d

The Point Newsletter

Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error.

Follow Point

Begin typing your search above and press return to search. Press Esc to cancel.

Special Policy Report “Alergije – Inovacije na horizontu”- Glas budućih generacija o alergijama – Zdravstvene politike i inovacije kakve mladi s alergijama i astmom priželjkuju u EU!

U

okviru Health Hub-ovog Special Policy Reporta „ALERGIJE – INOVACIJE NA HORIZONTU“ okupljanjem svih relevantnih dionika nastojimo ukazati na pravi smjer zdravstvenih politika za bržu dostupnost inovacijama i integrirani pristup neispunjenim potrebama oboljelih od alergija u Hrvatskoj i EU.

Kako je istaknula europarlamentarna zastupnica Tilly Metz (Zeleni/EFA – Luksemburg), potpredsjednica interesne skupine Europskog parlamenta za alergiju i astmu, “moramo uvažiti teret koji alergije i astma predstavljaju za zdravlje, kao i za socijalnu, ekonomsku i emocionalnu dimenziju bolesnika i društva. Nažalost, ti su izazovi povezani s trajnim neispunjenim potrebama, uključujući visoku razinu pogrešne ili neprecizne dijagnoze astme, nedostatak dostupnosti visokokvalitetnom liječenju, inovativni razvoj rješenja za alergije s niskom prevalencijom, pedijatrijsku astmu te ograničenu dostupnost pacijenata medicinskim ispitivanjima. Ovi su izazovi bili još krucijalniji u kontekstu pandemije COVID-19. Kao kreatorima zdravstvenih politika, neophodno je slušati pacijente i graditi suradnju između pacijenata i ostalih dionika.”

 

 

Paneuropsko povjerenstvo za zdravlje i održivi razvoj neovisno je povjerenstvo koje je sazvao dr. Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor europske regije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a kojim predsjeda prof. Mario Monti, kako bi preispitali političke prioritete o zdravlju i održivom razvoju u svjetlu pandemije COVID-19. Ova Komisija WHO-a objavila je poziv na akciju kako bi se iznjedrili zaključci o tome kako bi zdravlje i održivi razvoj trebali biti prioriteti, kako bi se zdravstveni sustavi i društva postavili na pravi put za sadašnje i buduće generacije, pozivajući nacionalna i nadnacionalna tijela za:

  1. operativnost pri provođenju koncepta One Health na svim razinama;
  2. djelovanje na svim razinama društva kako bi se popravili „nedostatci“ u sustavu koji su učinili građane toliko ranjivima na pandemiju;
  3. promjene u globalnom financijskom sustavu;
  4. promicanje globalnih javnih dobara za održiva poboljšanja na području zdravlja;
  5. podržavanje inovacija u zdravstvenim sustavima.

 

The European Youth Parliament on Allergy and  Asthma (Europski parlament mladih za alergije i astmu) inicijativa je Europske federacije udruga pacijenata oboljelih od alergija i bolesti dišnih puteva (EFA) pokrenuta 2020. kako bi se glas mladih pacijenata i zdravstvenih djelatnika diljem Europe približio kreiranju zdravstvenih politika. U nastavku pogledajte njihov „glas budućih generacija“ o mladim pacijentima s alergijama i astmom.

 

 

Photo by Freepik

 

 

Operativnost pri provođenju koncepta One Health (‘Jedno zdravlje’) na svim razinama

 

Naša životna iskustva naglašavaju važnost fokusiranja na međuovisnost zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Osobe s alergijama i bolestima dišnih putova ponašaju se poput radara zdravlja okoliša, stoga su prevalencija, hospitalizacije, smrtni slučajevi i primjena liječenja vrlo česti pokazatelji koji se koriste za procjenu utjecaja okoliša na ljudsko zdravlje.

 

1) Klimatske promjene i onečišćenje zraka, koje utječu na gubitak bioraznolikosti, životinja i ljudi, povećavaju razine CO2 i drugih onečišćivača u zraku, što generira povećanu koncentraciju peludi i produljeno ili drugo razdoblje cvatnje, a time i produljenu sezonu peludi. U isto vrijeme, onečišćenje zraka u zatvorenim i vanjskim prostorima može pojačati simptome čineći pelud agresivnijom u blizini prometnih cesta. Zaista bismo pozdravili inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije za postavljanje temelja za sustavni sustav praćenja peludi i zagađivača zraka u stvarnom vremenu u cijeloj EU. Praćenje peludi nije jednako dostupno svim ljudima koji žive u Europi. Suše i šumski požari mogu dodatno povećati osjetljivost na upalne procese, što može dovesti do pogoršanja simptoma alergije i astme. Češće poplave zbog klimatskih promjena također mogu dovesti do razvoja plijesni i povećane vlažnosti zraka, što je idealno tlo za razmnožavanje grinja. Kako bismo zaštitili pojedince od plijesni, ključno je usredotočiti se na održive građevinske materijale koji ne izazivaju alergije u novim građevinama.

2) Željeli bismo da WHO blisko surađuje sa Svjetskom meteorološkom organizacijom po ovom pitanju i da podrži napore Europskog aerobiološkog društva u prikupljanju dokaza o učincima aeroalergena na zdravlje, kao i da se poveže s EUMETNET-om i njegovim projektom AutoPollen za razvoj bolje praćenje kroz nacionalne meteorološke institute. Imunološki sustav male djece u tek formiranju posebno je osjetljiv na čimbenike okoliša, zbog čega sve veći broj alergena u okolišu uzrokuje i sve više alergija.

3) Posebno podržavamo osnivanje Međuvladinog panela o zdravstvenim prijetnjama (eng. Intergovernmental Panel on Health Threats, IPH). IPH može zagovarati nužno smanjenje onečišćenja zraka i emisija stakleničkih plinova iz sektora prometa, industrije, poljoprivrede i građevinske industrije.

4) Potpuno se slažemo s prijedlogom razvoja paneuropskog sustava za kontrolu bolesti (eng. Pan-European System for Disease Control), budući da danas svjedočimo temeljnom jazu u praćenju bolesti i obuhvatu prevencije u Europi; kronične bolesti poput alergija i astme ne prate se kako bi trebalo, a postojeće publikacije Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike doimaju se nedovoljno širokima da bi pokrili vodeće uzroke smrtnosti u Europi kako bi trebali, obzirom na interakcije ljudi i okoliša.

 

 

 

Djelovanje na svim razinama društva kako bi se popravili „nedostatci“ u sustavu koji su učinili građane toliko ranjivima na pandemiju

 

Kao Europski parlament mladih za alergije i astmu, želimo zauzeti stav za jednakost u zdravlju i dostupnost zdravstvenih sustava i mjesta za javne dijaloge. Stoga posebno cijenimo poziv da se zdravstveni sustavi učine inkluzivnijim osiguravanjem da svatko može sudjelovati u donošenju odluka na svim razinama i da može dobiti pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama.

 

1. Kronične bolesti poput alergije i astme često idu ruku pod ruku, kao komorbiditeti, kao dva opterećenja istih pacijenata. Alergije i astma obično se trivijaliziraju u našem društvu zbog nedostatka učinkovite komunikacije o ozbiljnosti naših stanja. Trivijalizacija alergije znači da mnogi troškovi povezani s alergijama nisu pokriveni zdravstvenim osiguranjem.

 

2. Dostupnost potrebitoj zdravstvenoj skrbi djece i mladih posebno je osjetljiva tema. Djeca i mladi obično ovise o tome shvaćaju li njihovi skrbnici njihovu bolest ozbiljno ili jesu li ih ekonomski sposobni uzdržavati. Roditelji mogu biti preopterećeni usklađujući tu odgovornost sa svojim poslom i drugim obvezama skrbi ili, zbog društvene trivijalizacije, mogu podcijeniti bolest svoje djece i u skladu s tim im ne pružiti odgovarajuću skrb.

 

3. Nedostatno pokriće troškova u zdravstvenoj skrbi ovih bolesti također je značajan čimbenik nejednakosti za djecu jer bez financijske potpore skrbnika može rezultirati bolešću, smanjenom uspješnošću, socijalnim ograničenjima i pogoršanjem mentalnog zdravlja. Dakle, zdravstveno stanje djece izravno ovisi o primanjima njihova skrbnika. U 21. stoljeću potrebno nam je hitno poboljšanje komunikacije i zdravstvene pravednosti i jednakosti. Stoga bismo željeli konkretne korake Europe za stvaranje jednake dostupnosti lijekovima i eliminiranje troškova iz vlastitog džepa za liječenje kroničnih bolesti, osobito ako je riječ o komorbiditetima, jer to navodi ljude da biraju najvažniji tretman zanemarujući druge. Nužni su napori da se zaustavi trivijalizacija naših bolesti u društvu. Za to se mora poboljšati pristup informacijama i (digitalna) zdravstvena pismenost u svim društvenim slojevima.

 

4. Gledajući prema oporavku nakon COVID-a, mladi ljudi žele da čimbenici okoliša budu bolje uzeti u obzir u zdravstvenim infrastrukturama. Kako bi se omogućilo pravedno sudjelovanje u javnom životu, nužan je pristup politikama One Health (Jedno zdravlje) i Health In All Policies (Zdravlje u svim politikama). Primjerice, alergičari i astmatičari u svakodnevnom životu susreću se s brojnim preprekama od kojih većina ljudi niti ne primjećuju. Kako bismo stvorili okruženje bez barijera, javni prostori moraju biti dizajnirani tako da budu pogodni za alergičare. Za mlade ljude koji žive s astmom i alergijama mora se smanjiti onečišćenje zraka u gradovima, a mlađe generacije poput naše su afirmativne prema širenju aktivne mobilnost; to ne samo da će pomoći u stvaranju aktivnijeg društva, nego ćemo se učinkovitije boriti protiv onečišćenja zraka i emisije stakleničkih plinova, a pritom će se promicati zdravlje i dobrobit stanovništva uz smanjenje simptoma alergija i astme!

Osobe s alergijama na grinje u kućnoj prašini posebno pate od tapeciranog namještaja, pa bi se obrazovne ustanove i javni prijevoz trebali oslanjati na druge materijale za svoja sjedala kako bi svi ljudi mogli pristupiti ovim javnim dobrima bez nelagode. Kako se usluge, uključujući kafiće i restorane, ponovno otvaraju, osobe koje „pate“ od alergija na hranu mogu biti spriječene u sudjelovanju u tim društvenim okruženjima ili pak to mogu učiniti uz strah zbog neadekvatne obuke osoblja i zahtjeva za označavanje alergena koji se ne shvaćaju ozbiljno.

Osigurajte primjere intervencija kako bi društva postala otpornija, pravednija, osjetljivija i inkluzivnija za sve. Ove prepreke moraju biti uklonjene kako ne bi ograničili zahvaćene osobe u njihovim mogućnostima obrazovanja, karijeri i društvenom životu, što sve može utjecati na mentalno zdravlje osobe kao i na fizičko zdravlje. Potrebno je više javnih ulaganja u društvenu infrastrukturu. U suprotnom, pristupačnost za osobe s alergijama i astmom ostaje niska. Posljedice mogu biti golemi financijski gubici i narušeno (mentalno) zdravlje za pogođene.

 

 

Photo by Freepik

Promjene u globalnom financijskom sustavu

 

Kao Europski parlament mladih za alergije i astmu, zahtijevamo da jednakost u zdravlju mora biti na čelu u svim aspektima koji utječu na zdravlje, uključujući financijski sustav. Pozivamo nositelje javnih politika da stvaraju i provode zakonske okvire koji ne stvaraju neuravnotežen teret budućim generacijama. Napori za ublažavanje klimatskih promjena i zaštita okoliša neophodni su za alergičare i astmatičare te za buduće generacije kako bi živjeli zdrav život na ovom planetu.

Stoga cijenimo da poziv na akciju Paneuropskog povjerenstva za zdravlje i održivi razvoj uključuje rizike povezane sa zdravljem (One Health) u analizi rizika i sustavima za ublažavanje rizika. Kao što je spomenuto u pozivu na akciju, zdravlje bi trebalo biti korišteno kao kriterij u financijskom sustavu. Nastojimo postići da se primjenjuju u analizama metode Quality-Adjusted Life Years i Disability-Adjusted Life Years.

 

1. Financijski sustavi povezani su s jednakošću u zdravlju jer je socioekonomski status (eng. SES) pojedinca izravno povezan s njegovim zdravstvenim ishodima. Osobe s višim SES-om imaju značajno bolje izglede da dožive starost i imaju u prosjeku više godina zdravog života od osoba s niskim SES-om. Trenutno postoji nepravedni raspored poreznih opterećenja u društvu, mnoge obitelji s niskim prihodima ne mogu izgraditi bogatstvo kroz generacije zbog strukturnih nedostataka. Budući da je SES povezan sa zdravstvenim ishodima, pojedinci iz siromašnijih sredina stoga su u nepovoljnijem položaju u pogledu svojih zdravstvenih ishoda. Pravednije društvo moglo bi se postići kroz namjenski porez koji koristi zdravlju cijele populacije ili se troši na skupine u nepovoljnom položaju.

 

2. Kao što je naglašeno u pozivu na akciju Paneuropske komisije za zdravlje i održivi razvoj, velike zdravstvene krize mogu uzrokovati golemu ekonomsku devastaciju. Stoga zahtijevamo da iz COVID-19 krize izvučemo pouke i zaustavimo nedovoljno financiranje zdravstvene infrastrukture i ustanova. Ne želimo ovisiti o filantropiji, već pozivamo na davanje prioriteta nacionalnim zdravstvenim i obrazovnim sustavima i njihovim radnicima, koji su zajedničko dobro jedne zemlje. WHO bi mogao prednjačiti prijedlogom minimalnog postotka BDP-a ulaganja u zdravstvene sustave, kako bi se osiguralo da su naša društva spremna suočiti se s trenutnim zdravstvenim izazovima i biti spremna za sljedeću pandemiju.

 

 

Promicanje globalnih javnih dobara za održiva poboljšanja na području zdravlja

 

Kao inicijativa mladih pacijenata, ponosni smo što zagovaramo bolje zdravlje i prevenciju za naše vršnjake, ali naša uloga nije politička. I dalje ćemo predlagati nove ideje, no potrebna nam je važna suradnja. Većina naših ideja je predložena u našem dokumentu koji je predstavljen tijekom događaja „Odrastanje s alergijom i astmom“, ali političari moraju pročitati i razumjeti njihovu važnost za nas.

Prevencija i skrb dva su prioritetna područja za Europski parlament mladih za alergije i astmu te vjerujemo da se mogu poboljšati digitalizacijom, kao što je primjer s interaktivnim zaslonima koji vizualiziraju razine onečišćenja ili dostupnost e-konzultacija. Kao mlade osobe, smatramo da treba poticati i štititi ulaganje u digitalizaciju za zajednički interes, stoga očekujemo dobru regulaciju „životnog ciklusa“ zdravstvenih podataka u svrhe prevencije i skrbi za javno zdravlje u korist društva.

Naš Parlament mladih vidi obrazovanje o zdravlju i prevenciji kao važno javno dobro koje bi trebalo biti dostupno diljem Europe. Naš cilj je povećati svijest kroz javne kampanje i događanja kako bismo stvorili bolje razumijevanje javnosti o jedinstvenim problemima s kojima se mladi suočavaju u svom zdravlju te sugerira kako nam pomoći. Mišljenja smo da WHO i vlade ne bi trebale raditi samo na političkoj razini, već i podržati organizacije civilnog društva kao što su skupine pacijenata kako bi širile svoje ambicije, informirale, komunicirale i educirale prema promjenama koje je potrebno učiniti za postizanje boljih zdravstvenih ishoda.

Kao što smo vidjeli tijekom pandemije, svaka osoba je važna, stoga bi svi trebali biti osnaženi da djeluju za vlastito i naše zajedničko zdravlje. Jedan od najvećih problema za osobe s astmom i alergijama su ograničenja s kojima se suočavaju. Bilo da se radi o strahu od prehrane u vanjskom okruženju ili izloženosti alergenima, simptomima sličnima gripi zbog količine peludi ili povećanoj zagađenosti zraka koja otežava disanje, svi ti problemi pogađaju i ukupnu populaciju. Ulaganje u ublažavanje čimbenika rizika za kronične bolesti koristit će svakom čovjeku na planeti.

 

 

 

 

Podržavanje inovacija u zdravstvenim sustavima

 

Postoje mnoge praznine u načinu na koji se zdravstvena skrb pruža mladim ljudima u Europi, a koje treba razmotriti. Postoji problem transfera s pedijatrijske skrbi na skrb „za odrasle“, što je potpuno novi svijet za mlade odrasle osobe i taj transfer ne događa se uvijek uspješno.

Postoje izazovi oko toga kako mladi ljudi s kroničnim bolestima nastavljaju svoju zdravstvenu skrb u razdoblju života intenzivne mobilnosti: mlađi odrasli, poput nas, mogu puno putovati u obrazovne ili poslovne svrhe i mogli bi naići na poteškoće u pristupu zdravstvenoj skrbi drugdje, zbog fragmentacije zdravstvene skrbi sustava te zbog financijskih poteškoća.

Također bismo željeli pomoći u razvoju novih rješenja za naša terapijska područja, jer još uvijek postoje neispunjene potrebe u liječenju mnogih alergija i određenih vrsta astme. Mladi pacijenti poput nas željeli bi sudjelovati u definiranju agende istraživanja te pomoći istraživačima da razviju bolje metode liječenja: personaliziranije, s manje nuspojava te dostupnije onima kojima je to potrebno.

Naposlijetku, kao generacija mladih s mobilnim uređajima pri ruci, željeli bismo vidjeti brže uvođenje digitalnog zdravlja unutar područja alergija i stme, jer razumijemo da postoje mnoga rješenja koja su jeftina, globalna i uglavnom dostupna javnosti. Znanstvenici trebaju surađivati ​​kako bi poboljšali naše zdravlje i zdravstvenu skrb dajući svima mogućnost da žive životom kakav svi priželjkujemo. Dok nudimo konkretne prijedloge za poboljšanje života mladih ljudi koji žive s alergijama i astmom, vjerujemo u suradnju. Samo naš glas nije dovoljan, stoga moramo biti ujedinjeni kako bismo djelovali prema konkretnom cilju.

 

 

 

 

Infodemija – obilje informacija, lažne ili pogrešne informacije

 

Jedan od razloga zašto se ljudi koriste vijestima, internetom i društvenim medijima za donošenje odluka o svom zdravlju mogao bi biti taj što imaju poteškoća u pristupu informacijama od zdravstvenog radnika. Kao pacijenti, zaista pozdravljamo angažman zdravstvenih djelatnika iz svih disciplina koje su zbog pandemije gurnute u tradicionalne medije.

„Zdravo“ je imati njihovo znanstveno mišljenje prisutno u aktualnim raspravama te se nadamo da će se ono održati i nakon pandemije. Osobe s alergijama i astmom obično moraju posjetiti više zdravstvenih djelatnika (pulmolog, alergolog, imunolog, dermatolog itd.) od prosječne osobe, dok ne pronađu pravu i odgovarajuću terapiju, pri čemu je personalizirana terapija ključna.

Pristup internetskom savjetovanju bio bi od velike pomoći mladim pacijentima. Online savjetovanje treba uključiti liječnike različitih specijalizacija, koji mogu odgovoriti na pitanja koja pacijenti pošalju putem e-pošte. To bi bilo važno omogućiti i nakon pandemije, obzirom na to da pandemija COVID-19 znači da je pacijentima i dalje teško doći do liječnika, kako bi se spriječili slični problemi u budućnosti.

 

Mi mladi, kao i mnogi diljem svijeta, i dalje ćemo pokušavati pronaći odgovor na svoja pitanja u dva klika. Stvaranje dostupnih i pouzdanih medicinskih informacija vrlo je važno, posebno za alergije i astmu koje se i dalje nedovoljno dijagnosticiraju unatoč sve većoj prevalenciji diljem svijeta. Preporučujemo WHO da potakne sljedeće:

– jasno definira pojam pouzdane informacije. Za nas bi se to trebalo odnositi na informacije koje su odobrile javne vlasti, bilo ministarstva zdravstva, EMA ili WHO, ili treće strane kao što su liječnička društva. Svako ministarstvo zdravstva trebalo bi na svojim službenim stranicama navesti druge stranice koje su korisne i službeno odobrene, kako bi pacijenti bili sigurni da traže na pravom mjestu, te da su informacije točne.

– Institucije za javno zdravstvo ne bi trebala biti aktivna samo na tradicionalnim medijima, već i pratiti i koristiti društvene medije kao alat za testiranje obrazovanja o javnom zdravlju. Smatramo da bi vlade trebale ulagati u suzbijanje lažnih vijesti i platformi koje ih promoviraju uz sankcije. Javno mnijenje treba imati pristup pouzdanim informacijama na mjestima gdje se formira javno mnijenje, a tu su i društveni mediji visoko na listi. Mnogi mladi prate influencere i youtubere.

– Službeno odobrene aplikacije za pametne telefone, o tome gdje pronaći prave informacije o zdravstvu, bile bi vrlo jednostavne za pristup i korištenje mladim ljudima. Te bi aplikacije trebale biti prevedene na što više različitih europskih jezika.

– Drugi način prikupljanja i razmjene informacija za mlade je organiziranje anonimnog upitnika za studente (u studentskom kampusu ili online), o zdravstvu ili medicini općenito. Nakon prikupljanja odgovora, odgovor uz pomoć medicinskih stručnjaka objaviti kroz studentske kanale ili na internetu.

– Mladi ljudi trebaju pristup informacijama o zdravstvenoj zaštiti u različitim zemljama jer mogu putovati, studirati ili raditi u inozemstvu. Stoga bi stvaranje međunarodnog medicinskog / zdravstvenog sustava mladima omogućilo ravnopravan pristup zdravstvenoj skrbi koja im je potrebna. To bi omogućilo studentima s astmom i alergijama da studiraju u inozemstvu bez straha da bi mogli ostati bez lijekova ili biti spriječeni u pristupu liječenju ili terapiji. Programi razmjene studenata trebali bi biti pristupačniji mladim ljudima s astmom i alergijama jer zdravstveno osiguranje može biti skupo.

– Jedan od najučinkovitijih načina podizanja svijesti je obrazovanje, u osnovnim školama, srednjim školama, fakultetima, na radnim mjestima itd. Iako bi ovaj proces trajao dugo, potaknut će da mladi ljudi postanu informiraniji, a okruženje će stvoriti razumijevanje ili čak prepoznati simptome alergije kako bi podržali svoje vršnjake.

– Vidimo i potencijal vizualno fokusiranih kampanja kao što je organiziranje fotografiranja s osobama s alergijama, astmom i atopijskim dermatitisom za postavljanje tih vizuala u zdravstvenim ustanovama diljem Europe. Ovi bi plakati također trebali informirati ljude kako reagirati ako netko ima anafilaktičku reakciju itd.

 

 

 

 

Digitalna tehnologija i zdravstveni sustavi

 

Informacije o zdravlju sa svih službenih kanala uključujući web stranice, aplikacije, društvene mreže bile bi iznimno vrijedne. Ukoliko je komunikacijski kanal službeni, pomogao bi mladima da identificiraju pružene informacije kao pouzdane, provjerene s medicinskim stručnjacima i ne bi davale dezinformacije.

Europski parlament mladih za alergije i astmu vjeruje da bi digitalna zdravstvena evidencija i elektronički recepti mladima olakšali sudjelovanje na putovanjima, školskim izletima i studentskim razmjenama, te se ne bi bojali propuštati događaje sa svojim prijateljima, čime bi pomogli spriječiti socijalnu isključenost.

Također uviđamo važnost aplikacija za mjerenje razine peludi, drugih inhalacijskih alergena, onečišćenja zraka te da bi ih trebalo poboljšati kako bi ih više mladih ljudi koristilo za upravljanje simptomima.

Također vjerujemo da će pristup internetskim konzultacijama, pri kojima pacijenti mogu poslati svoja pitanja o zdravstvenoj skrbi izravno medicinskim stručnjacima i dobiti pouzdane povratne informacije, pomoći da zdravstvena skrb postane dostupnija u budućnosti nakon COVID-19.

 

 

 

 

Vjerujemo da obrazovanje treba biti glavni prioritet. U obrazovanje moramo uključiti ne samo djecu, već i roditelje, kako bismo stvorili čvrstu zajednicu koja smanjuje stigmu prema osobama koje žive s alergijama i astmom.

Mora postojati integracija glasova mladih kroz politike, a ne samo one koje su namijenjene mladima.

Zdravstvena i socijalna politika su politike koje utječu na mlade i stoga treba tražiti njihov doprinos. Mladi ljudi iznose različite uvide „na stol“, a institucije bi trebale ponuditi više prilika za mentorstvo mladim ljudima kako bi stekli potrebne vještine od starijih zdravstvenih zagovornika i stručnjaka.

Nadalje, ključno je uključiti mlade ljude i u radno okruženje. Zapošljavanje dovoljnog broja mladih stručnjaka i njihovo osposobljavanje uz uključivanje njihovih potreba za smještajem, a ne samo kao znak za označavanje „sudjelovanja mladih“, najviše bi osnažilo mlade ljude. Također vjerujemo da bi se trebali ponuditi treninzi i vodiči o tome kako razgovarati s kreatorima politika (online ili osobno), kako bi mladi mogli izravno izraziti svoje potrebe kreatorima politika.

 

 

 

REFERENCE:
https://www.efanet.org/images/2021/WHO_Europe_Future_Generations_Survey_EA2_Youth_Parliament_Response.pdf
 

 

 

 

 

 

 

 

Special Policy Report “ALERGIJE – INOVACIJE NA HORIZONTU”
powered by

 

 

 

 

 

 

 

Swixx BioPharma d.o.o. – AmCham Croatia - Američka gospodarska komora u Hrvatskoj