Nacionalni plan otpornosti i oporavka 2021.-2026. – Digitalizacija puta lijeka kroz zdravstvene ustanove na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite

Za praćenje puta lijeka u bolnici (praćenje sljedivosti lijeka) potrebno je izgraditi programsko rješenje koje će omogućiti da se informacije o pacijentu koje se generiraju propisivanjem lijeka, pripremom jedinične terapije ili parenteralnog pripravka za pacijenta u bolničkoj ljekarni povežu s njegovim jedinstvenim identifikacijskim brojem osigurane osobe (MBO).

Povezivanje sljedivosti lijeka s pacijentom i praćenje sljedivosti lijekova potrebno je osigurati zbog preciznog i sveobuhvatnog: praćenja usklađenosti propisivanja lijekova sa smjernicama HZZO-a; praćenja usklađenosti propisivanja lijekova s odlukama Povjerenstva za lijekove; praćenja usklađenosti propisivanja lijekova s posebnim protokolima koji definiraju liječenje; kreiranja sustava za praćenje ishoda liječenja; praćenja financiranja lijekova i drugih usluga u zdravstvu prema dodanoj vrijednosti koju unose u sustav (tzv. ”Value based evaluation“).

Trenutno, nakon što se lijek izda iz bolničke ljekarne na pojedini bolnički odjel, lijek se s financijskog aspekta smatra utrošenim, ali se pri tome materijalno ne prati daljnji put lijeka. Sukladno zakonskim odredbama odjeli su dužni bilježiti primjenu lijeka po pacijentu, no ti podaci nisu uvijek točni u odnosu na zaštićeni naziv lijeka koji je upotrijebljen i njegovu cijenu.

Netočnost podataka je razvidna iz godišnjih izvještaja HZZO-a u kojima u prosječnom financijskom iznosu za materijale i lijekove po pacijentu po DTS-u postoje vrlo velike razlike između različitih bolnica. Također, pošto podaci o propisanom i primijenjenom lijeku nisu ažurni i ne podliježu kontroli, dolazi do medikacijskih pogrešaka kao što su npr. primjena pogrešnog lijeka, predugo trajanje terapije, neoptimalna tranzicija s parenteralnog na oralni oblik lijeka i dr., a što dovodi do sporijeg oporavka, lošijih ishoda liječenja i povećanje ukupnih troškova koje opterećuju zdravstveni sustav.

Trenutni put lijeka kroz bolnički sustav završava izdavanjem lijeka na otpremnicu prema bolničkom odjelu. Postojeći sustav ne omogućuje sustav kontrole potrošnje niti praćenja propisane terapije u bolnicama kao niti praćenje vrijednosti propisanih lijekova prema pacijentu.

Omogućava planiranje, praćenje i mjerenje učinka najčešće medicinske intervencije, a to je propisivanje lijeka. Digitalizacija puta lijeka omogućiti će cijeli niz mehanizama za upravljanje potrošnjom lijekova te praćenje liječenja bolničkih pacijenata koji uključuje:

1) praćenje usklađenosti propisivanja lijekova sa smjernicama HZZO-a

2) praćenje usklađenosti propisivanja lijekova s odlukama bolničkog Povjerenstva za lijekove

3) praćenje usklađenosti propisivanja lijekova s posebnim protokolima koji definiraju liječenje

4) kreiranje sustava za praćenje ishoda liječenja

5) praćenja financiranja lijekova i drugih usluga u zdravstvu prema dodanoj vrijednosti koju unose u sustav (tzv. ”Value based evaluation).

Propisivanje lijekova izvan Liste lijekova HZZO-a prema odobrenju bolničkog Povjerenstva za lijekove je sve veći izazov za financijsku održivost sustava. Slična situacija je is lijekovima iz interventnog uvoza čiju cijenu ne određuje standardni sustav za definiranje i kontrolu cijena definiran pravilnicima MIZa.

Uvođenjem ovog modela praćenja postigli bi potpunu digitalnu kontrolu nad potrošnjom lijekova u bolničkom sustavu. Velika vrijednost ovog procesa je i stvaranje baze podataka za farmakoepidemiološke analize koje jedino mogu ciljano pomoći u planiranju potrošnje, kvalitetnije pripreme postupka za zajedničke nabave lijekova, preveniranje nestašica i potrošnju lijekova izvan zajedničke nabave te stvaranje osnove za promjenu načina stavljanja lijeka na listu.

Uvođenjem ovog procesa ukinulo bi se propisivanje lijekova bez odobrene indikacije, propisivanje lijekova koji nisu na Listi lijekova HZZO-a čime bi se potrošnja prema procjeni smanjila za čak 10%. Potrošnja lijekova u bolničkom segmentu je u 2019. iznosila 3.343.717.107 kn. Procijenjena ušteda nastala uvođenjem ovog sustava već u prvoj godini iznosila bi oko 330.000.000 kn.

Dodatna vrijednost ovog sustava je i stvaranje preduvjeta za promjenu sustava financiranja bolnica gdje bi zdravstvene ustanove mogle fakturirati stvarne troškove liječenja, realni limiti bi im omogućili plaćanje računa za lijekove u zakonskim rokovima te bi troškove za kamate koji su sad u zakonskoj vrijednosti negdje oko 6% mogli pretočiti u podizanje kvalitete zdravstvene ustanove.

Cilj

Digitalizacija puta lijeka predstavlja model koji bi omogućio hrvatskom zdravstvenom sustavu potpuno i transparentno praćenje potrošnje lijekova kao najčešću medicinsku intervenciju svih modernih zdravstvenih sustava u svijetu.

Također, omogućuje stvaranje farmakoepidemioloških podataka koji otvaraju vrata prema sustavnijem planiranju, praćenju i vrednovanju svih procesa u zdravstvu. Ovo rješenje omogućuje značajne promjene u administrativnom i financijskom opterećenju sustava na način da: ukida svu papirnatu dokumentaciju koja prati lijek; smanjuje administrativne troškove; doprinosi smanjenju potrošnje lijekova na odjelima; smanjuje troškove zbrinjavanja lijekova isteklog roka valjanosti; omogućava kvalitetniju zdravstvenu skrb za pacijenta; pridonosi smanjenu medikacijskih pogrešaka; pridonosi smanjenju incidencija kontraindikacija i interakcija; pridonosi optimizaciji terapije i manjoj potrošnji lijekova; omogućuje upravljanje troškovima liječenja u zdravstvenom sustavu.

Opis

Uvođenjem “digitalnog puta lijeka” u bolnicama, neposredno prilikom propisivanja lijeka započinje kreiranje zapisa o početku liječenja. Odjel, odnosno liječnik koji se identificira sa svojom pristupnom šifrom, šalje narudžbenicu za pacijenta u bolničku ljekarnu u kojoj ljekarnik, koji se također identificira sa svojom pristupnom šifrom, za njega izrađuje lijek. Nakon izrade lijeka, ljekarna šalje otpremnicu na odjel na ime pacijenta.

Medicinsko osoblje koje će primijeniti lijek na pacijentu i koje se također identificira s pristupnom šifrom, kreirati će zapis o primjeni lijeka. Na taj način se u potpuno prati sljedivost lijeka, primjerene doze i ispravnog intervala doziranja. Bolnica putem odgovarajuće baze podataka može analizirati sljedivost svakog lijeka prema pacijentu, indikaciji, odjelu, vremenskom razdoblju liječenja, kako bi dobila vrijedne farmakoepidemiološke podatke kojima može kreirati potrebe za nabavu, preispitivati vrijednost pojedinih terapija te u konačnici pružati najveću razinu zaštite pacijentima uz maksimalnu optimizaciju potrošnje.

Kreiranjem ovakve baze podataka u svim bolnicama u hrvatskom zdravstvenom sustavu i zatim povlačenjem podataka u jedinstvenu bazu na nacionalnoj razini dobili bi se neprocjenjivi podaci o zdravstvenom stanju pacijenata, potrošnji lijekova te ishodima liječenja u odnosu na uložena sredstva.