Reformski projekti za zdravstvo u Nacionalnom planu otpornosti i oporavka 2021.-2026.

Radi jačanja zdravstvenog sustava koji je najviše izložen u pandemiji, Plan oporavka pridonijet će pružanju kvalitetnih zdravstvenih usluga, uz jačanje upravljanja. Kao odgovor na zdravstvene izazove pandemije, u okviru pete komponente „Zdravstvo“ izgradit će se nacionalni kapaciteti za provedbu zdravstvene reforme uz rad na ispunjavanju ciljeva u zdravstvenom sustavu koji su: dulje očekivano trajanje života, bolja kvaliteta života i smanjenje zdravstvenih nejednakosti. Ojačat će se javnozdravstveni sustav za učinkovitu borbu protiv pandemije COVID-19, kako bi se sačuvali ljudski životi, zdravlje građana i gospodarstvo, kao i radi adekvatnog odgovora na izazove kroničnih nezaraznih i emergentnih zaraznih bolesti. Usto, modernizirat će se bolnički sustav, planirati razvoj ljudskih resursa i osigurati kvalitetna medicinsko-tehnološka oprema, uz digitalizaciju i jačanje dnevnih bolnica i smanjenje listi čekanja. Peta komponenta „Zdravstvo“ obuhvaća 5 reformi i 24 ulaganja za koje je predviđeno 2,56 milijarde kuna. Reforme i ulaganja pridonijet će borbi protiv pandemije te osiguranju dostupnog, funkcionalnog i učinkovitog javnozdravstvenog sustava koji pruža kvalitetnu zdravstvenu skrb na svim razinama zdravstvene zaštite u svim dijelovima Hrvatske.

Unaprijediti otpornost zdravstvenog sustava

U ranoj fazi pojave korona virusa, Vlada je započela s provedbom epidemioloških i drugih mjera usmjerenih na suzbijanje širenja pandemije bolesti novog korona virusa. Naime, relevantne Odluke o proglašenju opasnosti od epidemije i o proglašenju epidemije donesene su u ožujku, 2020. Na temelju odluka i mjera MZ-a i Stožera civilne zaštite RH, a sukladno preporukama HZJZ, kontinuirano se provode brojne aktivnosti koje pomažu unapređenju organizacije rada u zdravstvenom sustavu, koji se svakodnevno prilagođava epidemiološkim zahtjevima. Kontinuirano se surađuje s EK u području nabave cjepiva i medicinskih proizvoda.

Promicati uravnoteženu zemljopisnu raspodjelu zdravstvenih radnika i ustanova i bližu suradnju upravnih tijela na svim razinama i ulaganja u e-zdravstvo

Stupanjem na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti u siječnju 2019., povećana je učinkovitosti hitne medicinske skrbi u sustavu primarne zdravstvene, te je utvrđena obveza sudjelovanja privatnih zdravstvenih radnika u posebnom dežurstvu. Obzirom na navedeno, 18 županija donijelo Odluke o funkcionalnoj integraciji djelatnosti hitne medicine, a sklopljeno je 12 Ugovora između zdravstvenih ustanova. Također je 18 županija donijelo Odluke o broju i lokacijama posebnih dežurstava, te je HZZO sklopio ugovore za 49 lokacija posebnih dežurstava. U veljači 2019. donesen je i Zakon o podacima i informacijama u zdravstvu čime dodatno uredilo područje zaštite osobnih podataka u zdravstvu i to izmjenom propisa koji uređuju uporabu i zaštitu podataka iz medicinske dokumentacije pacijenata u CEZIH-u. U 2020., ugovoreno je dodatnih 7 lokacija na temelju ugovora o funkcionalnoj integraciji koji sklapaju zavod za hitnu medicinu jedinice područne (regionalne) samouprave, bolnička zdravstvena ustanova koja ima objedinjeni hitni bolnički prijam i dom zdravlja.

Posebna dežurstva provode se na ukupno 56 lokacija domova zdravlja, te su organizirane tzv. COVID-19 ambulante u 39 domova zdravlja, a sukladno Odluci Stožera civilne zaštite RH uvedena je i posebna organizacija hitne medicinske službe i sanitetskog prijevoza za vrijeme proglašene epidemije bolesti COVID-19. 36 Tijekom 2020. provedeno je spajanje preostalih bolničkih ustanova te domova zdravlja u sustav eNovorođenče, sustav prioritetnog naručivanja pacijenata te spajanje bolničkih ustanova i ordinacija PZZ u sustav eCEZDLIH i eCIJEPIH. Nacionalna kontaktna točka za e-zdravstvo je putem eHDSI uspostavila devet prekograničnih usluga sa zemljama članicama EU: dohvaćanje inozemnih erecepata iz Finske, Estonije i Portugala, slanje hrvatskih e-recepata u Finsku, Estoniju i Portugal te dohvaćanje inozemnih sažetaka o pacijentu iz Češke, Malte i Portugala. Kao službeno web sjedište Vlade za pravodobne i točne informacije o koronavirusu, 17. ožujka 2020. godine je pokrenut portal Koronavirus.hr, te je u travnju, 2020. predstavljen sustav Andrija, prvi digitalni asistent na bazi umjetne inteligencije koji pomaže u borbi protiv koronavirusa. U sklopu zajedničkog digitalnog odgovora zemalja članica EU na epidemiju novog koronavirusa, Hrvatska je već 27. srpnja 2020. pokrenula aplikaciju “Stop COVID-19”. Čim je EK izradila EU federacijski pristupnik (European Federation Gateway Service), Hrvatska je 17. studenog 2020. kao sedma zemlja EU uspostavila prekograničnu razmjenu podataka sa službenim aplikacijama drugih zemalja članica EU.

Konsolidacija sustava zdravstvene informacijske infrastrukture CEZIH

Kao važan segment digitalizacije posebno u dijelu konsolidacije, ali i pružanja prijeko potrebnih zdravstvenih usluga građanima je Centralni zdravstveni sustav (CEZIH). CEZIH, kao središnji sustav pohrane zdravstvenih podataka i informacija za njihovu standardiziranu obradu na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, dio je zdravstvene informacijske infrastrukture Hrvatske. Zdravstvena informacijska infrastruktura Hrvatske sustav je usklađenih procesa i usluga upravljanja zdravstvenim podacima, informacijama, registrima i drugim evidencijama u zdravstvu Hrvatske te je dio državne informacijske infrastrukture. Potrebni kapaciteti za konsolidaciju zdravstvenog informacijskog sustava CEZIH prema tome nisu bili obuhvaćeni CDU-om, a budući da se radi o značajnim potrebama za IKT resursima, koje nije moguće zadovoljiti iz predviđenih zalihosti infrastrukture uspostavljene projektom potrebno je CEZIH sustav konsolidirati kroz proširenje CDUa.

Sustav zdravstvene informacijske infrastrukture CEZIH namijenjen je svim dionicima zdravstvenog sustava: bolnicama, općoj obiteljskoj medicini (liječnička aplikacija i sestrinska aplikacija), pedijatriji, ginekologiji, stomatologiji, školskoj medicini, SKZZ-u, javnozdravstvenim institucijama (HZJZ), Ministarstvu zdravstva (MIZ), HZZO-u, ljekarnama, laboratorijima. Sustav treba biti dostupan 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu te mora biti omogućen ispravan, pouzdan i siguran rad sustava. Postojeća IKT oprema na kojoj CEZIH radi je stara više od 7 godina i podkapacitirana, a za neke komponente sustava ističe podrška što može ugroziti nesmetan rad cjelokupnog sustava i otežava njegovo održavanje. IKT oprema se nalazi u podatkovnim centrima na dvije odvojene lokacije u Zagrebu i Rijeci, a niti jedan podatkovni centar ne posjeduje certifikat utvrđen po standardiziranoj metodologiji za utvrđivanje dostupnosti podatkovnog centra (TIER 3 ili slični). Za podatkovni centar u Zagrebu postoji rizik onesposobljavanja opreme u slučaju recentnih događaja (primjerice potres), a podatkovni centar u Rijeci nije lokacija oporavka od katastrofe sustava. Slijedom navedenog, ugroženo je kontinuirano funkcioniranje kompletnog sustava ili nekog njegovog dijela. Sustav CEZIH u zadnje vrijeme ima povećan broj slučajeva kompletnog ispada funkcionalnosti, što s pravom uzrokuje nezadovoljstvo korisnika sustava (bolnički sustavi i sustavi primarne zdravstvene zaštite, medicinsko osoblje, pacijenti, itd.). Također, dio zastoja uzrokovan je i nedostatnim kapacitetima i performansama IKT opreme na koju je smješten sustav CEZIH, a koja ne omogućava proširenja niti uvođenje novih funkcionalnosti. Prethodno identificirani izazovi ukazuju na potrebu značajnih dodatnih ulaganja u IKT infrastrukturu, što bi uz ostale aktivnosti zahtijevalo i migraciju središnjeg dijela sustava na novu okolinu i uspostavu prijeko potrebnog rješenja za oporavak od katastrofe, radi osiguranja kontinuiteta poslovanja, a time i visoke dostupnosti sustava koji predstavlja okosnicu zdravstvenog sustava u Hrvatskoj.

Predloženom investicijom žele se ostvarili sljedeći ciljevi: (i) omogućavanje kontinuiranog, ispravnog, pouzdanog i sigurnog načina rada centralnog zdravstvenog informacijskog sustava; (ii) uspostava primarne i sekundarne lokacije uz zadovoljavanje TIER 3 standarda pouzdanosti i dostupnosti; (iii) osiguravanje podataka (backup) te nadzor rada sustava. Provedbom ove investicije osigurat će se nesmetan rad i daljnji razvoj informacijskog sustava zdravstva u koji se slijevaju svi zdravstveni podaci koji nastaju u Hrvatskoj, a što je posebno važno u uvjetima proglašene epidemije zarazne bolesti COVID-19.

Predložena investicija je komplementarna s projektom Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva „Uspostava Centra dijeljenih usluga“, sufinanciranog sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru OPKK kroz koji će se spojiti državna informacijska infrastruktura i omogućiti zajedničko korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija te istih aplikativnih rješenja tijelima javne uprave. U okviru spomenutog projekta nije bilo predviđeno udomljavanje sustava CEZIH stoga je potrebno ovom investicijom nabaviti i proširiti kapacitete CDU-a tehnološkom osnovicom potrebnom za funkcioniranje sustava. Projekt konsolidacije sustava CEZIH, kao dijela zdravstvene informacijske infrastrukture potrebno je izvesti kroz konsolidaciju sustava CEZIH na novu hardversku osnovu i nabavu licenci softvera srednjeg sloja i baza podataka s pripadajućim održavanjem. Postojeće aplikativno rješenje je potrebno prilagoditi i migrirati na novu zdravstvenu informacijsku infrastrukturu.

Nositelj provedbe predmetne investicije je SDURDD. Suradnici na projektu su MIZ i HZZO. Ciljanu skupinu investicije predstavljaju svi dionici zdravstvenog sustava: bolnice, opća obiteljska medicina, pedijatrija, ginekologija, stomatologija, školska medicina, SKZZ, javnozdravstvene institucije (HZJZ), MIZ, HZZO, ljekarne, laboratoriji. U okviru predmetne investicije planirana je provedba sljedećih aktivnosti: i) Administracija i upravljanje projektom; ii) Nadogradnja informacijsko-komunikacijske infrastrukture potrebne za smještaj aplikativnog sustava CEZIH u okviru CDU-a; iii) Nabava odgovarajućih licenci programskih proizvoda i baza podataka za rad aplikativnog sustava CEZIH; iv) Prilagodba i migracija aplikativnog sustava CEZIH i pripadajućih podataka sa stare strojne i programske osnovice u CDU; v) Testiranje i paralelni rad postojećeg i novog sustava; vi) Promocija rezultata projekta. Razdoblje provedbe: 6/2021.-6/2025.

Ukupna vrijednost predloženih projekata iznosi 2.563.703.700 kn za provedbu sljedećih REFORMI:

1. Unaprjeđenje učinkovitosti, kvalitete i dostupnosti zdravstvenog sustava – 821.732.960 kn
2. Uvođenje novog modela skrbi za ključne zdravstvene izazove – 720.000.000 kn
3. Uvođenje sustava strateškog upravljanja ljudskim resursima u zdravstvu – 610.026.740 kn
4. Osiguranje financijske održivosti zdravstvenog sustava – 253.920.000 kn
5. e-Zdravstvo – 158.024.000 kn

1) UNAPRJEĐENJE UČINKOVITOSTI, KVALITETE I DOSTUPNOSTI ZDRAVSTVENOG SUSTAVA, iznosi 821.732.960 kn, a cilj je :

• Jačati primarnu zdravstvenu zaštitu kako bi se postigla bolja dostupnost zdravstvenih usluga na cijelom teritoriju Hrvatske;
• omogućiti dostupnost ljekarničke skrbi, posebno u izoliranim i ruralnim područjima;
• razviti moderan bolnički sustav kako bi bio spreman odgovoriti na ključne zdravstvene izazove i krizne zdravstvene situacije;
• unaprijediti povezivanje primarne i sekundarne/tercijarne zdravstvene zaštite

2) UVOĐENJE NOVOG MODELA SKRBI ZA KLJUČNE ZDRAVSTVENE IZAZOVE, iznosi 720.000.000 kn, a cilj je:

• ujednačavanje liječenja pacijenata zbog poboljšanja ishoda liječenja za pacijente;
• poboljšanje ishoda liječenja onkoloških pacijenata;
• povećanje udjela izliječenih pacijenata, uz manje neželjenih posljedica liječenja

3) UVOĐENJE SUSTAVA STRATEŠKOG UPRAVLJANJA LJUDSKIM RESURSIMA U ZDRAVSTVU, iznosi 610.026.740 kn, a cilj je :

• omogućiti specijalističko usavršavanje zdravstvenih djelatnika, doktora medicine, na primarnoj temeljnoj razini zdravstvene zaštite te medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine i na taj način ostvariti ravnomjernu geografsku raspodjelu zdravstvenih djelatnika i dostatnu popunjenost Mreže javne zdravstvene službe.
• navedenim će se povećati dostupnost zdravstvene zaštite svim hrvatskim građanima, osobito onima u ruralnim i slabije naseljenim područjima te poboljšala učinkovitost hitne medicine odnosno osigurao visoko kvalitetan i učinkovit sustav zdravstva.

4) OSIGURANJE FINANCIJSKE ODRŽIVOSTI ZDRAVSTVENOG SUSTAVA, iznosi 253.920.000 kn, a cilj je :

• postizanje financijski održivog javnog zdravstvenog sustava uz postizanje jedinstvenog standarda pripreme, ugovaranja i provedbe postupaka koji utječu na načine i mogućnosti pružanja zdravstvene zaštite.

5) E-ZDRAVSTVO iznosi 158.024.000 kn, a:

• Cilj hrvatskog e-zdravstva je unaprijediti upravljačke kapacitete pomoću djelotvornije upotrebe podataka i poticati inovativna rješenja u zdravstvu u cilju kvalitetnijeg upravljanja zdravstvenim sustavom