Special Editorial “Priče iza oficine” – Zvonimir Mlinarić: “Farmaceutsko-biokemijski fakultet prepoznaje važnost uvođenja inovativnih zdravstvenih usluga u svrhu poboljšanja položaja ljekarnika u zdravstvenom sustavu!”

ekarništvo osnažuje zdravstvene sustave” tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana farmaceuta u organizaciji Međunarodne farmaceutske federacije (FIP) koji se tradicionalno obilježava 25. rujna. U vrijeme kada se zdravstveni sustavi diljem svijeta oporavljaju od krize izazvane pandemijom COVID-19 i kada postoji opći konsenzus da je potrebno hitno zajedničko djelovanje kako bi zdravstvene usluge ispunile buduće potrebe zajednica, ovogodišnja kampanja Svjetskog dana farmaceuta predstavlja priliku za osnaživanjem svijesti o ljekarnicima kao inteligentnom rješenju za zdravstvene sustave koji se nalaze između terapijskih inovacija u zdravstvu i pacijenta.

Zvonimir Mlinarić, mag. pharm.,

Farmaceutsko – biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Što za Vas znači pomicati granice ljekarničke skrbi i kako Vi u svojoj praksi pomažete inovativnim zdravstvenim uslugama “iza oficine” na dobrobit pacijenata?

Za mene pomicati granice ljekarničke skrbi znači iznova pružati pacijentima nove opcije liječenja i prevencije njihovih bolesti ili tegoba. Iako ne radim izravno u zdravstvenoj zaštiti, kao asistent na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu trudim se doprinositi zdravstvenom sustavu kroz obrazovanje i rad s budućim generacijama farmaceuta.

Farmaceutsko-biokemijski fakultet prepoznaje važnost uvođenja inovativnih zdravstvenih usluga u svrhu poboljšanja položaja ljekarnika u zdravstvenom sustavu. Primjerice, prije nekoliko godina na Fakultetu je uspostavljen novi kolegij „Cijepljenje u ljekarničkoj praksi“ koji kroz teorijska i praktična znanja osposobljava nove generacije ljekarnika za provođenje imunizacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Pritom se ne misli samo na COVID-19 cjepiva oko kojih se trenutno najviše razgovara u društvu, već i dječja, sezonska ili putnička cjepiva koja pojedinci propuštaju najčešće zbog nepristupačnosti i logističkih problema zdravstvenog sustava.

Kroz taj kolegij studenti mogu: upoznati nacionalni program obaveznog cijepljenja te program imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom od zaraznih bolesti; steći znanja o farmaceutsko-tehnološkim značajkama cjepiva te zahtjeve za prijevoz i čuvanje cjepiva u svrhu očuvanja njihove kakvoće, djelotvornosti i sigurnosti; steći znanja i vještine pravilne i sigurne primjene cjepiva; steći znanja u određivanju pravilnih intervala doziranja i mogućnostima istodobne primjene više cjepiva; steći znanja o prepoznavanju nuspojava cjepiva te njihovom dokumentiranju i prijavljivanju; steći znanja i vještine vezano za postupanje u slučaju ozbiljnih nuspojava cjepiva; razumjeti važnost cijepljenja u prevenciji zaraznih bolesti i uspjehu nacionalnih programa cijepljenja; razumjeti preporučene sheme i evidencije imunizacije pacijenata; razumjeti sigurnosni profil (odnos rizika i koristi) cjepiva; razumjeti indikacije, kontraindikacije i mjere opreza pri primjeni cjepiva s obzirom na dob i zdravstveno stanje pacijenta te razumjeti interakcije cjepivo-lijek i cjepivo-bolest.

Također, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu primjenom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira definirat će standard zanimanja ljekarnika te sukladno tome prilagoditi studijski program kako bi nove generacije bile što kvalificiranije za sve ono što ih čeka u našem zdravstvenom sustavu.

Koja bi bila Vaša poruka svim dionicima zdravstvenog sustava a posebice zdravstvenoj administraciji koja može ljekarničku skrb i inovacije  u radu s pacijentima promatrati kao investiciju u održivo i otporno zdravstvo?

Moja poruka svim dionicima zdravstvenog sustava, a posebice zdravstvenoj administraciji je da ne zaborave da su ljekarnici najdostupniji zdravstveni djelatnici. Brojne zdravstvene usluge često su teško dostupne građanima u manjim mjestima u Republici Hrvatskoj, a duge liste čekanja i preopterećenost liječnika samo pogoršavaju situaciju. S druge strane, ljekarne su većini građana dostupne na nekoliko stotina metara, odnosno nekoliko minuta hoda te je moguće u vrlo kratkom roku, bez najave, dobiti pomoć ili savjet od za to kvalificiranog zdravstvenog djelatnika. To se vidjelo i u pandemiji bolesti COVID-19 kada su ljekarnici u trenucima preoptrećenosti bolničkog sustava odigrali ključnu ulogu u informiranju javnosti, prevenciji širenja bolesti, ali i opskrbi lijekovima. Uvođenje dodatnih, inovativnih zdravstvenih usluga u ljekarne dokazano poboljšava zdravstvene ishode i štedi novac zdravstvenom sustavu. S tim na umu, svim dionicima zdravstvenog sustava u interesu je jačati ljekarništvo jer samo tako možemo konkurirati najboljim svjetskim zdravstvenim sustavima koji to već čine.

“Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu prepoznaje važnost uvođenja inovativnih zdravstvenih usluga u svrhu poboljšanja položaja ljekarnika u zdravstvenom sustavu.

Prije nekoliko godina na Fakultetu je uspostavljen novi kolegij „Cijepljenje u ljekarničkoj praksi“ koji kroz teorijska i praktična znanja osposobljava nove generacije ljekarnika za provođenje imunizacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti…”

SPECIAL POLICY REPORT SU PODRŽALI //