Special Policy Report “Alergije – Inovacije na horizontu”- Na Školi narodnog zdravlja održan okrugli stol o alergijama; Od dostupnosti inovacija do sveobuhvatnog utjecaja na zajednicu

U

okviru Health Hub-ovog Special Policy Reporta „ALERGIJE – INOVACIJE NA HORIZONTU“ okupljanjem svih relevantnih dionika nastojimo ukazati na pravi smjer zdravstvenih politika za bržu dostupnost inovacijama i integrirani pristup neispunjenim potrebama oboljelih od alergija u Hrvatskoj i EU.

 

 

Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Health Hub, okupljanjem svih relevantnih dionika na Special Policy Forumu „ALERGIJE – INOVACIJE NA HORIZONTU“ nastojali su ukazati na pravi smjer zdravstvenih politika za bržu dostupnost inovacijama i integrirani pristup neispunjenim potrebama oboljelih od alergija u Hrvatskoj i EU.

Okruglom stolu prisustvovali su uvaženi predstavnici naših nacionalnih institucija, stručnih i strukovnih organizacija te predstavnici udruga civilnog društva / pacijenata, koji su dali konstruktivan doprinos ovom važnom (i na europskoj razini sve istaknutijem) policy dijalogu.

 

Kako su istaknuli europarlamentarni zastupnici interesne skupine Europskog parlamenta za alergiju i astmu, “moramo uvažiti teret koji alergije i astma predstavljaju za zdravlje, kao i za socijalnu, ekonomsku i emocionalnu dimenziju bolesnika i društva. Nažalost, ti su izazovi povezani s trajnim neispunjenim potrebama, uključujući visoku razinu pogrešne ili neprecizne dijagnoze astme, nedostatak dostupnosti visokokvalitetnom liječenju, inovativni razvoj rješenja za alergije s niskom prevalencijom, pedijatrijsku astmu te ograničenu dostupnost pacijenata medicinskim ispitivanjima. Ovi su izazovi bili još krucijalniji u kontekstu pandemije COVID-19. Kao kreatorima zdravstvenih politika, neophodno je slušati pacijente i graditi suradnju između pacijenata i ostalih dionika.

 

 

Ovaj Policy Forum, uz vrijedni doprinos sudionika, ima za cilj kroz tzv. „white paper ALERGIJE – INOVACIJE NA HORIZONTU“ iznjedriti najvažnije izazove i zaključke o pravom smjeru zdravstvenih politika kada je riječ o alergijama, važnosti integriranog pristupa pri adresiranju neispunjenih potreba oboljelih od alergija u Hrvatskoj, s naglaskom na dostupnost inovacija kojima je trivijalizacija problematike alergija velika barijera.

 

 

 

Okruglom stolu su prisustvovali dr. sc. IVAN ĆELIĆ (izaslanik Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, psihijatar i saborski zastupnik), prof. dr. sc. ASJA STIPIĆ MARKOVIĆ (izaslanica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, subspecijalist alergologije, imunologije i pulmologije, bila je voditeljica Referentnog centra za kliničku alergologiju Ministarstva zdravstva), dr. sc. IVANA HRGA (izaslanica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba, voditeljica Odjela za životni i radni okoliš), prof. dr. sc. SANJA POPOVIĆ GRLE (predstavnica zdravstvenih stručnjaka / kliničara, specijalist internist, subspecijalist pulmologije, pročelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC Zagreb), mag. sestrinstva IVANA RUBIL (magistra sestrinstva, Klinika Jordanovac, tajnica Udruge oboljelih od astme i KOPB-a Udah života) te dr. sc. DANKO RELIĆ (pomoćnik ravnateljice Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar MEFZG, prof. dr. sc. Mirjane Kujundžić Tiljak, za suradnju s udrugama civilnog društva, član Europskog gospodarskog i socijalnog odbora za Hrvatsku). Okruglim stolom je moderirala ANITA GALIĆ, voditeljica think tank-a Health Hub.

Uz isprike što nisu mogli izravno prisustvovati okruglom stolu, svoj doprinos zaključcima dat će i pisanim putem: Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, europarlamentarna zastupnica prof. dr. sc. ROMANA JERKOVIĆ (članica The Interest Group on Allergy and Asthma (S&D)), predstavnici udruga Jedra i International Coalition of Respiratory Nurses, pravobraniteljica za djecu te dodatni predstavnici pedijatrijske i alergološke struke iz prakse, te predstavnici ljekarničke struke.

ŠNZ i Health Hub su se zahvalili svima na zajedničkom odazivu na sudjelovanje te uključivanju u dijalog iz područja njihove ekspertize, kako bismo svi sveobuhvatno, integrirano i konstruktivno detektirali moguća rješenja ka boljim ishodima liječenja i modernim zdravstvenim politikama kada govorimo o alergijama, po uzoru na globalne lidere.

 

 

 

Glavne teme i pitanja koja su se adresirala ovim događanjem su:

• Kako ocjenjujete prepoznavanje „tereta“ koji alergije i astma predstavljaju za zdravlje, kao i za socijalnu, ekonomsku i emocionalnu dimenziju bolesnika i društva u Hrvatskoj?
• Koje su po Vašem mišljenju neispunjene potrebe pacijenata koji boluju od alergija, uključujući dostupnost visokokvalitetnom liječenju i inovativni razvoj rješenja za alergije, osobito kada je riječ o pravovremenim intervencijama u pedijatrijskoj dobi kako bi se osigurala kvaliteta života i zdravlje u kasnijim godinama?
• Koliko je pandemija utjecala na dostupnost zdravstvene skrbi oboljelih od alergija, u smislu odgode dolaska novih terapija i metoda liječenja (uzevši u obzir fokus na pandemije, financijsko saniranje posljedica pandemije na zdravstveni sustav itd).?
• Europska udruženja pacijenata i stručnih alergoloških društava pozvali su kreatore zdravstvenih politika da uvaže neophodnost dijaloga i suradnje s pacijentima i strukom kada se govori o dostupnosti inovacija na horizontu. Koliko je važno promišljati o alergijama kao problematici koja višestruko utječe na kvalitetu života i društvo, te da je pravovremena prevencija komplikacija ulaganje u bolje kliničke, ekonomske i humane ishode, a ne trošak?
• Kako stati na kraj trivijalizaciji problema alergija koja utječe na dostupnost inovacija?
• Koja bi bila konstruktivna poruka zdravstvenoj administraciji kada je riječ o alergijama i terapijskim inovacijama na horizontu iz Vaše perspektive?

 

 

 

 

Dr. sc. Danko Relić je u ime domaćina konferencije (ŠNZ) istaknuo da su alergije važna tema, iako se možda toliko i ne percipira, ali da o njoj promišljaju na europskoj razini te je dobro da se o njoj govori i na nacionalnim skupovima, dok je predstavnik Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku dr.sc. Ivan Ćelić govorio i o dimenziji alergija kroz prizmu specijalista psihijatrije. Iznio je kako recentna istraživanja pokazuju da postoji korelacija između mentalnog zdravlja i tri “A”, odnosno astme, alergijskog rinitisa i atopijskog dermatitisa.

“Curenje iz nosa na prvu nema baš nekakve veze s mentalnim zdravljem, ali takva osoba može emocionalno patiti te može biti radno i socijalno disfunkcionalna. Statistički postoje značajne razlike između opće populacije i ljudi koji imaju alergije u odnosu na pojavnost anksioznih i depresivnih poremećaja te poremećaja spavanja. Alergije jesu teret za zdravlje i moramo ih uvažiti, kao i socijalnu, ekonomsku i emocionalnu dimenziju bolesnika i društva”, rekao je dr. Ćelić.

 

«Alergije jesu teret za zdravlje i moramo ih uvažiti, kao i socijalnu, ekonomsku i emocionalnu dimenziju bolesnika i društva.»

Dr. sc. Ivan Ćelić, Saborski odbor za zdravstvo i socijalnu politiku

 

 

 

Na okruglom stolu se govorilo i o problemu trivijalizacije alergija koje se često percipiraju kao nešto što se može riješiti ispiranjem nosa ili kapima za oči. Također, značajan broj preparata koji pomažu u ublažavanju simptoma, nije na osnovnoj listi lijekova čije troškove pokriva HZZO. Tada problem alergija postaje i socijalni i ekonomski problem jer takvi preparati nisu svima priuštivi, složili su se predstavnici struke. Prof. dr. sc. Sanja Popović-Grle iz Klinika za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb, koja je bila dionikom brojnih međunarodnih inicijativa na području alergija, nedvojbeno je istaknula važnost inovacija u kliničkoj praksi s naglaskom na etiološko liječenje: «Kada bismo mogli, u dogovoru s kolegama iz primarne zdravstvene zaštite, napraviti probir najugroženije populacije alergičnih osoba, tada bismo počeli s pravovremenom hiposenzibilizacijom, odnosno primjenom alergenske imunoterapije i spriječili bismo komplikacije i teže oblike bolesti na vrijeme”.

Tajnica udruge pacijenata “Udah života”, ujedno i magistra sestrinstva na Zavodu za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, mag. Ivana Rubil, istaknula je koliko je važno imati dostupnost najnovijoj peroralnoj, sublingvalnoj terapiji za etiološko liječenje uz podršku zdravstvenog osiguranja, iz perspektive pacijenta koji već ima narušenu kvalitetu života, izložen je velikim „out-of-pocket“ izdvajanjima u skrbi alergijskih simptoma
„Suradljivost pacijenta u liječenju je važna, posebice kada govorimo o djeci i mladima, ali naravno to vrijedi i za odrasle, stoga su ovakve inovacije za alergiju i više nego dobrodošle i neopisivo bi značile pacijentima, jer se uz suradnju s kliničarima mogu postići puno bolji ishodi!“, istaknula je predstavnica udruge Udah života.

Prof. prim. dr. sc Asja Stipić Marković, iskusni stručnjak s međunarodnom ekspertizom, koja je sudjelovala kao delegat Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, iznijela je rezultate studije kojom se uspoređivala ruralna populacija s onom u Gradu Zagrebu, a onda sve to s istraživanjem od prije 16 godina. “Nama gori pod petama, jer smo dobili rezultate da je u Zagrebu prevalencija alergijskog rinitisa 35 posto!, a atopijskog dermatitisa 30 posto!”, istaknula je prof. dr. sc. Stipić Marković! Istraživanje je pokazalo da postoji pomak od najčešćeg alergena od grinja prema travama, stoga su obje stavke problemi s kojima se javno zdravstvo treba suočiti na vrijeme.

“To ne čudi. Vidjeli smo da u mjesecima, kad su visoke koncentracije trave, imamo strašnu prevalenciju simptoma. Uz to imamo izvješća o strašnom porastu polutanata u Zagrebu i to zajedno donosi visoke prevalenciju”, rekla je dr. Stipić Marković. Istaknula je su potrebne ciljane i udružene akcije svih dionika.

Dr. Ivana Hrga iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba dr. Andrija Štampar istaknula je kako prevencija počiva na sveobuhvatnom pristupu tj. praćenju razina alergene peludi tradicionalnim metodama, sudjelovanju znanstveno-stručne zajednice u razvoju novih metoda s tehničkim i IT strukama, ali i uvažavanju zdravstveno-ekonomskih indikatora tereta alergija. Trebalo bi napraviti procjenu
troškova koje uzrokuje peludna alergija, i to od troškova bolovanja i odsutnosti s posla, kao i
troškova koje trpi gospodarstvo.“

 

 

 

Kao što je i spomenuto, ovaj Policy Forum, uz vrijedni doprinos sudionika (izravno i neizravno prisutnih), ima za cilj kroz tzv. „white paper ALERGIJE – INOVACIJE NA HORIZONTU“ iznjedriti najvažnije izazove i zaključke o pravom smjeru zdravstvenih politika kada je riječ o alergijama, važnosti integriranog pristupa pri adresiranju neispunjenih potreba oboljelih od alergija u Hrvatskoj, s naglaskom na dostupnost inovacija kojima je trivijalizacija problematike alergija velika barijera. Do objave white paper-a, ovo su prvotni zaključci koji su se iznjedrili tijekom rasprave, s kojima su se prisutni sudionici usuglasili:

 

1. Moramo uvažiti teret koji alergije i astma predstavljaju za zdravlje, kao i za socijalnu, ekonomsku i emocionalnu dimenziju bolesnika i društva.

 

Nažalost, ti su izazovi povezani s trajnim neispunjenim potrebama, uključujući visoku razinu pogrešne ili neprecizne dijagnoze astme, nedostatak dostupnosti visokokvalitetnom liječenju, inovativni razvoj rješenja za alergije s niskom prevalencijom, pedijatrijsku astmu te ograničenu dostupnost pacijenata kliničkim ispitivanjima. Ovi su izazovi bili još krucijalniji u kontekstu pandemije COVID-19. Kao kreatorima zdravstvenih politika, neophodno je slušati pacijente i graditi suradnju između pacijenata i ostalih dionika.

 

 

 

 

2. Ključne neispunjene potrebe s kojima se zajednice pacijenata danas moraju suočiti, a koje bi integrirani pristup zdravstvenim politikama trebao adresirati su:

 

>> nejednaka dostupnost lijekovima, starim i novim, diljem Europe, što je posljedica mnogih čimbenika kao što su različiti nacionalni propisi, cijene, nestašice ili sustavi uvrštavanja i plaćanja terapija. Ipak, glavne žrtve su pacijenti, od kojih je mnogima onemogućeno liječenje koje im je potrebno;

>> postojano slaba adherencija pacijenata u liječenju, uglavnom zbog nedostatka podrške tijekom procesa liječenja. Zabrinjavajuća činjenica koja to ilustrira jest da 1 od 4 bolesnika s astmom mora u prosjeku jednom godišnje posjetiti hitnu pomoć.

>> ograničeni interes za potrebe pacijenata vezano uz alergije, što se odražava na nedovoljnom prioritiziranju alergija u javnim politikama, planovima i proračunima.

 

 

 

 

3. Zalažemo se za holistički pristup koji se ne usredotočuje samo na bolest, već se temelji na tome da ljudi mogu voditi zdrav život i otkrivati te ući u terapijski po​​stupak bolesti od ranog početka.

 

Kriza COVID-19 otkrila je velike razlike između bogatijih i siromašnijih zemalja u dostupnosti lijekovima. Bez obzira gdje u Europi žive, pacijenti trebaju pravovremenu dijagnozu, jednaku dostupnost visokokvalitetnom liječenju, kao i usluge skrbi u cjelini. Postoje izazovi s kojima se mnoge zemlje suočavaju u dostupnosti lijekovima. To uključuje duga kašnjenja između odobrenja EMA-e za stavljanje u promet i odluka o uvrštavanju i plaćanju terapija, kao i nepostojanje zajedničkog pristupa u provedbi smjernica za liječenje. Oba izazova mogu dovesti do niže kvalitete skrbi za pacijente. Hrvatski građani ne smiju zaostajati za drugim državama.

 

 

 

 

4. Trivijalizacija problematike alergija ima izravne i neizravne učinke na slabljenje ekonomskog učinka i ukupnih prihoda pojedinca i zajednice, oboljeli pacijenti imaju narušeno mentalno zdravlje iz više razloga, a uslijed života u strahu smanjuje socijalne kontakte i produktivnost, što također ima utjecaj na ekonomsku produktivnost društva.

 

Za vrijeme akutne alergološke reakcije, osobe javljaju brojne tegobe, koje im ometaju radne aktivnosti, koncentraciju, spavanje, te većina bolesnika smatra da im njihova alergija utječe na profesionalni život. Dio bolesnika ima tako izražene tegobe da moraju zatražiti hitnu medicinsku pomoć, njih 15-20% čak živi u strahu za vlastiti život zbog akutnih napada astme ili anafilaktičkih reakcija.

 

 

 

 

5. Vrlo je važno promišljati o alergijama kao problematici koja višestruko utječe na kvalitetu života i društvo, te da je pravovremena prevencija brojnih komplikacija i kasnijih većih troškova od bolničkih liječenja i invalidnosti.

Primjenu alergenske imunoterapije treba shvatiti kao ulaganje u bolje kliničke, ekonomske i humane ishode, i podizanje kvalitete življenja, a ne samo kao trošak.

 

Posebno su neispunjene potrebe za dostupnost visokokvalitetnom liječenju alergijskih bolesti, kao što je alergenska imunoterapija – jedino etiološko liječenje alergija. U području preparata za alergensku imunoterapiju događa se velik inovativni razvoj rješenja za alergije, uključujući i način primjene ove terapije, te više nije nužna subkutana primjena injekcija, već su dostupni i sublingvalni oblici. Alergije nisu samo „šmrcanje i kihanje“, one predstavljaju rizik za hitna stanja, pa i mortalitet, da ne govorimo o znatno lošijoj kvaliteti življenja bolesnika s alergijskim bolestima. Bolja i pravovremena dijagnostika omogućit će primjenu etiološkog liječenja na vrijeme (alergensku imunoterapiju), koja će odmah podići kvalitetu življenja, uz manju količinu lijekova, a spriječit će progresiju bolesti i komplikacije.

 

 

 

 

 

 

 

 

Special Policy Report “ALERGIJE – INOVACIJE NA HORIZONTU”

powered by