Nacionalni plan otpornosti i oporavka 2021.-2026. – TELECORDIS

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu. U Hrvatskoj postotak iznosi čak 45% svih uzroka smrti, a najviše je pogođeno stanovništvo starije od 65 godina, što je dob koja je istovremeno i najrizičnija u odnosu na smrtnost od COVID-19. Kontinentalni dio Hrvatske, izuzev Grada Zagreba i Međimurske županije, ima veće stope smrtnosti od priobalnog dijela, a najugroženija je populacija u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Koprivničko-križevačkoj, Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj i Brodsko-posavskoj županiji. To ujedno uključuje i ruralna područja koja u svojim lokalnim ambulantama nemaju specijalista kardiologije te pacijenti za usluge holtera i EKG-a moraju putovati u prvi najbliži grad u kojem se takva usluga nudi.

Također, iako je stopa smrtnosti manja, ugroženi su i stanovnici otočnih područja kojima je zbog geografske udaljenosti specijalistička kardiovaskularna usluga teško dostupna. To predstavlja problem posebice za stariju i slabo pokretnu populaciju te zahtijeva organizaciju prijevoza do specijalističkog centra ili doma zdravlja gdje se ta usluga nudi. Pacijenti moraju putovati kako bi postavili holter te se vratiti sljedeći dan na skidanje holtera. U većini slučajeva to su dodatni troškovi za pacijente, a istodobno se nedovoljno utilizira mogućnost optimalnog korištenja zdravstvenog kadra na svim razinama zdravstvene skrbi.

Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju nekih čimbenika rizika kao što je pretilost i dijabetes, u budućnosti je moguće očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnih bolesti ako se ne poduzmu mjere prevencije. Kardiovaskularne bolesti su u velikoj mjeri preventabilne, odnosno moguće ih je spriječiti ili odgoditi djelujući na čimbenike rizičnog ponašanja, kao i boljom kontrolom i liječenjem.

Sukladno podacima HZJZ-a, studije provedene u različitim populacijama pokazuju čak 44 – 76 posto smanjenja smrtnosti od ishemijske bolesti srca zahvaljujući prevenciji i promjeni rizičnog ponašanja. Izazovu pružanja dostupnih i kontinuiranih kardiovaskularnih zdravstvenih usluga, naročito u vrijeme epidemiološke prijetnje, pristupit će se jačanjem telemedicinskih usluga za daljinsku dijagnozu i liječenje pacijenata putem telekardiologije, odnosno specijalističke usluge EKG-a, holtera EKG-a i tlaka na daljinu.

Cilj

Predloženi način digitalizacije kardioloških usluga omogućava i kontinuirano praćenje stanja pacijenata, osobito onih koji imaju kronične kardiološke bolesti. Očekivani rezultati telemedicinske usluge EKG holtera pružaju pacijentima na udaljenim i ruralnim područjima pristup specijalističkoj skrbi, značajno povećavajući dostupnost specijalističkih zdravstvenih usluga u lokalnim ambulantnim centrima, poboljšavajući učinkovitost specijalista, poboljšavajući ishode pacijenata, značajno smanjujući liste čekanja i troškove pružanja ove zdravstvene usluge.

Opis

Omogućavanjem dostupnosti telemedicinske kardiološke dijagnostičke usluge u primarnoj zdravstvenoj zaštiti omogućava se veća dostupnost usluge za pacijente iz udaljenih i ruralnih područja zbog digitalizacije zdravstvenog dijagnostičkog procesa. U provođenju dijagnostičke pretrage se također postiže racionalnija mobilizacija specijalističkog medicinskog kadra pri očitanju digitalnih zahtjeva bilo koje od pretraga (12 kanalni EKG, Holter tlaka, Holter EKG).

Svaki od navedenih dijagnostičkih procesa se digitalizira i kao takav ima mogućnost slanja u disperzirane specijalističke centre na očitavanje. Specijalist zadužen za očitavanje digitalnog snimka odgovara na primljeni zahtjev kreiranjem također digitalnog nalaza, odnosno zapisa. Digitalni snimak, zahtjev za obradu i nalaz čuvaju se na centralnom serveru u bazi podataka i dostupni su autoriziranim korisnicima sustava.

Cijeli projekt koristi digitalnu informacijsko-komunikacijsku infrastrukturu i tako pruža moderniziranu zdravstvenu uslugu. Prednosti za pacijente kao ciljnu skupinu su one da im je, osim smanjenja troškova, korištenjem ovog rješenja telemedicinskih usluga moguće u što kraćem vremenu dobiti točnu dijagnozu i pristupiti daljnjem brzom i učinkovitom liječenju, što je posebno važno u hitnim i pandemijskim uvjetima kada veliki specijalistički centri nisu dostupni.

Nadalje, izbjegavanje nepotrebnih putovanja smanjuje rizik od izloženosti mogućoj infekciji COVID-19, koja i pacijente i zdravstvene radnike održava sigurnima i zdravima. Omogućavanje brze i dostupne kardiološke dijagnostičke usluge na razini primarne zdravstvene zaštite utječe na pravovremenu detekciju kardioloških zdravstvenih tegoba pacijenata, pravovremeno odgovarajuće liječenje pacijenata te kontinuirani monitoring njihovog zdravstvenog stanja.