PLAN4HEART // LSE izvješće naglašava potencijal (primarne i) sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti (EFPIA)

K

ardiovaskularne bolesti (KVB) ubojica su broj jedan u Europi, no nova studija London School of Economics and Political Science (LSE) pokazuje priliku za spašavanje stotina tisuća života. Izvješće objavljeno u suradnji s Europskom federacijom farmaceutskih industrija i udruženja (EFPIA), sadrži šest preporuka koje mogu smanjiti rizik od smrtonosnih srčanih i moždanih udara kod ljudi koji žive s kardiovaskularnim bolestima, slijedeći medicinske smjernice.

 

KVB košta Europsku uniju 282 milijarde eura godišnje, a 65% smrti od KVB koje se mogu izbjeći događaju se u radno sposobnoj populaciji [1] [2]. Iako su se ukupne stope smrtnosti poboljšale u posljednja dva desetljeća, napredak je stao. Mnogi pacijenti koji su imali posljedice od KVB incidenata vrlo su osjetljive skupine i vjerojatno će doživjeti često fatalan ponovni srčani ili moždani udar. Stoga se izvješće bavilo potencijalom spašavanja života ovih pacijenata kroz bolju kontrolu najzastupljenijih čimbenika rizika.

Odgovarajuće upravljanje visokim kolesterolom, visokim krvnim tlakom, visokom glukozom u krvi i pušenjem, uz istovremeno poticanje zdravije prehrane i tjelesne aktivnosti, može smanjiti rizik smrti od ponovljenih srčanih i moždanih udara. Zapravo, izvješće predlaže da bi se više od 1 milijun smrtonosnih kardiovaskularnih događaja moglo izbjeći u EU-u u sljedećih 10 godina kada bi 70% ljudi koji žive s KVB bolje upravljalo svojim čimbenicima rizika nego danas.

 

“Postoji ogromna prilika za rješavanje reverzibilnih čimbenika rizika kod ljudi koji već žive s KVB”, izjavila je Nathalie Moll, glavna direktorica EFPIA-e. “Ako se slijede postojeći ciljevi liječenja utemeljeni na dokazima i preporuke, učinak će biti značajan.”

 

 

 

 

 

Preporuke za poboljšanje sekundarne prevencije KVB:

 

• Objedinjeni zdravstveni pregledi za zdravlje srca i šećernu bolest: za rizične pojedince, dostupno u pristupačnim okruženjima, standardizirano kako bi se osigurala rana dijagnoza kardiovaskularnih bolesti i učinkovita intervencija diljem EU-a.

 

• Kardiovaskularni plan za EU: Prateći prijedlog Europskog udruženja za kardiovaskularno zdravlje (EACH)[3], uključujući bolju provedbu znanstvenih smjernica i snažno financiranje.

 

• Nacionalni kardiovaskularni zdravstveni planovi: Osigurati dostupnost zdravstvenoj skrbi vezanoj uz KVB, smanjujući nejednakosti u prevenciji i liječenju KVB u cijeloj EU.

 

• Standardizirane smjernice za liječenje: Osigurati da sve države članice EU-a slijede standardizirane smjernice kako bi pacijenti mogli postići svoje ciljeve za krvni tlak, kolesterol i glukozu.

 

• Bolje prikupljanje podataka: Poboljšanje prikupljanje podataka diljem EU-a kako bi se omogućile točnije procjene snage optimizirane sekundarne prevencije i izračun troškova i koristi.

 

• Poticaji sustava zdravstvene zaštite: Osmisliti poticaje (npr. ključne pokazatelje učinka i sheme plaćanja po učinku) kako bi se povećao udio pacijenata koji postižu ciljeve.

 

 

 

 

 

 

Ovo izvješće izradili su stručnjaci sa LSE koristeći podatke iz sedam europskih zemalja: Danske, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva. Utvrđeno je da bi osnaživanje sekundarne prevencije u tim zemljama moglo spriječiti 67.170 smrtonosnih kardiovaskularnih (KV) događaja (srčani i moždani udar) godišnje. To je jednako 671.700 izbjegnutih smrtonosnih KV događaja u sljedećih deset godina putem poboljšanog upravljanja hipertenzijom, hiperlipidemijom i dijabetesom.

 

Poticanje 70% bolesnika s kardiovaskularnim bolestima koji puše da prestanu pušiti moglo bi spriječiti dodatnih 27.189 fatalnih KV događaja godišnje (271.890 tijekom sljedećih deset godina). Uzimajući u obzir da je otprilike 1,8 milijuna smrtnih slučajeva u 2019. u ovih sedam zemalja pripisano aterosklerotičnim kardiovaskularnim bolestima (ASCVD), prevencija gotovo 95.000 fatalnih KV događaja predstavlja poboljšanje od 5% godišnje. Kroz deset godina to bi moglo značiti sprječavanje gotovo milijun smrti (943.590) u sedam zemalja analiziranih u izvješću. Daljnji dobici bili bi postignuti širokim usvajanjem preporuka identificiranih kroz ovaj projekt.

 

Europski zdravstveni sustavi pod ogromnim su pritiskom. Od 282 milijarde eura potrošeno na kardiovaskularne bolesti u 2021., 130 milijardi eura je bilo zbog hospitalizacije, a još 47 milijardi eura na gubitak produktivnosti zbog prerane smrti. Ovo izvješće LSE-a nudi jednostavne preporuke za ublažavanje ozbiljnosti kardiovaskularnih bolesti kako bi se smanjila potreba za hospitalizacijama, dok se također sprječava na tisuće smrti svake godine.

 

 

 

 

 

 

REFERENCE //

https://www.efpia.eu/news-events/the-efpia-view/statements-press-releases/cardiovascular-disease-lse-report-highlights-life-saving-potential-of-secondary-prevention/

[1] Luengo-Fernandez R. et al. Economic burden of cardiovascular diseases in the European Union: a population-based cost study.  Eur Heart J 2023

[2] Trends in Avoidable Mortality from Cardiovascular Disease in the European Union.  LSE Consulting.  April 2023

^[3] EACH: A European Cardiovascular Health Plan. The need and the ambition (2002) EACH-Plan-Final_130522.pdf (cardiovascular-alliance.eu)