Nacionalni plan otpornosti i oporavka 2021.-2026. – Uvođenje novog modela skrbi za ključne zdravstvene izazove poput raka

Očekivani životni vijek u Hrvatskoj je 78,2 godine, što je znatno kraće od prosjeka EU-a (81 godina). Očekivani životni vijek bez zdravstvenih poteškoća u dobi od 65 godina iznosi 5 godina, što je jedna od najnižih vrijednosti u EU-u. Pušenje i konzumacija alkohola iznad su prosjeka EU-a, što utječe na smrtnost od kardiovaskularnih i kancerogenih bolesti koje su uzrok približno 75% svih smrtnih slučajeva u zemlji. Rak je vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj.

Rak je drugi najčešći uzrok smrtnosti (nakon kardiovaskularnih bolesti) i odgovoran je za 27% smrtnih slučajeva u Hrvatskoj u 2018. godini. Godišnje u Hrvatskoj dijagnozu maligne bolesti dobije više od 24.000 građana. Vodeći je uzrok smrtnosti kod osoba mlađih od 65 godina te odgovoran za 50% smrtnih slučajeva kod žena i 35% kod muškaraca. Najčešći oblik raka kod muškaraca je rak pluća, dok je kod žena rak dojke. Hrvatska je na dnu ljestvice EU po stopi preživljenja, među pet država s najgorom stopom, osim kod djece, kod kojih su stope preživljavanja usporedive s onima u EU.

Najvjerojatniji razlozi takvog nepovoljnog onkološkog ishoda u Hrvatskoj uključuju: veliku izloženost štetnim utjecajima (ponajviše pušenje i pretilost), nedostatak kvalitetnih programa primarne prevencije, slabu zdravstvenu prosvjećenost i nedostatne programe rane detekcije raka, kasniju dijagnozu, višu zastupljenost smrtonosnijih oblika raka, slabiju dostupnost kvalitetne onkološke skrbi, nedostatak radioterapijske i druge skupe i sofisticirane opreme, nedostatak istinske multidisciplinarnosti u onkologiji, nedostatak kvalitetnih baza onkoloških podataka i kontrole kvalitete i u konačnici, nedovoljno ulaganje u sve aspekte onkologije, od edukacije, preko znanosti do liječenja i suportivno simptomatske skrbi za onkološke pacijente.

U međusektorskoj suradnji sudjelovat će se u izradi zakonodavnog okvira i mjera očuvanja i zaštite okoliša koje doprinose kvalitetnom i zdravom životu, a odnose se na prehranu, pitku i otpadne vode, zrak, tlo, promet, stanovanje i zdravo radno mjesto. Bolesti povezane s okolišnim čimbenicima uzrokuju trećinu bremena bolesti, stoga je praćenje svih sastavnica okoliša i utvrđivanje izloženosti ljudi štetnim okolišnim čimbenicima te njihovih učinaka na zdravlje ljudi ključno za praćenje stanja okoliša i zdravlja, ali i za kreiranje konkretnih mjera kako bi se postigao opći cilj, a to je zaštita građana od opasnosti za njihovo zdravlje. Tijekom zadnjih 20 godina udio izdataka namijenjenih liječenju raka u ukupnim zdravstvenim izdacima ostao je konstantan, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj (6,9%).

Na žalost, u Hrvatskoj je prosječna potrošnja po novootkrivenom bolesniku s rakom trostruko manja nego u zapadnom dijelu EU. Sve je to dovelo do značajnih poremećaja u infrastrukturi sustava koji brine o onkološkim bolesnicima, poglavito u radioterapijskoj mreži Hrvatske.

Cilj

Ujednačavanje liječenja pacijenata zbog poboljšanja ishoda liječenja za pacijente; poboljšanje ishoda liječenja onkoloških pacijenata; povećanje udjela izliječenih pacijenata, uz manje neželjenih posljedica liječenja.

Opis

Novi model skrbi za ključne zdravstvene izazove doprinijet će unaprjeđenju zdravstvenih ishoda oboljelih od raka, dijabetesa, oboljelih od kardiovaskularnih bolesti i rijetkih bolesti provedbom nacionalnih programa za navedene bolesti. Uvođenje novih modela skrbi za ključne zdravstvene izazove ima za cilj pravodobnu dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju bolesnika koji se temelje na visokim etičkim i moralnim normama, a vođeni su znanstveno utemeljenim spoznajama, kliničkim smjernicama i preporukama stručnih društava. Isto će zahtijevati jasno definiranu organizaciju liječenja kroz nacionalnu mrežu, te ključne kliničke smjernice i puteve pacijenata koji će odrediti konkretne korake u liječenju i prihvatljiva vremena čekanja. Novi model skrbi u smislu organizacije liječenja podrazumijeva restrukturiranje bolničkog sustava na način da se uspostave regionalni centri izvrsnosti u kojima se obavljaju najsloženije operacije na pacijentima. Na primjeru malignih bolesti to znači da će se onkološki pacijenti operirati u regionalnim centrima izvrsnosti, dok radioterapiju i kemoterapiju pacijent može primiti u zdravstvenoj ustanovi niže razine i koja je bliže mjestu prebivališta.

Inicijalni plan liječenja svih pacijenta oboljelih od raka mora biti u skladu s prihvaćenim smjernicama i mora ga donijeti multidisciplinarni tim. Na ovaj način će se unaprijediti kontinuitet skrbi za pacijent kroz bolju integraciju i koordinacija zdravstvene zaštite od primarne, sekundarne do tercijarne i dugotrajne skrbi te će se pacijentu osigurati veća dostupnost zdravstvenih usluga. Cijeli proces koordinira obiteljski liječnik čija svrha je pratiti klinički put liječenja i oporavka pacijenta. Provedba Uspostavit će se portala pacijenta koji će omogućiti bolju informiranost i lakšu orijentaciju u skrbi, gdje bi pacijentu bile dostupne ključne informacije i putokazi samog liječenja, što uključuje i implementaciju inovacija i jačanje IT platforme zdravstva.

Uspostavit će se akreditirani multidisciplinarni onkološki timovi. Planira se uspostavljanje psiho-onkološkog liječenja i psihološke intervencije kao standarda te praćenje i objava zdravstvenih ishoda pacijenata na razini ustanova i regija, uključujući ishode liječenja prijavljene od strane pacijenata, PROM (pacijentovo vlastito mišljenje o utjecaju njegove bolesti ili poremećaja te liječenja istog na njegov život) i PREM indikatora (mjerenje iskustva pacijenta sa zdravstvenom skrbi koje navodi pacijent). Cilj novog modela skrbi je postaviti pacijenta u središte pozornosti te unaprijediti kontinuiranost skrbi kroz integraciju svih razina zdravstvene skrbi od primarne do tercijarne.

Uvest će se rehabilitacijske mjere (psihološke, socijalne, zdravstvene) od početka liječenja do kraja života. Kliničke smjernice ključan su instrument u unapređenju i ujednačavanju kvalitete zdravstvene zaštite temeljene na znanstvenim dokazima.

Opći cilj je ujednačavanje liječenja pacijenata zbog poboljšanja ishoda liječenja za pacijente. Kliničke smjernice neće se zadržati samo u papirnatom obliku već će se u sustav implementirati i e-Smjernice. Implementacija kliničkih smjernica i e-Smjernica u hrvatski zdravstveni sustav važna je za kvalitetu zdravstvene zaštite i unapređenje upravljanja sustavom i to na dobrobit pacijenata, zdravstvenih radnika i cijelog društva.

U okviru Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030. organizirano, strukturirano i sveobuhvatno se pristupa problemu raka u Hrvatskoj s planom da bi potpunom implementacijom istog mogli spasiti 113.000 godina ljudskih života kroz njegovo 10-godišnje provođenje. Edukacija medicinskog osoblja u području dijagnostike i liječenja malignih bolesti, palijativna skrbi, istraživanja u onkologiji, palijativna skrb, psihosocijalna rehabilitacija, radioterapija, sustavno onkološko liječenje, psihološka podrška, pedijatrijska onkologija, rijetki tumori, zloćudni tumori krvotvornog sustava samo su neka od područja koja su obuhvaćena Nacionalnim strateškim okvirom protiv raka do 2030. i navedenim područjima će se posebna pozornost posvetiti u Nacionalnom planu razvoja zdravstva 2021.-2027.