Objavljen sažetak OECD-a i Europske komisije „Health at a Glance: Europe 2024“
uropa predstavlja stanje europskih zdravstvenih sustava dok se oni nastavljaju oporavljati od pandemije bolesti COVID-19 i odgovoriti na izazove i prilike koje donose digitalizacija, klimatske promjene i demografske promjene. Ovogodišnje izvješće OECD-a i Europske komisije „Health at a Glance: Europe 2024“ (Ukratko o zdravlju za 2024.) usmjereno je na dvije povezane ključne teme: rješavanje problema nedostatka radne snage u zdravstvu i promicanje zdravog dugovječnosti.
Photo by Freepik
Potrebno je hitno djelovati kako bi se riješio problem nedostatka radne snage u zdravstvu u Europi
- Europska zdravstvena radna snaga suočena je s teškom krizom. Zemlje EU prijavile su manjak liječnika 2022. i 2023., a petnaest zemalja prijavilo je manjak medicinskih sestara. Na temelju minimalnih pragova za osoblje za univerzalno zdravstveno osiguranje, procjenjuje se da je u zemljama EU 2022. bilo otprilike 1,2 milijuna liječnika, medicinskih sestara i primalja. Dvostruki demografski izazovi starenja stanovništva, čime se povećava potražnja za zdravstvenim uslugama, i sve starije zdravstvene radne snage, što povećava potrebu za zamjenom sadašnjih zdravstvenih radnika pri odlasku u mirovinu, ključni su pokretači tog manjka. Više od trećine liječnika i četvrtina medicinskih sestara u EU starije su od 55 godina i očekuje se da će u narednim godinama otići u mirovinu. Istodobno se smanjuje interes mladih za zdravstvene karijere, a interes za zdravstvenu njegu smanjio se u više od polovine država članica EU u razdoblju od 2018. do 2022. Planiranje radne snage u zdravstvu ključno je za usmjeravanje donošenja politika i osiguravanje da radna snaga u zdravstvu ima dovoljno osoblja i vještina.
- Kako bi se riješio problem akutnog nedostatka domaće radne snage, europske zemlje sve se više oslanjaju na zapošljavanje zdravstvenih djelatnika osposobljenih u inozemstvu. Nakon privremenog smanjenja tijekom prve dvije godine pandemije priljev liječnika sa stranim kvalifikacijama u europskim zemljama povećao se 2022. za 17 % u odnosu na 2019., dok je priljev medicinskih sestara sa stranim osposobljavanjem porastao za 72 %. Više od 40 % liječnika u Norveškoj, Irskoj i Švicarskoj te više od 50 % medicinskih sestara u Irskoj 2023. bilo je osposobljeno u inozemstvu. Iako se pruža brzo rješenje za hitne potrebe, prekomjerno oslanjanje na inozemne zdravstvene radnike moglo bi pogoršati nedostatak radne snage i opću nestabilnost u zemljama podrijetla, pri čemu se zemlje s nižim dohotkom često već suočavaju s akutnim ograničenjima radne snage u zdravstvu.
- Rješavanje krize radne snage u zdravstvu zahtijeva višedimenzionalan pristup. Kratkoročno, poboljšanje radnih uvjeta i naknada ključno je za povećanje privlačnosti profesije i zadržavanje postojećih zdravstvenih radnika. Povećanje mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja za nove liječnike i medicinske sestre također je ključno za povećanje ponude, iako će se njegov učinak osjetiti tek u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. S obzirom na sporu prosječnu stopu rasta od samo 0,5 % godišnje u broju osoba koje su nedavno diplomirale medicinske sestre u EU-u u razdoblju od 2012. do 2022., privlačenje dovoljno mladih kako bi se zadovoljila rastuća potražnja velik je izazov. Optimizacija kombinacije vještina, primjerice većom upotrebom medicinskih sestara napredne prakse, kao i iskorištavanjem digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, bit će ključna za povećanje produktivnosti zdravstvenih radnika i omogućivanje veće usmjerenosti na skrb o pacijentima.
Promicanjem zdrave dugovječnosti može se smanjiti opterećenje za zdravstvenu i dugotrajnu skrb
- Europa se suočava s dubokim demografskim promjenama, a predviđa se da će udio osoba starijih od 65 godina u EU porasti s 21 % u 2023. na 29 % do 2050. Očekivani životni vijek u dobi od 65 godina sada premašuje 20 godina, ali više od polovine tih godina narušeno je kroničnim bolestima i invaliditetom. To se posebno odnosi na žene koje žive nekoliko godina dulje od muškaraca, ali većina tih godina ima zdravstvenih problema, tako da gotovo nema rodno uvjetovanih razlika u očekivanom zdravom životnom vijeku. Znatan dio tereta bolesti u starijoj dobi među ženama i muškarcima može se spriječiti rješavanjem ključnih čimbenika rizika tijekom cijelog životnog vijeka. Na primjer, prema Lancetovoj komisiji za prevenciju demencije iz 2024., do 45 % slučajeva demencije moglo bi se izbjeći rješavanjem 14 promjenjivih čimbenika rizika. Nedovoljna tjelesna aktivnost uvelike doprinosi razvoju cardiovaskularnih bolesti, depresije i mnogih drugih bolesti u starijoj dobi. Samo 22 % osoba starijih od 65 godina obavlja dostatnu tjelesnu aktivnost. Stope pretilosti, što je čimbenik rizika za brojne kronične bolesti, također rastu s dobi te su 2022. u EU dosegnule vrhunac od oko 20 % među osobama u dobi od 65 do 74 godine.
- Učinkovito političko djelovanje nužno je za promicanje zdravog dugovječnosti davanjem prednosti prevenciji bolesti, među ostalim cijepljenjem, podupiranjem mentalnog zdravlja u svim dobnim skupinama i osnaživanjem pojedinaca da upravljaju vlastitim zdravljem. Troškovi nedjelovanja, kako u smislu smanjenog broja godina zdravog života tako i u pogledu gospodarskog opterećenja, previsoki su za snošenje. Modeli predviđanja upućuju na to da bi usklađeni scenarij „zdravog starenja” mogao u narednim desetljećima usporiti rast rashoda za zdravstvo kao udio u BDP-u i pomoći u ograničavanju troškova dugotrajne skrbi, uz istodobno smanjenje potražnje za zdravstvenim radnicima i radnicima u dugotrajnoj skrbi.
Među zemljama i dalje postoje znatne razlike u očekivanom životnom vijeku, a zdravlje mladih trajni je problem
- Očekivani životni vijek pri rođenju u EU 2023. dosegnuo je 81,5 godina, što je za 0,2 godine premašilo razine prije pandemije. Međutim, i dalje postoje znatne razlike među državama članicama EU, uz osmogodišnji jaz među zemljama s najvećim i najnižim očekivanim životnim vijekom. Španjolska, Italija i Malta zabilježile su očekivani životni vijek više od dvije godine iznad prosjeka EU, dok su Latvija i Bugarska bile za više od pet i pol godina ispod njega. Kardiovaskularne bolesti i rak i dalje su bili glavni uzroci smrtnosti 2021., koji su činili 54 % svih smrtnih slučajeva, nakon čega je uslijedio COVID-19 s 11 %. Konkretno, stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti bile su do sedam puta više u nekim zemljama srednje i istočne Europe u usporedbi sa zapadnom Europom.
- Fizičko i mentalno zdravlje ključna je odrednica dobrobiti ljudi i znatno utječe na obrazovne ishode djece i adolescenata, kao i na ishode zapošljavanja u odraslih. Nedavni dokazi upućuju na pogoršanje fizičkog i mentalnog zdravlja adolescenata. Udio petnaestogodišnjaka koji prijavljuju višestruke zdravstvene pritužbe, povezane s fizičkim problemima i psihičkim poteškoćama, povećao se s 42 % u razdoblju 2017. – 2018. na 52 % u razdoblju 2021. 2022. u državama članicama EU-a u prosjeku. Razni čimbenici objašnjavaju sve veći trend psihičkog stresa među adolescentima tijekom tog razdoblja, uključujući učinak ograničenja kretanja zbog bolesti COVID19, više stope problematične upotrebe interneta i društvenih medija te povećanu izloženost kiberzlostavljanju. Utjecaj društvenih medija i previše vremena provedenog pred ekranom na mentalno zdravlje pojedinaca, posebno među mladima, zahtijeva pomno praćenje.
Došlo je do zastoja u rješavanju čimbenika rizika povezanih s načinom života, uz trajne socioekonomske razlike
- Čimbenici rizika povezanih s načinom života kao što su konzumacija duhana i srodnih proizvoda, štetna konzumacija alkohola, loša prehrana, nedostatak tjelesne aktivnosti i pretilost čine znatan dio ukupnog tereta pobolijevanja i smrtnosti u državama članicama EU-a. Otprilike 1,1 milijun smrtnih slučajeva u EU 2021., što je gotovo 21 % svih smrtnih slučajeva, posljedica je kombiniranog učinka pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola i visokog indeksa tjelesne mase.
- Unatoč stalnim naporima za suzbijanje nezdravog ponašanja, čimbenici rizika i dalje prevladavaju u cijeloj EU. U 2022. 18 % odraslih osoba bili su dnevni pušači. Svaka peta odrasla osoba mjesečno je prijavila veliku konzumaciju alkohola. Osim toga, više od polovine adolescenata konzumiralo je neodgovarajuće količine voća i povrća, dok je samo 15 % dosegnulo razine tjelesne aktivnosti koje je preporučila Svjetska zdravstvena organizacija.
- Loša prehrana i tjelesna neaktivnost pridonijele su sve većoj raširenosti prekomjerne tjelesne težine i pretilosti među adolescentima i odraslima u EU. U 2022. više od 20 % petnaestogodišnjaka imalo je prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilo, a stope su premašile 25 % u Malti, Grčkoj i Rumunjskoj. Važnu ulogu imaju socioekonomske nejednakosti, pri čemu su stope pretilosti adolescenata za više od 60 % veće među osobama iz obitelji s niskim utjecajem u usporedbi s vršnjacima s visokim utjecajem. Više od polovine odraslih osoba 2022. imalo je prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilo, uz 14 postotnih bodova između osoba s niskim i visokim razinama obrazovanja.
- Okolišni čimbenici rizika, kao što su onečišćenje zraka i klimatske promjene, sve su veća prijetnja javnom zdravlju u EU. Samo izloženost sitnim lebdećim česticama (PM2.5) 2021. uzrokovala je više od 253000 smrtnih slučajeva, s najvećom smrtnošću u srednjoj i istočnoj Europi. EU je postavio ambiciozne ciljeve za smanjenje onečišćenja zraka i emisija stakleničkih plinova, a cilj je do 2030. smanjiti broj slučajeva prerane smrti zbog čestica PM2,5 za 55 % u odnosu na 2005. Na temelju trenutačnog napretka EU je na dobrom putu da ostvari taj cilj.
Zemlje EU-a postupno su poboljšale pripravnost za zdravstvene krize, ali i dalje postoje znatni izazovi u izgradnji povjerenja javnosti i borbi protiv antimikrobne otpornosti
- Čini se da su se razine pripravnosti za zdravstvene krize blago poboljšale od početka pandemije, pri čemu se prosječna samoprijavljena stopa pridržavanja Međunarodnih zdravstvenih propisa Svjetske zdravstvene organizacije među zemljama EU povećala sa 75 % u 2020. na 78 % u 2023. Nadzor bolesti, laboratorijski kapaciteti i ljudski resursi pokazali su najviše rezultate, dok i dalje postoje nedostaci u obavješćivanju o riziku i pripravnosti na hitne situacije povezane sa zračenjem i kemijske događaje.
- Povjerenje javnosti u državne institucije ima ključnu ulogu u osiguravanju učinkovitog odgovora na krizu. Više od polovine stanovništva u 19 zemalja EU 2023. izrazilo je povjerenje u kapacitete svoje vlade za pripravnost na izvanredna stanja. Međutim, razine povjerenja znatno su se razlikovale. Finska, Nizozemska i Danska ostvarile su najveći rezultat, pri čemu je dvije trećine ili više građana izrazilo povjerenje u sposobnost svoje vlade da se nosi s krizama. S druge strane, samo je otprilike trećina stanovništva prijavila povjerenje u Latviju, Portugal i Grčku.
- Antimikrobna otpornost (AMR) i dalje je velika javna prijetnja, a infekcije otporne na antibiotike u EU uzrokuju oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, a izravni troškovi procjenjuju se na 6,6 milijardi EUR. U razdoblju 2022.-2023. 32 % ispitanih bakterijskih izolata bilo je otporno na ključne antibiotike, a ta je stopa premašila 50 % u Rumunjskoj, Grčkoj, Cipru i Bugarskoj. Potrošnja antibiotika u zajednici, koja je ključni pokretač antimikrobne otpornosti, gotovo se četiri puta razlikuje među državama članicama EU-a, što ukazuje na potrebu za poboljšanjima u upravljanju antimikrobicima kako bi se optimizirala upotreba antibiotika.
- Cijepljenje je i dalje ključno za zaštitu stanovništva, posebno starijih osoba, od zaraznih bolesti. Do kraja 2021. gotovo 90 % osoba u dobi od 60 godina i više u EU-u završilo je primarni ciklus cijepljenja protiv bolesti COVID-19, a većina zemalja premašila je 75 %. Međutim, naknadna primjena prve dodatne doze početkom 2022. razlikovala se sedam puta među zemljama, a u drugoj docjepljivanju došlo je do još većih razlika, u rasponu od više od 75 % u Irskoj i Danskoj do manje od 5 % u Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj Republici i Litvi. Stope procijepljenosti protiv gripe prvotno su porasle tijekom prve godine pandemije, ali su se smanjile u razdoblju 2021.-2022., iako su i dalje bile iznad razina prije pandemije. Oklijevanje s cijepljenjem i problemi s pristupom cijepljenju i dalje su velike prepreke, a percepcija javnosti o sigurnosti cjepiva kreće se od 94 % do 60 % u državama članicama EU.
