Projekt „TIP TOP GENERATION“ – Javnozdravstveno liderstvo HZJZ-a posvećeno prevenciji raka, nezaraznih kroničnih bolesti i zdravstvenom opismenjavanju od najranije dobi

Z

 

 

 

 

prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med., spec. školske medicine (zamjenica ravnatelja, voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, voditeljica Europske mreže škola za zdravlje za sve zemlje članice – WHO, UNESCO Katedra za globalno zdravlje), prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med., specijalist epidemiologije (voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo), doc. dr. sc. Dijana Mayer, prim. dr. med., specijalist epidemiolog, znanstveni suradnik (voditeljica odjela za praćenje i unaprjeđenje zdravlja školske djece i mladih, Služba za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo), doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr.med., spec. javnog zdravstva, znanstveni suradnik (pomoćnik ravnatelja za kvalitetu, voditelj Odjela za zaštitu zdravlja vulnerabilnih skupina Službe za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za javno zdravstvo) i prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr.med., specijalist epidemiolog (koordinatorica Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka vrata maternice, voditeljica Odjela za HIV, spolno i krvlju prenosive bolesti, Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti, Referentni centar za epidemiologiju Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za javno zdravstvo)

(photo by Jelena Balić Photography)

 

 

 

 

 

 

 

Prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med., spec. školske medicine

zamjenica ravnatelja

voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

voditeljica Europske mreže škola za zdravlje za sve zemlje članice (WHO, UNESCO Katedra za globalno zdravlje)

 

 

Prevencija je cjeloživotno putovanje. Na tom putovanje moguće je zastati, pogrešno skrenuti ali se i vratiti na pravi put. Ta mogućnost da se ipak uvijek može nešto dobro napraviti s pozitivnim utjecajem na mnoge građane osobno mi je veliki motivator u radu.

 

Na Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo radim od 1999. godine, dakle gotovo sav moj radni vijek. U puno aktivnosti sam uključena kroz to razdoblje. U novije vrijeme to su aktivnosti poput probira rizika u mentalnom zdravlju učenika na sistematskim pregledima, nadziranog četkanja zubi u vrtićima, zubne putovnice, probira porodične hiperkolesterolemije na upisu u prvi razred osnovne škole, do cijepljenja protiv HPV-a, COVID-a, programa za rano otkivanje melanoma…

 

Posebno sam ponosna što unazad nekoliko tjedana imam čast voditi Europsku mrežu škola za zdravlje za sve zemlje članice, a na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije i UNESCO katedre za globalno zdravlje i obrazovanje.

 

Ponosna sam što sam se tijekom pandemije zalagala za princip da se škole zadnje zatvaraju i prve otvaraju. Istinski sam osjećala da je za opstanak društva obrazovanje djece važnije od zdravlja pa čak i od samog života. Činjenica da su hrvatske škole bile tijekom pandemije u svjetskim razmjerima najviše otvorene, činjenice je zbog koje danas s nešto manjom nelagodom strepimo nad mentalnim zdravljem djece i mladih uslijed negativnog utjecaja pandemije i potresa.

 

Najteže je naći put do mladih generacija. Nije to više samo pitanje nerazumijevanja između generacija koje je poznato još od Platona. On-line okruženje mladima pruža načine komunikacija iz kojih smo mi odrasli potpuno isključeni. Razdoblje ispred nas je razdoblje traganja za modelima približavanja mladima u on-line okruženju. Uz svijest da u on-line okruženju uvijek kasnimo barem nekoliko koraka ako već nismo promašili cijelu stazu.

 

Zdravi životni stilove se uče življenjem. Nije dovoljno samo znanje. Kad bi znanje bilo dovoljno, niti jedan liječnik ne bi pušio. Trebamo se izgraditi u društvo u kojem su zdravi izbori lakše dostupni i popularniji od nezdravih. To je moguće na način da se vodi briga o zdravlju u svim područjima društvenog djelovanja. Što god se radi, stvara, pokreće, može se raditi, stvarati i pokretati samo ako je dobro za zdravlje.

 

 

 

 

 

 

 

Prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med., specijalist epidemiologije

Voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

 

 

Procjenjuje se da bi se gotovo polovica svih smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom mogla izbjeći ako bi se svi pridržavali preporuka Europskog kodeksa protiv raka. Kodeks je sastavljen od dvanaest lako razumljivih preporuka koje su osmislili stručnjaci na temelju znanstveno utemeljenih dokaza.

Za prevenciju raka preporuča se: nepušenje, pravilna prehrana, održavanje preporučene tjelesne težine, tjelesna aktivnost, nekonzumacija alkohola, zaštita od sunca, sigurnosne mjere na radnom mjestu, zaštita od zračenja u domu, dojenje, ograničeno korištenje hormonske nadomjesne terapije, cijepljenje protiv hepatitisa B i humanog papiloma virusa i sudjelovanje u organiziranim programima ranog otkrivanja raka.

U okviru svog profesionalnog rada posvećena sam također i povećanju zdravstvene pismenosti stanovništva u području prevencije raka te drugih vodećih nezaraznih bolesti. Kao poseban izazov izdvojila bih rad na povećanju odaziva u Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Program je organiziran u Hrvatskoj za žene i muškarce u dobi od 50 do 74 godine života koje na kuću adresu dobivaju poziv i test sa svim potrebnim informacijama. U javnozdravstvenim akcijama i medijskim kampanjama naglašavamo važne činjenice: ako se rak debelog crijeva otkrije na vrijeme i započne liječenje, može se izliječiti; osim toga, ranim otkrivanjem i uklanjanjem polipa, rak debelog crijeva može se spriječiti. U cilju povećanja odaziva u ovaj program  surađujemo sa stučnjacima Svjetske zdravstvene organizacije. Razvijamo projekt u kojem koristimo BCI (behavioural and cultural insight) metodu koja se temelji na istraživanju čimbenika koji utječu na zdravstveno odgovorno ponašanje i primjenu dobivenih rezultata.

U posljednje vrijeme sve više otkrivamo mogućnosti i prednosti korištenja digitalnih alata u povećanju svijesti i edukaciji stanovništva o mjerama prevencije za vodeće nezarazne bolesti uključujući rak. Posebno mi je zadovoljstvo sudjelovati u ovoj kampanji.

 

 

 

 

 

 

 

 

Doc. dr. sc. Dijana Mayer, prim. dr. med., specijalist epidemiolog, znanstveni suradnik

Voditeljica odjela za praćenje i unaprjeđenje zdravlja školske djece i mladih

Služba za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

 

 

Očuvanje zdravlja pomaže pojedincima da ostanu fizički i mentalno dobro. Zdrav stil života  poboljšava kvalitetu života, povećava energiju, smanjuje rizik od bolesti i produžava životni vijek, poboljšava kvalitetu odnosa s drugim ljudima. Kada se osjećamo dobro i energično, imamo više energije za druženje, podršku drugima i sudjelovanje u zajednici. Promicanje zdravlja može poboljšati zdravstveni status cijele zajednice, smanjiti nejednakosti u zdravlju i osigurati da svi imaju jednaku priliku za zdrav i ispunjen život.

Kao epidemiolog educiram i savjetujem o zdravom načinu života, uključujući prehranu, tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i ograničenje konzumacije alkohola. Sudjelujem u međunarodnim istraživanjima koja se bave zdravstvenim stanjem mladim, rizičnim ponašanjima mladih. Nacionalnim sam koordinator međunarodnog istraživanja o uporabi duhana u mladih, član sam tima koji provodi međunarodno istraživanje o zdravstvenom ponašanju djece školske dobi.

Rad na ranoj prevenciji i edukaciji o zdravlju već od predškolskog odgoja iznimno je važan.
U ranom djetinjstvu djeca su otvorena za učenje i formiranje navika. Pružanje edukacije o zdravim životnim stilovima u predškolskom odgoju omogućuje djeci da steknu temeljno znanje o važnosti pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti, higijene, zdravog spavanja i drugih aspekata zdravlja. Kada se zdrave navike usvoje u ranoj dobi, veća je vjerojatnost da će se nastaviti i kasnije u životu. Edukacija o zdravlju u predškolskom odgoju može pomoći u sprječavanju razvoja kroničnih bolesti kao što su pretilost, srčane bolesti, dijabetes i neki oblici raka. Djeca koja razumiju važnost zdravih životnih stilova i pravilne skrbi o sebi imaju veće izglede za održavanje dobrog zdravlja u odrasloj dobi.
Edukacija djece o zdravlju u predškolskom odgoju ima i utjecaj na cijelu obitelj. Djeca često prenose stečeno znanje i navike na roditelje i druge članove obitelji. Stoga, kada djeca uče o zdravim životnim stilovima, to može potaknuti promjene u ponašanju cijele obitelji i stvoriti zdraviju okolinu za sve. Učitelji i zdravstveni stručnjaci mogu primijetiti simptome ili znakove odstupanja od normalnog rasta i razvoja djece te ih usmjeriti na daljnju procjenu i skrb. Zdravlje nije samo fizičko blagostanje, već i emocionalno i mentalno blagostanje. Edukacija o zdravlju u predškolskom odgoju može uključivati ​​i emocionalnu pismenost, socijalne vještine, upravljanje stresom i rješavanje problema. To pomaže djeci da razviju pozitivno samopoštovanje i samopouzdanje.

U doba društvenih mreža, osiguravanje edukativnog i kreativnog sadržaja koji mladi žele gledati i dijeliti izuzetno je važno. Kreativni i edukativni sadržaj može potaknuti razvoj mladih ljudi na različitim područjima. Oni mogu naučiti nove vještine, razvijati kreativno razmišljanje, poboljšavati kognitivne sposobnosti i razvijati svoje talente. Takav sadržaj potiče njihovu radoznalost, motivaciju i samopouzdanje. Pružanje kreativnog sadržaja na društvenim mrežama potiče mlade da budu aktivni sudionici, stvaraju vlastite ideje i izraze svoju individualnost. To može potaknuti njihovu inovativnost i razvoj kreativnih vještina. Kvalitetan edukativni i kreativni sadržaj može pomoći mladima da se povežu s istomišljenicima, pronađu inspiraciju i razmjene ideje. Oni mogu otkriti nove interese, razviti nove prijateljske veze i pridružiti se virtualnim zajednicama koje dijele iste interese. Kroz edukativni i kreativan sadržaj mogu se promicati vrijednosti poput tolerancije, jednakosti, poštovanja i empatije. Mladi mogu biti inspirirani i motivirani da se angažiraju u društvenim pitanjima, uče o svijetu oko sebe i postanu aktivni građani.

Moja poruka za izgradnju Hrvatske kao zdrave i sportske nacije, s TIP TOP generacijom je sljedeća: Neka zdravlje bude naš zajednički cilj i prednost! Ulaganje u zdravlje i sport ključno je za izgradnju snažnog, vitalnog i uspješnog društva. Kroz zajedničke napore, možemo stvoriti Hrvatsku u kojoj su zdravlje i sportski duh temeljni stupovi našeg nacionalnog identiteta.

Promovirajmo važnost zdravog načina života i sportske aktivnosti među svim građanima. Osigurajmo pristup kvalitetnoj edukaciji o zdravlju i tjelesnoj aktivnosti u školama i zajednicama. Informirajmo ljude o prednostima redovite tjelesne aktivnosti i pravilne prehrane. Podupirimo razvoj sportskih programa i infrastrukture u cijeloj zemlji. Potaknimo mlade da se uključe u sportske aktivnosti i omogućimo im pristup kvalitetnim sportskim objektima. Podržimo sportske klubove i udruženja kako bismo potaknuli natjecateljski duh i sportske uspjehe. Promovirajmo preventivne zdravstvene mjere kako bismo smanjili rizik od bolesti i ozljeda. Osigurajmo pristup redovitim zdravstvenim pregledima i screening programima. Uključimo sve građane, bez obzira na dob, spol, tjelesne sposobnosti ili druge razlike, u sportske aktivnosti. Osigurajmo pristupačnost sportskih objekata i programa za sve. Potaknimo suradnju među različitim zajednicama kako bismo promicali inkluziju i jednakost u sportu.
Promičimo uspjehe naših sportskih uzora kako bismo motivirali mlade generacije i potaknuli ih na ostvarivanje vlastitih sportskih snova. Potičimo razvoj mladih talenata i pružimo im podršku na njihovom putu prema vrhunskim sportskim rezultatima.

Kroz zajednički trud i predanost, možemo izgraditi Hrvatsku kao zdravu i sportsku naciju u kojoj se svaki pojedinac osjeća potaknutim da brine o svom zdravlju i ostvari svoje sportske potencijale!

 

 

 

 

 

 

 

Doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr.med., spec. javnog zdravstva, znanstveni suradnik

Pomoćnik ravnatelja za kvalitetu

Voditelj Odjela za zaštitu zdravlja vulnerabilnih skupina Službe za javno zdravstvo

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

 

 

Osobno sam imao sreće da je moj prvi zadatak nakon završene specijalizacije bio uspostava Registra osoba s invaliditetom. Razvojem Registra svjedočio sam koliko značaj imaju javno zdravstvene aktivnosti za unapređenje izjednačavanje mogućnosti i kvalitete života ove posebice vulnerabilne populacije. Upravo moja spoznaja, kroz unapređenje politike za osobe s invaliditetom, koliko kao javno zdravstveni profesionalci možemo doprinijeti zdravlju cijele populacije, vrlo je snažan motiv za daljnje aktivnosti.

 

Jedna od reformskih mjera Vlade RH i Ministarstva zdravstva je snažnija usmjerenost zdravstvene politike prema preventivi. U okviru toga započele su aktivnosti za uspostavom preventivnih zdravstvenih pregleda za sve osobe starije od 18 godina. Cilj tih pregleda je što ranije otkrivanje i pravovremeno liječenje kroničnih nezaraznih bolesti prije svega kardiovaskularnih te malignih. Odlukom ministra zdravstva voditelj sam radne skupine za uspostavom tih pregleda.

 

Jedna od najvažnijih i najčešćih faktora rizika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti predstavlja pretilost koja je posljedica  nezdravih prehrambenih navika i smanjene tjelesne aktivnosti. Upravo na ta dva faktora možemo djelovati od najranije/predškolske dobi. Edukacije o važnosti i elementima zdrave prehrane te redovite tjelesne aktivnosti način je prevencije pretilosti od djetinjstva pa sve do kasnije životne dobi s posebnim naglaskom na djetinjstvo jer je rano usvajanje ovih zdravih životnih navika osnova za prevenciju razvoja pretilosti pa tako i kroničnih nezaraznih bolesti.

 

Najveći izazov je napraviti digitalan edukativan i kreativan sadržaj koji bi potakao mlađe generacije, a i odrasle,  da usvoje zdrave životne navike i da brinu o svojem zdravlju. Bilo bi sjajno da imamo takve edukativne i kreativne sadržaje i da svi zajedno nađemo načina kako širiti popularnost zdravlja.

 

Rastao sam u vrijeme Dražena Petrovića i mogu svjedočiti koliki je bio idol svima nama i koliko je imao snažan utjecaj  da smo dnevno sate provodili u tjelesnoj aktivnosti. No osim što je Dražen bio jedinstven i Cibona je bila uspješna na europskoj razini, pa je sve to bilo jaki pokretač popularnosti sporta u to vrijeme. Da opet danas imamo  idole mladih, poput Dražena, potrebno je ulagati u sport kako vrhunski tako i rekreativni i da nam pojedinci i klubovi budu uspješni i konkurentni na europskoj i svjetskoj razini. Važno je pri tom spoznaja da je sport nacionalno dobro koje će na razne načine  utjecati  na unapređenje zdravlja nacije.

 

 

 

 

 

 

prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr.med., specijalist epidemiolog

koordinatorica Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka vrata maternice

voditeljica Odjela za HIV, spolno i krvlju prenosive bolesti

Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti, Referentni centar za epidemiologiju Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

 

 

Volim provoditi aktivnosti koje doprinose širenju znanja o očuvanju i unaprjeđenju zdravlja i raduje me osmišljavati načine kako da to bude što učinkovitije. Dugi niz godina pišem edukativno informativne članke o raznim temama iz područja prevencije bolesti i očuvanja zdravlja za web portale Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i drugih institucija i udruga s kojima surađujemo, sudjelovala sam u osmišljavanju i izradi edukativnih interaktivnih online sadržaja kao što su računalne online igre na temu prevencije spolno prenosivih bolesti i zdravih stilova života, mobilne aplikacije o spolnom zdravlju i prevenciji virusnih hepatitisa, online edukativni kvizovi o različitim temama prevencije bolesti i očuvanja zdravlja koji su povremeno imali i nagradni karakter. Zajedno s kolegama sudjelujem u osmišljavanju i provedbi brojnih edukativnih javnozdravstvenih kampanji. Također, inicirala sam i sudjelovala u izradi web portala Neću rak, koji na jednom mjestu objedinjuje sve bitne informacije o prevenciji raka vrata maternice, te u izradi interaktivnog upitnika – kalkulatora rizika za grubu procjenu rizika od raka vrata maternice, koji ima za cilj osvijestiti i educirati o rizicima i načinima zaštite. Sudjelovala sam u edukaciji mladih o očuvanju spolnog zdravlja i aktivnostima cijepljenja protiv HPV-a, glavnog uzročnika raka vrata maternice.

 

Važno je provoditi edukaciju o zaštiti od bolesti i očuvanju zdravlja od najranijeg djetinjstva jer se tako stvaraju navike za zdrav stil života i pozitivan stav prema zdravlju, koji povećavaju šanse da se preporuke za očuvanje zdravlja primjenjuju i u odrasloj dobi.

 

U današnje vrijeme mladi svakodnevno koriste digitalne i online sadržaje u svom obrazovanju i privatnom životu i važno je pružiti im preventivne sadržaje i informacije koji su im zanimljivi i kroz kanale koji oni koriste kako bi edukacija i informiranje bilo što učinkovitije.

 

Zdravlje i zdrav stil života doprinose dobrom osjećanju, kvaliteti života i dugovječnosti. Mladi često na zdravlje gledaju zdravo za gotovo, i željela bih podsjetiti da je važno zdravlje čuvati i unaprjeđivati, jer ako ga i imamo sreću imati, ono nije neuništivo. Polovina smrti od raka može se spriječiti pridržavanjem 12 jednostavnih preporuka Europskog kodeksa protiv raka, koji uključuju zdravu prehranu s puno voća i povrća, redovitu tjelesnu aktivnost, ne pušenje, zaštitu od prekomjernog izlaganja suncu, cijepljenje, odazivanje na preventivne preglede.