadržajnim i efikasnim porukama ili informacijama, a drugom bi, opet, bilo oportuno ići rutom detaljnije, opsežnije informacije vezano za specifične situacije koje se javljaju u životu žena.
Jednom riječju, a to je i izazov, mi sigurno možemo učiniti puno više i puno toga bolje, ako bismo se ciljano koncentrirali na to da iskoristimo sav potencijal koji nam aktualni i nadolazeći kanali komunukacije pružaju. Možda da naznačimo samo jednu dimenziju, a to bi bila stvar interaktivne komunikacije. Toga ima relativno malo, dakle ništa sustavno. A u odnosu s pacijentom upravo je “feedback” jedan od snažnih alata i instrumenata, koji možemo imati u ruci u managiranju određenom zdravstvenom situacijom.
Uz spomenuto, paradigmu komuniciranja o temama vezanim za žensko zdravlje sigurno treba mijenjati. Na tragu svega prethodno rečenog.
prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, specijalistica ginekologije i porodništva
Klinike za ženske bolesti i porode KBC Zagreb
predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu Hrvatskog liječničkog zbora
Vidite li prostora za poboljšanje skrbi o ženskom zdravlju i koliko nam je potrebna jedna nacionalna strategija po uzoru na Veliku Britaniju ili Australiju koja bi okupljanjem struke i ostalih dionika poboljšala situaciju i ishode najvećih javnozdravstvenih problema povezanih sa ženskim zdravljem?
Imajući na umu da žene žive duže od muškaraca i da stoga provode veći dio svog života s mogućim zdravstvenim problemima i bolestima, neobično je važno posvetiti punu pozornost poboljšanju skrbi o ženskom zdravlju. U tom smislu, uz postojeće nacionalne strategije za prevenciju raka vrata maternice i dojke, nameće se potreba za okupljanjem struke i ostalih dionika oko drugih važnih aspekata ženskog zdravlja. Osnovne odrednice takve nacionalne strategije bile bi problemi neplodnosti, prevencije i liječenja ginekoloških karcinoma, inkontinencije mokraće, te menopauzalna medicina, koji nisu dovoljno prepoznati programi, a značajno utječu na kvalitetu života i zdravlje žena. Nadamo se da bi takva preporuka nacionalne strategije bila katalizator za dugoročno poboljšanje zdravlja i ukupne kvalitete života žene. Dakle, jedna moderna, Hrvatskoj prilagođena, nacionalna strategija, koja bi bila čvrst i snažan instrument u realiziranju, u definiranim rokovima, jasne ambicije unaprijediti zdravlje žena na temeljima cjeloživotnog pristupa, čemu se prilagođava ukupno hrvatsko zdravstvo.
EDITORIAL POWERED BY //
WIN platforma: https://www.healthhub.hr/tag/WIN/
PRELISTAJTE DIGITALNO PREMIJERNO IZDANJE HEALTH HUB MAGAZINA //
