d

The Point Newsletter

Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error.

Follow Point

Begin typing your search above and press return to search. Press Esc to cancel.

Nacionalni plan otpornosti i oporavka 2021.-2026. – Uvođenje sustava raspodjele jedinične terapije u 40 hrvatskih bolnica

P

reko 85% lijekova koji se koriste u bolničkom sustavu mogu se, umjesto tradicionalnim sustavom posredne distribucije lijekova, izdavati na odjele putem sustava jedinične terapije. Sustav raspodjele jedinične terapije, pri čemu farmaceuti prije raspodjele kontroliraju doze, interval doziranja i klinički značajne interakcije lijekova, potvrđeno dovodi do značajnog pada potrošnje lijekova, izraženo u dnevnim definiranim dozama (DDD)/100 bolno-opskrbnih dana (b.o.d.). Studije su pokazale da kod tradicionalnog načina distribucije lijekova iz bolničkih ljekarni na odjele, gubitak lijekova se, uslijed rascjepa i sitnog otuđivanja, kreće između 25-50 %, dok se nakon uvođenja novog sustava distribucije lijekova taj gubitak svodi na 8 do 12% (GAO Study).

Bolnice u Hrvatskoj naručuju čvrste oblike lijekova (kapsule, tablete, oriblete) u originalnim pakiranjima koja se nalaze na Listi lijekova HZZO-a i koji su registrirani i stavljeni u promet na hrvatsko tržište. Trenutno je, prema djelatnoj tvari i dozi djelatne tvari, na Listu lijekova HZZO-a uvršteno preko 4000 različitih lijekova. Bolnice naručuju najmanje polovicu od navedenog broja lijekova. Bolnički odjeli za potrebe jednog pacijenta naručuju cijelo originalno pakiranje lijeka.

Primjerice, u čestim situacijama kad su pacijentu za terapiju dostatne samo npr. 1-2 tablete (od ukupno npr. 60 tableta koliko najčešće sadrži originalno pakiranje lijeka) bolnički odjel naručuje cijelo originalno pakiranje. Na taj način naručene lijekove medicinske sestre nakon prispijeća na odjel vade iz blistera i prema terapijskom planu zapisanom na temperaturnim listama izdaju pacijentima. Otvoreno originalno pakiranje lijeka se zatim zadržava na odijelu, u uvjetima neprimjerenim za čuvanje lijekova, do dolaska drugog pacijenta koji koristi istu dozu istog lijeka.

Nažalost, takvim postupanjem velikom broju lijekova, koji se nakon otvaranja originalnog pakiranja čuvaju na odjelu, istekne rok valjanosti. Nakon razduživanja ne postoji daljnji sustav ciljanog praćenja stvarne potrošnje lijeka na odjelu. Iako na temperaturnim listama kao informacija postoje podaci o propisanom lijeku za točno određenog pacijenta, podaci o dozi, intervalu doziranja, ukupnom trajanju terapije i ukupnoj potrošnji lijeka za određenog pacijenta ne upisuju se kao trajni podatak u informacijski sustav koji bi analitički pratio potrošnju lijeka, ishode liječenja i druge važne farmakoekonomske i terapijske parametre.

 

 

Posljedično, procjene ukazuju da se u većini bolnica u Hrvatskoj 75% lijekova koji se vode na zalihama bolnice ustvari nalaze na bolničkim odjelima, a samo 25% se nalazi u bolničkoj ljekarni. Prema izvješću HALMED-a pokazatelji samo u zadnje tri godine upućuju na ozbiljan trend rasta, naročito u 2019. (vidi Potrošnju lijekova u bolničkom segmentu pod C5.1. R4-I1.).

Čvrsti oblici lijekova imaju udio od 60% u ukupnoj potrošnji lijekova na sekundarnoj i tercijarnoj razini pružanja zdravstvene zaštite te predstavljaju veliki financijski teret i izazov. Način na koji se trenutno naručuju i otpremaju lijekovi na odjele u bolničkim zdravstvenim ustanovama ne omogućava provjeru opravdanosti naručivanja, kontrolu potrošnje, upravljanje zalihama, a što posljedično stvara značajne količine neiskorištenih lijekova. Dodatni problem je što praćenje zaliha lijeka prestaje otpremom na bolnički odjel, a primjena lijeka na odjelu može trajati i do godinu dana nakon toga.

Veliki broj registriranih lijekova uzrokuje i stvaranje značajnih zaliha lijekova na odjelu iako u tom trenutku na odjelu nema pacijenta koji taj lijek koristi. Iz navedenih razloga vrlo često tim lijekovima istekne rok valjanosti što je za bolnicu dodatni trošak u vidu zbrinjavanja neiskorištenih lijekova isteklog roka valjanosti.

Dodatni problem, koji je u smislu kvalitete pružanja zdravstvene zaštite puno važniji, je taj što su medikacijske pogreške (pogrešna doza lijeka, pogrešan načina uzimanja, zanemarivanje interakcija i kontraindikacija) uzrok dodatnim danima bolničkog liječenja, sporijem postizanju ishoda liječenja te sekundarnim komplikacijama koje mogu izazvati dodatno opterećenje za zdravstveni sustav i povećati troškove liječenja. Uvođenjem jedinične terapije u jednom koraku postižemo niz učinaka koje imaju trenutni ekonomski učinak na potrošnju lijekova:

1) smanjuje se ili gotovo uklanja zaliha lijekova na bolničkim odjelima

2) potrošnja lijekova se događa u realnom vremenu boravka pacijenta u bolnici

3) potrošnja lijekova je u skladu s trenutnim potrebama

4) sve zalihe lijekova nalaze se na jednom mjestu u prikladnim uvjetima koji su u potpunosti u skladu sa zahtjevima za sigurno čuvanje lijekova

5) omogućava se analiza zaliha, sustava planiranja naručivanja i preveniranje nestašica lijekova

6) smanjuju se troškovi zbrinjavanja farmaceutskog otpada.

 

 

Istraživanja koja su provedena u zdravstvenim sustavima pokazuju da uvođenje ovog procesa smanjuje potrošnju lijekova za 25-30% već u prvoj godini implementacije. Ako je procjena potrošnje solidnih oblika lijekova u bolničkom sustavu u 2019. 2.006.230.000 kn, tada bi procijenjena potencijalna ušteda u 2024. iznosila negdje oko 600.000.000 kn, ako bi potrošnja ostala na razini 2019. godine. Kako postoji tendencija ozbiljnog rasta ovih troškova, uštede će biti još i veće.

Za provođenje ovog procesa koristila bi se najveća dostupna pakiranja na Listi lijekova koja su uvijek znatno jeftinija od malih pakiranja. Uvođenjem BULK pakiranja na tržište lijekova RH dobili bi dodatne uštede na potrošnji lijekova u bolnicama. Dugoročni učinak uvođenja jedinične terapije u bolnički sustav može donijeti značajne pomake u kvaliteti pružanja zdravstvene zaštite te financijskoj održivosti sustava:

1) provjerom sve propisane terapije od strane bolničkog ljekarnika preveniraju se medikacijske pogreške

2) sprečava se mogućnost izdavanja pogrešnog lijeka pacijentu

3) dobiva se sustav praćenja svih propisanih i izdanih lijekova određenom pacijentu

4) postižu se uvjeti za početak praćenja ishoda liječenja u bolnicama kao osnova za uvođenje sustava plaćanja prema učinku ili dodanoj vrijednosti

5) postiže se bolja kontrola bolesti te manji troškovi za bolničko liječenje i sekundarne komplikacije liječenja

6) provjerom sve propisane terapije od strane kliničkog farmaceuta ili bolničkog farmaceuta smanjuje se mogućnost polifarmacije te svih kontraindikacija i interakcija kod pacijenata s kompleksnom farmakoterapijom.

 

 

Cilj

Uvođenje sustava raspodjele jedinične terapije značajno utječe na poboljšanje kvalitete i svrsishodnosti zdravstvenog sustava te na sve važnije farmakoekonomske parametre koji omogućavaju održavanje i daljnje unaprjeđenje postignute kvalitete. Pored značajne financijske uštede i mogućnosti preraspodjele ušteđenih sredstava, povećanjem sigurnosti pacijenta, prevencijom medikacijskih pogrešaka te povećanjem adherencije pacijenata postiže se poboljšanje ukupnih ishoda liječenja. Važan učinak je i smanjenje vremenskog opterećenja rada medicinskih sestara na odjelu te ciljano usmjeravanje na skrb o pacijentima.

Uvođenje sustava raspodjele jedinične terapije značajno utječe na poboljšanje kvalitete i svrsishodnosti zdravstvenog sustava te na sve važnije farmakoekonomske parametre koji omogućavaju održavanje i daljnje unaprjeđenje postignute kvalitete.

 

Opis

Izdavanje lijekova u bolnicama nakon uvođenja jedinične terapije: U trenutku zaprimanja pacijenta na odjel i propisivanja potrebne terapije kreira se nalog za bolničku ljekarnu na temelju kojeg ljekarna priprema i šalje terapiju pojedinačno za svaki dan boravka pacijenta u bolnici. Nakon zaprimanja naloga, u bolničkoj ljekarni pregleda se cjelokupna terapija koju pacijent uzima, provjere se interakcije, kontraindikacije, potencijalne alergije na lijekove te se upozori odjel na očekivane nuspojave lijeka. Nakon pregleda terapije, započinje proces raspodjele jedinične terapije na način da se pripremi nalog za izradu jedinične terapije koji se unosi u poseban uređaj (robot).

Uređaj vadi lijekove iz blistera ili povlači lijekove iz BULK pakiranja te ih stavlja u dio uređaja koji pakira lijekove u jednokratne monodozne aluminijske vrećice (tzv. “single-pack“ vrećice) koje sadrže sljedeće podatke: ime i prezime pacijenta, naziv lijeka, doza, način uzimanja i datum izdavanja. Ove posebne vrećice mogu sadržavati i QR kod ili neku drugu opciju označavanja kojom se sadržana terapija povezuje s točno određenim pacijentom, ovisno o tome posjeduje li bolnica sustav za označavanje pacijenata. Nakon što je završena raspodjela jedinične terapije i njezino pakiranje u monodozne vrećice, lijekovi se isporučuju na odjel gdje ih preuzima odjelna medicinska sestra i izdaje pacijentu.

 

 

REFERENCE:
https://planoporavka.gov.hr/ 
https://planoporavka.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/55%20-%201%20NPOO.pdf?vel=12358896