Policy & Diplomacy Forum “Vizija precizne onkologije u RH i EU za bolje ishode liječenja // Vizija 2030.”: Ovu “utrku” možemo dobiti samo zajednički!

P

recizna medicina je personalizacija medicine koja odgovara određenoj skupini ljudi ili čak pojedinačnom pacijentu, na temelju genetskog ili molekularnog profiliranja (Informatics in Medicine Unlocked, 2022.). Definirana je kao zdravstveni pristup koji koristi molekularne informacije (genomski, transkriptomski, proteomski, metabolomski, itd.), fenotipski i zdravstvene podatke pacijenata za bolji uvid u skrb sa svrhom sprječavanja ili liječenja bolesti što rezultira poboljšanjem zdravstvenih ishoda. (EFPIA). Precizno zdravlje je komplementaran, ali širi koncept koji stavlja u fokus odrednice zdravlja izvan pružanja medicinske skrbi i koristi opsežne podatke specifične za populaciju kako bi se pružila prava intervencija pravoj populaciji u pravo vrijeme (Khoury i sur., 2018.).

 

 

 

 

Postoje snažni dokazi o značajnoj vrijednosti precizne medicine i preciznog zdravlja kod onkoloških dijagnoza, posebno kod faze onkološke dijagnostike i liječenja. Razvoj prateće dijagnostike, uključujući sekvenciranje „sljedeće generacije“, pruža kliničarima preciznije alate za identificiranje pacijenata kojima će ciljane terapije vjerojatno postići najbolje ishode liječenja. Precizna medicina i zdravstvo imaju potencijal uvelike poboljšati zdravstvene rezultate stanovništva u Europi (bolja prevencija, probir, dijagnoza, liječenje i upravljanje putom pacijenata). Međutim, kako bi precizna medicina bila dostupnija svim europskim pacijentima, važne su neke specifične politike kada se razmišlja o terapijskim područjima i zdravstvenim potrebama stanovništva.

 

 

 

 

 

 

 

U neumoljivoj potrazi za poboljšanim ishodima pacijenata, precizna medicina pojavila se kao svjetionik nade u području onkologije. Ovaj transformativni pristup prilagođava liječenje individualnim karakteristikama svakog pacijenta, prepoznajući da ne postoje dva ista karcinoma. U srži leži obećanje o učinkovitijim terapijama, manjem broju nuspojava i konačno, put prema personaliziranoj njezi koja nadilazi ograničenja konvencionalnog liječenja. Međutim, dok je potencijal precizne medicine da revolucionira onkologiju značajan, njezina potpuna integracija u kliničku praksu ostaje veliki izazov.

Ključno za realizaciju punog potencijala precizne medicine je optimizacija trenutnih procesa i algoritama koji upravljaju njezinom provedbom. Iako su napravljeni pomaci u molekularnoj dijagnostici, posebice u identificiranju genetskih mutacija i drugih biomarkera, postoji značajan jaz između deklarirane dostupnosti ovih tehnologija i njihove stvarne dostupnosti pacijentima. Primjena najsuvremenijih dijagnostičkih metoda u rutinsku kliničku skrb zahtijeva ne samo robusnu infrastrukturu nego i pojednostavljene protokole i smjernice koji osiguravaju dosljedne i standardizirane prakse u svim zdravstvenim sustavima.

 

 

 

 

 

Precizna medicina već je revolucionirala način na koji pristupamo onkološkoj skrbi, pružajući prilagođene tretmane temeljene na jedinstvenom genetskom profilu i povijesti bolesti pojedinca. Međutim, unatoč svom potencijalu, precizna medicina i zdravstvo tek trebaju postići svoj puni potencijal u Europi uglavnom zbog dugog kašnjenja u dostupnosti između zemalja, što negativno utječe na pacijente. EU je u kritičnom trenutku, jer mora odlučiti želi li ostati lider u inovativnoj preciznoj onkologiji ili zaostati u globalnoj utrci za napretkom. Kako bi se to riješilo, revizija farmaceutskog zakonodavstva EU-a i provedba Uredbe EU-a o HTA u 2025. za onkološke zdravstvene tehnologije proizvode bit će ključna za osiguranje pravične dostupnosti preciznoj medicini u onkologiji diljem Europe. EU Plan borbe protiv raka također predstavlja priliku da se pacijenti i građani stave u središte svega pri donošenju odluka i rješavanju nejednakosti u dostupnosti suvremenoj onkološkoj skrbi diljem i unutar država članica EU.

 

 

 

 

 

 

 

U Business Clubu 5 Sky Office-a Health Hub je organizirao Policy & Diplomacy Forum “Vizija precizne onkologije u RH i EU za bolje ishode liječenja // Vizija 2030.” s brojnim sudionicima zdravstvenog ekosustava. Kao think tank promičemo dijeljenje najboljih europskih praksi i kreiranje konstruktivnog policy dijaloga, stoga pokrećemo niz aktivnosti uz nacionalne i međunarodne dionike, kako bismo kroz posebnu think tank koaliciju (koja okuplja brojne partnere) za preciznu medicinu dali vjetar u leđa postojećim platformama i inicijativama te iznjedrili kvalitetne zaključke i poziv na akciju.

Sveobuhvatni cilj sastanka bio je je olakšati suradničke rasprave među ključnim dionicima u onkologiji, patologiji, zdravstvenoj administraciji i kliničkoj praksi kako bi se osigurala spremnost zdravstvenog sustava za evoluirajući krajolik precizne onkologije. Ciljevi sastanka su bili sljedeći:

1. Identificirati trenutne prioritetne prepreke i izazove u implementaciji precizne onkologije i testiranja biomarkera u kliničkoj praksi.
2. Razviti djelotvorne strategije i sljedeće korake za rješavanje postojećih prepreka za punu integraciju precizne medicine u rutinsku kliničku skrb.
3. Raspraviti i definirati buduće potrebe i zahtjeve za preciznom onkološkom dijagnostikom i liječenjem, osiguravajući da je zdravstveni sustav opremljen za prilagodbu i razvoj.
4. Poticati međusobnu suradnju i razmjenu znanja i iskustava angažiranjem vanjskih stručnjaka i izlaganjem najboljih praksi iz naprednih implementacija u drugim zemljama.
5. Definirati specifične aktivnosti i dodijeliti odgovornosti relevantnim stranama za kratkoročne i dugoročne inicijative usmjerene na povećanje spremnosti zdravstvenog sustava za preciznu onkologiju.

 

 

 

 

 

Program je obuhvatio u prvom dijelu poboljšanje trenutne dijagnostike, prikazao trenutačno stanje implementacije precizne onkologije u Hrvatskoj (izazovi i prilike) iz perspektive internističkog onkologa prof. dr. sc. Stjepka Pleštine (predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju), te iz perspektive patologa, prof. dr. sc. Svena Seiwertha i prof. dr. sc. Anite Škrtić iz Hrvatskog društva za patologiju i sudsku medicinu HLZ-a.

U panel raspravi i radnoj sesiji na temu “Rješavanje trenutnih prepreka testiranju biomarkera u kliničkoj praksi” sudjelovali su relevantni dionici: Maja Cvetojević (savjetnica ministra prof. dr. sc. Vilija Beroša u Ministarstvu zdravstva RH), doc. dr. sc. Mario Šekerija (voditelj Nacionalnog registra za rak iz HZJZ-a), prof. dr. sc. Kresimir Gršić (kirurg glave i vrata s KBC Zagreb), prof. dr. sc. Tvrtko Hudolin (spec. urologije, subspec. uroonkologije s KBC Zagreb), Božo Gorjanc (spec. plastične, rekonstruktivne i estetske kirurgije s KB Dubrava, član Akademije za plastičnu kirurgiju), prof. dr. sc. Ingrid Marton (spec. ginekologije, subspec, ginekološke onkologije s KB Sveti Duh), Jasminka Miličević (predsjednica Hrvatskog društva onkoloških medicinskih sestara s KBC Zagreb), Sandra Karabatić  (predsjednica udruge Jedra i glavna sestra Zavoda za tumore pluća i sredoprsja Klinike Jordanovac), prim. dr. sc. Tanja Nemeth Blažić (dopredsjednica Hrvatske lige protiv raka), Ljiljana Vukota (tajnica udruge Sve za nju), Ivica Belina (predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu), Mirko Grubor (predstavnik zdravstvene industrije iz AstraZenece) te Anita Bujanić (voditeljica Health Hub-a).

 

 

 

 

 

U drugom dijelu govorilo se o pripremi za budućnost precizne onkologije a na nove mogućnosti na EU razini ukazao je Marius Geanta, iz Centra za inovativnu medicinu u Rumunjskoj, koji je član konzorcija projekata za preciznu onkologiju PCM4EU i PRIME-ROSE.

U zaključku su se identificirala prioritetna područja za buduća ulaganja i razvoj infrastrukture i definiranje aktivnosti svih dionika, uz posvećenost daljnjoj suradnji na ovom području.

 

 

 

 

 

 

Racionalizacija trenutno dostupnih resursa predstavlja kritičnu prepreku širokom usvajanju precizne onkologije. U eri ograničenih proračuna za zdravstvo, donositelji odluka suočavaju se s zastrašujućim zadatkom promišljene alokacije resursa kako bi maksimizirali dobrobit pacijenata. Ovo zahtijeva nijansirano razumijevanje isplativosti dijagnostičkih testova i terapija, vaganje njihove kliničke korisnosti u odnosu na njihove financijske implikacije. Bez uspostavljenih strukturiranih okvira za procjenu vrijednosti, zdravstveni sustavi riskiraju ulaganje u tehnologije koje nude marginalne koristi uz pretjerane troškove, potencijalno preusmjeravajući resurse od učinkovitijih intervencija.

Ove izazove otežava nedostatak obrazovanih stručnjaka opremljenih za snalaženje u složenosti precizne dijagnostike. Dok potražnja za molekularnim patolozima, genetskim savjetnicima i bioinformatičarima i dalje nadmašuje ponudu, zdravstveni sustavi se bore s nedostatkom talenata koji prijeti spriječiti napredak u preciznoj medicini. Rješavanje ovog nedostatka zahtijeva ne samo ulaganje u specijalizirane programe obuke, već i strateško planiranje radne snage kako bi se osigurala održivost inicijativa precizne onkologije.

 

 

 

 

 

Nadalje, dinamička priroda precizne medicine zahtijeva kontinuirano „skeniranje horizonta“ kako bi se predvidjele nove tehnologije i terapeutski modaliteti. Prateći napredak u genomici, proteomici i umjetnoj inteligenciji, zdravstveni sustavi mogu proaktivno prilagoditi svoju infrastrukturu i politike kako bi se prilagodili budućim inovacijama. Međutim, ovaj proaktivni pristup zahtijeva namjenska proračunska izdvajanja posebno namijenjena za preciznu onkologiju, zaštitu od proračunskih ograničenja koja guše inovacije i ograničavaju pristup pacijenata najsuvremenijim tehnologijama i modalitetima liječenja.

U svjetlu ovih višestrukih izazova, imperativ usklađenih inicijativa za prevladavanje prepreka u implementaciji precizne medicine nikada nije bio jasniji. Optimiziranjem trenutnih procesa, racionalizacijom resursa, osiguranje i ulaganje u kvalificiranu radnu snagu, uspostavljanjem strukturiranih okvira za procjenu vrijednosti, provođenjem „skeniranja horizont“ i osiguravanjem namjenskih proračuna, zdravstveni sustavi mogu otvoriti put budućnosti u kojoj precizna onkologija nije samo obećanje, već stvarnost za sve pacijenata. Kroz zajedničke napore preko disciplina i granica, možemo otključati puni potencijal precizne medicine i uvesti novu eru personalizirane skrbi za rak.

Zaključci svih aktivnosti će se u obliku White Paper-a poslali svim dionicima zdravstvenog ekosustava u Hrvatskoj.