Special Editorial “Priče iza oficine” – Tomislav Kaurloto (Mandis Pharm): “Nadam se da će postupke ljekarničke skrbi više vrednovati i poticati i osiguravatelji u svrhu postizanja terapijskih ciljeva i na korist pacijenata!”

ekarništvo osnažuje zdravstvene sustave” tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana farmaceuta u organizaciji Međunarodne farmaceutske federacije (FIP) koji se tradicionalno obilježava 25. rujna. U vrijeme kada se zdravstveni sustavi diljem svijeta oporavljaju od krize izazvane pandemijom COVID-19 i kada postoji opći konsenzus da je potrebno hitno zajedničko djelovanje kako bi zdravstvene usluge ispunile buduće potrebe zajednica, ovogodišnja kampanja Svjetskog dana farmaceuta predstavlja priliku za osnaživanjem svijesti o ljekarnicima kao inteligentnom rješenju za zdravstvene sustave koji se nalaze između terapijskih inovacija u zdravstvu i pacijenta.

Tomislav Kaurloto, mag. pharm.

(Ljekarne Mandis Pharm)

 Tomislav Kaurloto, mag. pharm., Ljekarne Mandis Pharm

Smatram kako smo mi farmaceuti, posebno mlađe generacije, na fakultetu “oboružani” korisnim znanjima sa područja kliničke farmacije te nas sve veći broj zauzima proaktivni stav po pitanju ljekarničke skrbi. Trudimo se ne zadržati na samo na izdavanju lijekova, već uvijek iznova započinjati komunikaciju i provjeravati koliko je pacijent upoznat sa svojom terapijom.

Važno je krenuti od pacijenta i uvidjeti koje su njegove potrebe. Razumije li naše i upute liječnika, je li adherentan i zadovoljan učincima lijekova, zna li ispravno mjeriti tlak, šećer u krvi, koristiti inhalacijsku terapiju, dozirati antipiretike za djecu… Kada uvjeti omogućavaju, s pacijentom sjednemo u odvojenu prostoriju – savjetovalište, no duži su razgovori s pojedinim pacijentom često puta nažalost nemogući zbog gužve i drugih manje stručnih zadataka koje ljekarnik mora obavljati (naručivanje lijekova, koordiniranje poslovanja).

Kada bi nadležni dionici zdravstvenog sustava uložili više resursa da magistre farmacije rasterete i više usmjere na ljekarničku skrb, vrlo bi se brzo, vjerujem, kao i u drugim zapadnim zemljama, uvjerili u isplativost te investicije. Posao skladištenja lijekova mogu obavljati roboti, vođenje financija ekonomisti, može se zaposliti veći broj tehničara koji će terapiju pripremati i naplaćivati, a magistru farmacije prepustiti provjeru terapije i savjetovanje pacijenta.

Analize govore da svaki euro uložen u kliničkog farmaceuta donosi zdravstvenom sustavu 5 eura uštede zbog manjih stopa hospitalizacije, nuspojava i boljeg ostvarivanja terapijskih ciljeva. Raduju najave da novi prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđa mogućnost otvaranja ordinacija kliničkih farmaceuta na razini primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Time će omogućiti ljekarnicima i kliničkim farmaceutima višu razinu ljekarničke skrbi, što će olakšati pacijentima dostizanje terapijskih ciljeva i poboljšati kvalitetu života.

 Tomislav Kaurloto, mag. pharm., Ljekarne Mandis Pharm

Iz vlastitog iskustva tvrdim da se čak i u minutu – dvije osnovne komunikacije prilikom izdavanja terapije može učiniti mnogo za poboljšanje kvalitete života pacijenta. Nama se može činiti da sto puta ponavljamo iste rečenice, no pacijentu pred nama to je možda prvi puta da čuje da njegovi bolovi u mišićima mogu biti ozbiljna nuspojava terapije statinima ili da se njegov perzistirajući kašalj može povući ukoliko liječnik iz terapije izbaci ACE inhibitor. Nije uzalud deset puta provjeriti doziranje antibiotika ako jedanaesti put uočimo pogrešku te je u komunikaciji s liječnikom ispravimo. Umorimo se ponavljajući i kako se nazalni dekongestivi ne smiju koristiti duže od pet dana ili da dugotrajna glavobolja može biti uzrokovana upravo uzimanjem lijekova protiv glavobolje, naročito ako sadrže kodein.

“Nadam se da će ubuduće postupke ljekarničke skrbi vrednovati i poticati i osiguravatelji, kako ne bi ovisile samo o osobnoj angažiranosti farmaceuta, a sve u svrhu postizanja terapijskih ciljeva i na korist pacijenata.”

Ostala mi je posebno u sjećanje urezan slučaj kolege kojemu je došla starija gospođa u potrazi za čajem za poticanje mokrenja. Kolega je, kroz razgovor koji je sam inicirao, otkrio da je veliki edem prstiju na koji se pacijentica žalila bio uzrokovan interakcijom solifenacina i torasemida. Gospođa je u redovitoj terapiji imala propisan diuretik torasemid, a zbog inkontinencije ginekologica joj je propisala solifenacin koji je uzrokovao retenciju urina. Zahvaljujući koleginoj ustrajnosti u postavljanju pitanja i savjetovanju, gospođa je upućena na hitnu pomoć na daljnju obradu. Kako bi se ovakvi slučajevi u budućnosti izbjegavali, ključno je da svi sudionici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (u ovom slučaju uz liječnika opće prakse, i ginekolog i ljekarnik) imaju pristup medikacijskoj povijesti. Srećom, ovdje je bilo riječ o redovitoj pacijentici te smo imali uvid u lijekove.

Nadam se da će ubuduće postupke ljekarničke skrbi vrednovati i poticati i osiguravatelji, kako ne bi ovisile samo o osobnoj angažiranosti farmaceuta, a sve u svrhu postizanja terapijskih ciljeva i na korist pacijenata.

 Tomislav Kaurloto, mag. pharm., Ljekarne Mandis Pharm

SPECIAL POLICY REPORT SU PODRŽALI //