Special Policy Report “Alergije – Inovacije na horizontu”- Prim. dr. sc. Matijana Jergović: “Aeroalergene biljne vrste u velikom biološkom opterećenju „pune bolnice“ i imaju neizravni utjecaj na kvalitetu života, broj dana izostanaka, potrošnju lijekova i druge komplikacije alergija!”
okviru Health Hub-ovog Special Policy Reporta „ALERGIJE – INOVACIJE NA HORIZONTU“ okupljanjem svih relevantnih dionika nastojimo ukazati na pravi smjer zdravstvenih politika za bržu dostupnost inovacijama i integrirani pristup neispunjenim potrebama oboljelih od alergija u Hrvatskoj i EU.
Nastavni zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba „Dr. Andrija Štampar“ svakodnevno štiti zdravlje građana Grada Zagreba i djeluje u skladu s definicijom zdravlja, koja prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji predstavlja stanje potpunog psihofizičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. Osim što prate pojavnost zaraznih bolesti, sudjeluju i u kontinuiranoj edukaciji građana o sprječavanju bolesti, promociji zdravih životnih navika i u očuvanju urbanog okoliša.
O povezanosti alergija i okoliša, te inovacijama u praćenju biološkog opterećenja tj. razina alergene peludi koje „pune bolnice“ razgovarali smo s prim. dr. sc. Matijanom Jergović, dr.med., specijalisticom epidemiologije i uži specijalist zdravstvene ekologije.
Prim.dr.sc. Matijana Jergović, dr.med., specijalist epidemiologije i uži specijalist zdravstvene ekologije
„Zahvaljujući višegodišnjem trudu u naš sada već respektabilni zavodski „ekosustav“ znanstvenika, gospodarstvenika i malih inovatora, kontinuirano nalazimo načine da u svaku novu projektnu ideju ugradimo primjenu tehnologije kako bismo pomogli u procjeni i upravljanju rizicima za zdravlje. Inovativni tehnološki alati imaju višestruke koristi: omogućavaju brzo povezivanje različitih baza podataka, te u vremenskom i prostornom prikazu olakšavaju procjenu indikatora rizika za zdravlje. Na temelju vizualizacije i pristupa velikom broju podataka („big data” analize) ostvaruje se mogućnost brzog i informiranog donošenja odluka. Ujedno, nove tehnologije olakšavaju uključenje građana i povećavaju razinu povjerenja u donositelje odluka radi njihovog aktivnog sudjelovanja u upravljanju životnom sredinom. Grad Zagreb polaže veliku pažnju u mjerenja u okolišu kao jedan od primjera grada dobre prakse. Zalaganje za transparentan prikaz monitoringa okoliša rezultirali su potrebom prikaza rezultata laboratorijskog praćenja stanja urbanog okoliša prema građanima u realnom vremenu. Sada već poznati rezultati rada vidljivi su građanima kroz primjera radi web GIS aplikaciju Ekološku kartu Grada Zagreba“, istaknula je dr. sc. Jergović.
Prim.dr.sc. Matijana Jergović, dr.med., specijalist epidemiologije i uži specijalist zdravstvene ekologije
Uz dr. sc. Matijanu Jergović, svoj doprinos Policy Reportu o alergijama dala je i dr. sc. Ivana Hrga iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba „dr. Andrija Štampar“, koja je istaknula tijekm okruglog stola kako bi trebalo napraviti procjenu troškova koje uzrokuje peludna alergija.
“I to od troškova bolovanja i odsutnosti s posla, troškova koje trpi gospodarstvo. U Hrvatskoj se ne prate alergene spore, a trebalo bi jer i one uzrokuju velike probleme. Nastavni zavod radi na projektu izrade peludne prognoze i ekološke karte kroz aplikaciju i web na kojima objedinjuju sve rezultate monitoringa u Gradu Zagrebu, a među njima su i rezultati analize tla s više od 200 lokacija u gradu, među njima i u vrtićima. Tu je i monitoring voda, zraka te peludi. Uvedene su i nove senzorske stanice tamo gdje ne postoje klasične mjerne postaje u Gradu Zagrebu.
Praćenje biološkog opterećenja u zraku je važno. Kad je veliko biološko opterećenje, bolnice su pune alergičara i astmatičara, ali to se dvoje još nekako ne povezuje. Tako se teško povezuje i Zakon o zaštiti zraka sa Zakonom o zaštiti zdravlja, a kvaliteta zraka prati se radi utjecaja na zdravlje. Time se želi pokazati koliko je važno spajati ljude različitih područja te zajedno djelovati.“
Dr.sc. ivana Hrga, dr.med., Nastavni zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba 2dr. Andrija Štampar”
„Praćenje biološkog opterećenja u zraku je važno. Kad je veliko biološko opterećenje, bolnice su pune alergičara i astmatičara, ali to se dvoje još nekako ne povezuje.“
Dr. Hrga je navela: „Surađivali smo sa jednom ustanovom za uređenje biljaka u gradu, te smo dali popis slabo alergenih biljaka, no urbani arhitekt naselja inzistirao je na sadnji breze, jakog alergena, jer se to uklapalo u vizuru”, rekla je ova stručnjakinja ističući kako se pokazalo da je i krajobrazne arhitekte potrebno uključiti u rješavanje problema alergija.
Prim.dr.sc. Matijana Jergović, dr.med., specijalist epidemiologije i uži specijalist zdravstvene ekologije
Koliko javnozdravstveno opterećenje predstavljaju aeroalergene biljne vrste?
„Udio alergičnih na svjetskoj, europskoj i nacionalnoj razini u RH raste. Utvrđena je međusprega aeroalergija i onečišćenja zraka zbog korelacije s lebdećim česticama (PM2,5 i PM10) univerzalnim nositeljima onečišćujućih čimbenika, što ima neizravni utjecaj na kvalitetu života, broj dana izostanaka, potrošnju lijekova, i druge komplikacije alergija.“
Prim.dr.sc. Matijana Jergović, dr.med., specijalist epidemiologije i uži specijalist zdravstvene ekologije
Je li uopće moguće na populacijskoj a ne na razini pojedinca prevenirati zdravstvene posljedice radi alergenih biljnih vrsta?
„Uz monitoring alergenih vrsta, razvoj alata za procjene utjecaj/izloženosti/rizika te pravodobnu procjenu korektivnih i preventivnih mjera u skladu s EU strateškim ciljevima inovacija – jest.
Korektivna mjera primjer iz susjedstva – Slovenija je iskorištenje alergenih biljnih vrsta za inovativnu proizvodnju recikliranog papira https://www.uia-initiative.eu/en/uia-cities/ljubljana;
Kao preventivna mjera – urbano zeleno planiranje – naveli bismo sadnju bilja niskog alergenog potencijala ili praćenje katastra zelenila.
Potrebna je također procjena zdravstvenih rizika radi komorbiditeta na razini pojedinca uzimajući u obzir rezultate modeliranja monitoringa.
Važna je i procjena prioriteta za zdravstvene usluge za najosjetljivije populacijske podskupine na temelju izloženosti npr. opterećenja životnog i radnog okoliša. Primjerice, osoba koja živi i radi u urbanoj sredini vrlo visokog rizika na koji ima preosjetljivost može ostvariti pravo ranijeg prava na zdravstvenu uslugu npr hiposenzibilacije radi uvažavanja negativnog doprinosa okoliša na pogoršanje kliničke slike.
Kada govorimo o alergijama i inovacijama na horizontu, primjena ICT i IoT (Internet of Things) alata u procjeni utjecaja iz okoliša na zdravlje trenutno je jedan od prioriteta na ljestvici europske zajednice i biti će zanimljivo vidjeti koje ćemo sve prilike iskoristiti.
Vrlo je važno promišljati o alergijama kao problematici koja višestruko utječe na ishode u kasnijoj životnoj dobi, kvalitetu života i društvo, a ulaganje u etiološko liječenje treba shvatiti kao pravovremenu prevenciju brojnih komplikacija i kasnijih većih troškova uslijed bolničkih liječenja i neproduktivnosti pojedinca.
Primjenu inovativnih metoda praćenja razina alergene peludi te liječenja i novih farmaceutskih oblika liječenja koji jamče bolju suradljivost oboljelih (obzirom na stavove struke o alergenskoj imunoterapiji i novim peroralnim oblicima) treba shvatiti kao ulaganje u bolje kliničke, ekonomske i humane ishode, i podizanje kvalitete življenja, a ne samo kao trošak.“
Special Policy Report “ALERGIJE – INOVACIJE NA HORIZONTU”
powered by
