Policy & Diplomacy Forum “Vizija precizne onkologije u RH i EU za bolje ishode liječenja // Vizija 2030.”: Prof. dr. sc. Tvrtko Hudolin o perspektivi urologa u preciznoj onkologiji
Business Clubu 5 Sky Office-a Health Hub je organizirao Policy & Diplomacy Forum “Vizija precizne onkologije u RH i EU za bolje ishode liječenja // Vizija 2030.” s brojnim sudionicima zdravstvenog ekosustava. Kao think tank promičemo dijeljenje najboljih europskih praksi i kreiranje konstruktivnog policy dijaloga, stoga pokrećemo niz aktivnosti uz nacionalne i međunarodne dionike, kako bismo kroz posebnu think tank koaliciju (koja okuplja brojne partnere) za preciznu medicinu dali vjetar u leđa postojećim platformama i inicijativama te iznjedrili kvalitetne zaključke i poziv na akciju. Sveobuhvatni cilj sastanka bio je je olakšati suradničke rasprave među ključnim dionicima u onkologiji, patologiji, zdravstvenoj administraciji i kliničkoj praksi kako bi se osigurala spremnost zdravstvenog sustava za evoluirajući krajolik precizne onkologije.
Kada je riječ o preciznoj medicini i onkologiji iz perspektive urologa, razgovarali smo s prof. dr. sc. Tvrtkom Hudolinom, spec. urologije, pročelnikom Zavoda za onkološku i rekonstruktivnu urologiju KBC Zagreb.
prof. dr. sc. Tvrtko Hudolin, spec. urologije, pročelnik Zavoda za onkološku i rekonstruktivnu urologiju KBC Zagreb
Koliko su liječnici vaših specijalnosti upoznati sa trenutnim mogućnostima i postupcima za testiranje biomarkera u karcinomima u području vašeg interesa, u Republici Hrvatskoj?
Mi imamo PSA kao jedan od mogli bismo reci najstarijih i najpoznatijih biomarkera koji se široko koristi u dijagnostici i liječenju bolesti prostate jasno s naglaskom na karcinom prostate koji se možemo reći rutinski određuje i siguran sam da naši urolozi, onkolozi, ali i drugi liječnici znaju i često koriste ovaj marker. Međutim medicina napreduje te postoje i drugi markeri koji su u fazi istraživanja, testiranja ili čak i kliničke implementacije. Mislim da je Hrvatska na dobrom putu jasno u okviru realnih mogućnosti da se uključi u ovo važno i zanimljivo područje, evo nedavno je na KBC Zagreb otvore novi Centar koji se se bavi ciljanom, individualiziranom dijagnostikom i liječenjem različitih bolesti. Jasno da je možda dio kolega nedovoljno upoznat s ovim jer se ovakvi Centri otvaraju u zdravstvenim ustanovama tercijarne razine, ali tim više ih mi moramo s time upoznati i njihovim pacijentima ponuditi i ove mogućnosti liječenja. Budući da se radi o relativno novom području postoje određene smjernice ali sigurni da i tu ima mjesta za napredak.
Postoje li jasni i ažurirani postupnici za određivanje određenih biomarkera u pojedinim sijelima tumora (u ovom slučaju na području urologije), na razini Republike Hrvatske?
Što se tiče urologije postoje određene preporuke u prvom redu od strane Europskog urološkog društva pa čak i od naših stručnih društava s ciljem što boljeg, preciznijeg, pa i standardiziranijeg liječenja bolesnika. Međutim razvoj i implementacija ovakvih postupnika zahtjeva veliki pa rekao bi i kontinuirani (unaprjeđivanje, praćenje novina) angažman ljudi koji već imaju dosta obaveza u sklopu svog redovnog posla i nisam siguran da ovakav pristup može dati dugoročan rezultat, osim ako želimo samo kopirati, odnosno prevesti tuđe preporuke i onda ih koristit. Mislim da su strukture koje odlučuju o tome svjesne toga te da su formirane određene radne skupine s ciljem što boljeg rješavanja ovog problema odnosno implementacije određenih preporuka namijenjenih našim liječnicima, odnosno pacijentima.
Postoje li jasni i ažurirani postupnici za određivanje određenih biomarkera u pojedinim sijelima tumora (npr. pluća, prostata, jajnik, dojka), na razini Republike Hrvatske?
Što se tiče urologije postoje određene preporuke u prvom redu od strane Europskog urološkog društva pa čak i od naših stručnih društava s ciljem što boljeg, preciznijeg, pa i standardiziranijeg liječenja bolesnika. Međutim razvoj i implementacija ovakvih postupnika zahtjeva veliki pa rekao bi i kontinuirani (unaprjeđivanje, praćenje novina) angažman ljudi koji već imaju dosta obaveza u sklopu svog redovnog posla i nisam siguran da ovakav pristup može dati dugoročan rezultat, osim ako želimo samo kopirati, odnosno prevesti tuđe preporuke i onda ih koristit. Mislim da su strukture koje odlučuju o tome svjesne toga te da su formirane određene radne skupine s ciljem što boljeg rješavanja ovog problema odnosno implementacije određenih preporuka namijenjenih našim liječnicima, odnosno pacijentima.
Koje su po vama glavne barijere za punu implementaciju precizne medicine i na koji način ih adresirati?
Svakako napraviti određeni postupnik, protokol po mogućnosti kao on-line aplikaciju koja bi se onda mogla brzo, jednostavno i široko koristiti, ali i spremati podatke bolesnika s ciljem što boljeg liječenja i praćenja bolesnika, ali i validacije vlastitih rezultata. Upoznati stručnu, ali i širu javnosti o dostupnosti ovakvih metoda te njihovim mogućnostima. Za sve ovo je potrebno imati podršku ministarstva i uprava zdravstvenih ustanova, ali jasno i onih koji imaju ovu tehnologiju i metode, odnosno proizvode.
Kako vidite potrebu za dodatnim stručnim kadrom?
Nažalost to je problem koji se odnosi na zdravstvo u cijelomu, ali i na druga područja u našem društvu. Školovanje zdravstvenog djelatnika je dug, zahtjevan i skup proces, a mi kao društvo moramo poduzeti sve što možemo da ljude koji su se već odlučili za to motiviramo da budu još bolji u svom poslu i da naravno ostanu u Hrvatskoj. Sigurno da nove tehnologije novi uređaji mogu ubrzati, olakšati posao ali sve to ne može funkcionirati bez ljudi. Problem odgovarajućeg prostora je također nešto s čim se suočavamo znamo da nam je dio velikih bolnica u rekonstrukcijama/izgradnji pa se nadamo da ćemo nakon toga imati bolje uvjete za sve nas,
Na koji način sustavno osigurati kvalitetu provođenja dijagnostičkih postupaka (testiranja na biomarkere)?
Postupci moraju biti kvalitetni, dostupni, dati važnu informaciju koja može promijeniti odluku o ljecenju, odnosno pračenju i biti cjenovno/ekonomski prihvatljivi. Mislim da se ovakva testiranja ipak trebaju obavljati u određenim ustanovama koje za to imaju stručne i logističke kapacitete. Kao i da ovakvi centri moraju proći međunarodnu validaciju.
Na šta se vaše društvo može obvezati u svrhu unaprjeđenja implementacije precizne onkologije u RH?
Društvo kao krovna stručna udruga ima sigurno važnu ulogu i svakako treba biti aktivno uključeno u unaprjeđenja lječenja donošenjem i implementacijom novih metoda u Hrvatsku. Na svima članovima strukovnih društava je odgovornost i obaveza da to tako i bude. Uprava društava treba s članovima odabrati optimalni pristup, odnosno model (radne skupine, organizacije skupova, radionica i sl.) kako najbolje realizirati ovakve projekte.
