Nacionalni plan otpornosti i oporavka 2021.-2026. – Centralno financiranje specijalizacija

Hrvatska prepoznaje liječnike i druge zdravstvene radnike kao stratešku snagu za održavanje visoke razine zdravstvenih usluga i kao snažan potencijal za gospodarski razvoj. Stanje popunjenosti Mreže javne zdravstvene službe na primarnoj razini zdravstvene zaštite prati se kontinuirano iz kojeg je vidljivo da je stanje popunjenosti podjednako u zadnjih nekoliko godina, ali nedostatno uz najveći nedostatak u ruralnim i udaljenim krajevima te na otocima stoga predstavlja strukturalni problem.

Najniži nivo primarne zdravstvene zaštite, odnosno doktora opće medicine imalo je 58 (19%) otočnih naselja, a samo 37 (12%) naselja imalo je neki od oblika specijaliziranih liječnika (najčešće doktora dentalne medicine, ginekologa i pedijatra).

Takva situacija utječe na cjelokupnu kvalitetu života stanovništva ruralnih i udaljenih područja te otoka i jedna je od utjecajnijih faktora iseljavanja. Istovremeno, nedostatak stanovnika na određenim područjima utječe na to da timovi primarne zdravstvene zaštite (PZZ) ne mogu osigurati minimalan broj osiguranika, zbog čega primarna zdravstvena zaštita u ruralnim, udaljenim te otočnim područjima nije dovoljno atraktivna za opredjeljivanje mladih liječnika, čak i uz postojanje načelne sklonosti za rad u takvim područjima.

Prilagodba posebnih zdravstvenih standarda ruralnim i udaljenim te otočnim specifičnostima jedan je od najvažnijih razvojnih ciljeva zdravstva i općenito kvalitete života u ruralnim područjima i na otocima. Svim stanovnicima u ruralnim i udaljenim područjima te na otocima, a naročito starijem i teže mobilnom stanovništvu potrebno je omogućiti tim, između ostalog, bolje zdravstvene usluge, a sve s ciljem poboljšanja kvalitete njihova života.

Dodatno, mladim liječnicima potrebno je pružiti veće mogućnosti rada. Ugovorena mreža u djelatnost higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite broji 115 timova te u istoj nedostaje 13 timova. Dio timova popunjen je djelatnicima starijim od 65 godina uz suglasnost ministra zdravstva.

Stoga je od izuzetne važnosti da se postojeći broj timova popuni mladim specijalistima kako bi se djelatnost epidemiologije unaprijedila na području prevencije zaraznih bolesti i za potrebe rada u kriznim situacijama (kao što je to epidemija COVID-19). Dio epidemiologa radi i u timovima javnog zdravstva na području prevencije nezaraznih bolesti te imaju značajnu ulogu u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, rak, dijabetes i sl.).

Dio epidemiologa će se usmjeravati i na užu specijalizaciju iz zdravstvene ekologije s obzirom na to da je započelo popunjavanje mreže zdravstvene ekologije početkom 2020. (predviđen je po jedan tim zdravstvene ekologije u svakom zavodu za javno zdravstvo).

U Mreži djelatnosti preventivno odgojnih mjera za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata trenutno je ugovoreno 157 timova, a 31 tim nedostaje. Dio timova popunjen je djelatnicima starijim od 65 godina uz suglasnost ministra zdravstva. Radi popunjavanje mreže potrebno je osigurati sredstva za financiranje 21 specijalizacije iz školske i adolescentne medicine. Područje rada specijalista školske i adolescente medicine je usmjereno na prevenciju, praćenje i unapređenje zdravlja školske djece i studenata (sistematski pregledi, kontrolni pregledi, namjenski pregledi i probiri, cijepljenje i docjepljivanje, savjetovališni rad, zdravstveni odgoj i promicanje zdravlja, utvrđivanje psihofizičke sposobnosti učenika i primjerenog oblika školovanja). Tijekom razdoblja epidemije COVID-19 ovi liječnici ujedno imaju veliku ulogu pri praćenju kontakta osoba oboljelih od bolesti COVID-19 te sudjeluju u cijepljenju protiv ove bolesti. Pri zavodima za javno zdravstvo važnu ulogu imaju i klinički mikrobiolozi zbog osiguranja procesa dijagnostike zaraznih bolesti te je za ovu djelatnost potrebno osigurati 21 specijalizaciju. Najveći teret dijagnostike virusa Sars-CoV-2 tijekom epidemije je na djelatnicima mikrobioloških laboratorija pri HZZO-u i zavodima za javno zdravstvo.

Trenutno se dio nedostatnih kadrova popunjava djelatnicima starijim od 65 godina, uz suglasnost ministra zdravstva. Poseban nedostatak liječnika osjeća se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, osobito u ginekološkim i pedijatrijskim ambulantama, a vrlo je različita i razina broja pacijenata po jednom liječniku u pojedinim županijama.

U djelatnosti obiteljske medicine trenutno je 47,11% specijalista opće/obiteljske medicine, a ostalo su ugovoreni liječnici bez specijalizacije. Stoga se sustav i temelji uglavnom na bolničkoj zdravstvenoj zaštiti (najveći generator troškova i rješavanja zdravstvenih potreba populacije), a što predstavlja ogromno opterećenje bolničkog sustava, a broj specijalista u bolničkom sustavu je također u padu.

Prema podacima o broju liječnika na razini države, situacija je u povoljnom trendu općenito. Porast ukupnog broja liječnika temelji se prije svega na porastu mladih tek diplomiranih liječnika i porastu broja specijalizanata. Rast broja liječnika je kontinuiran u cijeloj zapadnoj Europi već desetljećima zbog povećanih potreba sustava, starenja stanovništva (iseljavanju je sklonija mlađa populacija koja rjeđe koristi zdravstvene usluge), sve je više dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTP) i procedura i sve su složeniji.

Stanje, kao i općeniti trend je moguće analizirati kroz velik broj raznih prikaza, ali udio broja liječnika u dobi 60 i više godina sa zaposlenjem u javnom dijelu zdravstva na 31.12.2019. bio je 14,9% (2076/13846), a prema stanju na dan 1.12.2020. je 15,4% (2165/14022). Međutim, udio liječnika starijih od 60 godina u djelatnostima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je skoro u duplo većem postotku. Liječnici u PZZ-u su prosječno stariji od bolničkih liječnika.

Broj specijalizanata u odnosu na kraj 2019. prema 1.12.2020. je 3005:3033, ali još uvijek nedostatan za popunjavanje praznih mjesta u Mreži javne zdravstvene službe i za nadomještanje odlazaka u mirovinu te razvoj pojedinih djelatnosti. Na godišnjoj razini na medicinskim fakultetima u Hrvatskoj diplomira oko 500 studenata, što znači da je od ulaska Hrvatske u EU diplomiralo oko 2.000 doktora medicine.

U okviru upravljanja ljudskim resursima u zdravstvu 2015. donesen je Strateški plan razvoja ljudskih resursa u zdravstvu kao operativni dokument, a jedna od mjera bila je i iskorištavanje mogućnosti sufinanciranja provedbe Strateškog plana razvoja ljudskih resursa u zdravstvu 2015.-2020. godine.

U izradi Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje 2021. do 2027. kao krovnog srednjoročnog akta strateškog planiranja liječnici i posebno medicinske sestre, kao i drugi zdravstveni radnici prepoznati su kao strateška snaga za održivost zdravstvenog sustava organiziranog na načelima zdravstvene zaštite uz održavanje visoke razine kvalitete zdravstvenih usluga i kao snažan potencijal za gospodarski razvoj.

Izradit će se strateški okvir za ljudske resurse u zdravstvu koji će uspostaviti potrebe i omogućiti ravnomjernu raspodjelu zdravstvenih resursa na cjelokupnom području Hrvatske uzimajući u obzir planirane reforme i demografske trendove. Ostale mjere uključuju poboljšanje uvjeta rada, procjenu ljudskih potencijala, financijske nagrade za vrhunske izvođače, kao i financiranje cjeloživotnog učenja i prijenos kompetencija.

Financijska sredstva za specijalističko usavršavanja osigurana su u iznosu od oko 186.000.000 kn (europski socijalni fond u iznosu od 85%, te nacionalno sufinanciranje 15%). U okviru navedenog projekta financira se ukupno: 99 specijalizacija iz obiteljske medicine, 39 specijalizacija iz područja pedijatrije, 37 specijalizacija iz hitne medicine, 27 specijalizacija iz područja ginekologije i opstetricije te 11 specijalizacija iz kliničke radiologije.

Sukladno novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, a u cilju učinkovitijeg planiranja ljudskih resursa u sustavu zdravstva po prvi puta je donesen Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja za petogodišnje razdoblje 2020.-2024. kojim je definiran broj i vrsta potrebnih specijalizacija na svim razinama zdravstvene zaštite.

Nacionalni plan donosi se na prijedlog predstavničkih tijela JLP(R)S odnosno Grada Zagreba te pravnih i fizičkih osoba, uz prethodno pribavljeno mišljenje HZZO-a i nadležnih komora, a na temelju potreba razvoja zdravstvene djelatnosti na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, potrebi privatnog zdravstvenog sustava za odgovarajućim specijalnostima zdravstvenih radnika, te broju, rasporedu i dobnoj strukturi zdravstvenih radnika u Mreži javne zdravstvene službe.

Nacionalnim planom specijalističkog usavršavanja za petogodišnje razdoblje (2020.-2024.) utvrđena je potreba za: 3825 specijalizacija i 555 užih specijalizacija doktora medicine, 447 specijalizacija doktora dentalne medicine, 75 specijalizacija magistara farmacije te 127 specijalizacija magistara medicinske biokemije. S obzirom na demografsku sliku Hrvatske i sve starijeg stanovništva (neprekidan apsolutni i relativni rast populacije 65+), isto se reflektira i na javni zdravstveni sustav odnosno sve je više zdravstvenih radnika starijih od 60 godina, a određeni broj liječnika koji su već stekli uvjete za mirovinu i dalje ostaje u sustavu.

U sljedećih pet godina tj. do kraja 2024. iz javnog zdravstva u mirovinu odlazi 1.902 liječnika, od toga 845 specijalista u bolnicama i 1157 liječnika u PZZ. Zbog duljine trajanja specijalističkog usavršavanja potrebno je srednjoročno planiranje i neophodno je planirati specijalistička usavršavanja doktora medicine, magistara farmacije, doktora dentalne medicine i magistara medicinske biokemije na način da specijalizant završi specijalizaciju prije odlaska u mirovinu postojećeg specijaliste u zdravstvenoj ustanovi, kao i predvidjeti veći broj određenih specijalizacija kojih je manje od potrebnog broja.

Cilj

Cilj je omogućiti specijalističko usavršavanje zdravstvenih djelatnika, doktora medicine na temeljnoj primarnoj razini zdravstvene zaštite (obiteljske medicine, ginekologije i opstetricije, kliničke radiologije, pedijatrije, fizikalne medicine i rehabilitacije, hitne medicine, medicina rada i športa, oftalmologije i optometrije i opće interne medicine ), te na području javnog zdravstva (epidemiologije, kliničke mikrobiologije, školske i adolescentne medicine) i na taj način ostvariti ravnomjernu i dostatnu popunjenost Mreže javne zdravstvene službe, kao i dostupnost zdravstvene zaštite svim hrvatskim građanima.

Navedeno će dodatno osnažiti administrativni kadar, pokriti manjak liječnika zbog odlaska liječnika u mirovinu, nedovoljnog interesa za prihvaćanjem posla u ruralnim/depriviranim sredinama, uključujući i otoke te uslijed odljeva mladih liječnika u inozemstvo, posebice zemlje EU nakon otvaranja tržišta rada EU i za hrvatske državljane. Provedbom će se osigurati otpornost zdravstvenog sustava na promjene okruženja te bolja pristupačnost i učinkovitost u odnosu na izazove s kojima se zdravstveni sustavi suočavaju svakodnevno, kao i osigurati ravnomjerna distribucija medicinskog osoblja na cijelom teritoriju Hrvatske.

Opis

Centralnim financiranjem specijalizacija odnosno osiguravanjem financijskih sredstava za te potrebe, spriječit će se financijski razlozi nemogućnosti specijalističkog usavršavanja dovoljnog broja zdravstvenih radnika kao i njihov neravnomjeran raspored.

Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja za petogodišnje razdoblje (2020.-2024), temeljen je na potrebi razvoja zdravstvene djelatnosti na svim razinama (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj), kao i na potrebi zdravstvenog sustava za odgovarajućim specijalnostima zdravstvenih radnika, njihovom broju, rasporedu te dobnoj strukturi.

MIZ će u suradnji sa županijama i domovima zdravlja uspostaviti sustav mobilnih ambulanti u ruralnim i udaljenim područjima te na otocima. Povećana dostupnost zdravstvene zaštite stanovništvu u manjim i teže dostupnim mjestima te povećana kvaliteta zdravstvene usluge ujedno će omogućavati i popunjavanje potrebnog broja osiguranika u skrbi po pojedinom timu primarne zdravstvene zaštite. Nadalje, planira se jačanje usluga izvanbolničke specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite (SKZZ) pri domovima zdravlja. Konkretno, u mreži javne zdravstvene službe potrebno je utvrditi postotak (npr. 25%) do kojeg HZZO ugovara SKZZ s domom zdravlja odnosno osiguravanje iste pri domu zdravlja u suradnji s bolničkim ustanovama te uključivanje privatnih ordinacija u Mreži javne zdravstvene službe.

Novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti u cilju osiguravanja dostupnije i kvalitetnije zdravstvene zaštite stanovništvu na otocima i ruralnih krajeva, omogućeno je da zdravstveni radnik kojem je rješenjem MIZ-a dano odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji, može sukladno ugovoru o provođenju zdravstvene zaštite sklopljenom sa Zavodom obavljati privatnu praksu i u prostoru dislociranom od adrese odobrene privatne prakse, koji se nalazi na potpomognutom području ili području s razvojnim posebnostima te da može obavljati privatnu praksu u posebnom vozilu koje ispunjava uvjete sukladno pravilniku o normativima i standardima.