Nacionalni plan otpornosti i oporavka 2021.-2026. – Centralna priprava svih parenteralnih pripravaka u 8 hrvatskih bolnica
Lijekovi koji se primjenjuju parenteralnim putem dolaze na tržište u jednoj dozi te se za individualne potrebe pacijenta volumetrijskom ili gravimetrijskom metodom izrađuje pripravak na odjelu prije aplikacije (tzv.”ex tempore” izrada pripravka). Riječ je o lijekovima više ili izrazito visoke cijene koji se koriste u liječenju onkoloških, hematoloških i pacijenata s autoimunim bolestima.
U ovu kategoriju lijekova ulaze i rezervni antibiotici kao posebna skupina lijekova na čiju potrošnju zdravstveni sustav mora posebno paziti i koji imaju značajno višu cijenu u odnosu na antibiotike prve linije. Razmatrajući nedostatke odjelne priprave, a s ciljem postizanja maksimalne uštede i najvišeg mogućeg stupnja sigurnosti za pacijenta u smislu prevencije medikacijskih pogrešaka i infekcija prouzročenih mikrobiološkim onečišćenjima do kojih može doći prilikom izrade takvih pripravaka na odjelu, razvijen je sustav centralne priprave parenteralnih lijekova.
Pripravu parenteralnih pripravaka u bolnicama trenutno provode medicinske sestre na odjelima. Nakon uzimanja propisane doze lijeka iz originalnog pakiranja, ostatak lijeka se baca u otpad. Središnja priprava parenteralnih lijekova provodi se u aseptičnim prostorima – izolatorima, uz gravimetrijsku provjeru doze. Skupine lijekova koji su najveći generator potrošnje lijekova u pružanju zdravstvene zaštite na sekundarnoj i tercijarnoj razini su lijekovi ATK klasifikacije L01, L02, L03. L04, B02 i B03. Iako Hrvatska nema javno objavljene podatke o potrošnji lijekova po obliku lijeka, pretpostavka je da se minimalno 40% lijekova navedene ATK klasifikacije primjenjuje parenteralnim putem.
Pokazatelji samo u zadnje tri godine upućuju na ozbiljan trend rasta, naročito u 2019., koji se prema izvješću HALMED-a uglavnom odnosi na lijekove iz kategorije Posebno skupih lijekova. Uvođenje centralne priprave lijekova jedan je od elemenata kojima se postižu uštede u zdravstvu, a da se ne smanjuje pristup pacijenata na sve dostupne terapije u EU.
Centralnom pripravom parenteralnih pripravaka prvenstveno se mijenja primjena tih lijekova na način da se više ne naručuju originalna pakiranja za svakog pacijenta. Novi način priprave lijeka omogućuje da se originalno pakiranje lijeka naruči i primjeni na više pacijenata ovisno o propisanoj dozi. Uvođenje centralne priprave lijeka provedeno je u više hrvatskih bolnica. Ovisno o godini i farmakoepidemiološkim parametrima uštede su se kretale u rasponu između 5 i 12% na godišnjoj razini. Procijenjena potrošnja parenteralnih lijekova u 2019. je 1.400.000.000 kn te bi implementacija novog načina primjene nakon ukupne realizacije projekta bila otprilike 140.000.000 kn.
Uvođenje pakiranja lijekova većeg volumena na tržište lijekova dodatno bi smanjilo ukupna izdavanja za ovu skupinu lijekova. Osim ušteda u smislu smanjenja nabavne cijene lijekova, ekološki i sigurnosni aspekt nije zanemariv. Troškovi zbrinjavanja citostatskih terapija su iznimno veliki. Uvođenjem ovog modela priprave lijeka, pri čemu je iskoristivost pakiranja lijeka gotovo potpuna, troškovi zbrinjavanja svode se na minimum.
Bolnički zdravstveni sustav nema objedinjene podatke o troškovima zbrinjavanja lijekova. Oni u javnom ljekarništvu iznose preko 6.000.000 kn godišnje, a pretpostavka da je bolnički sustav ima značajno veće troškove.
Nadalje, sustav centralne priprave omogućuje najvišu razinu sigurne primjene parenteralnih lijekova čime se preveniraju medikacijske pogreške, dodatni dani bolničkog liječenja te rasterećenje rada liječnika i medicinskih sestara na odjelima.
Stoga procjena uštede koja se odnosi samo na nabavnu cijenu lijeka čini samo dio benefita i ušteda koje sustav dobiva uvođenjem centralne priprave parenteralnih oblika lijekova. Implementacijom jasnog standarda za uvođenje novih terapija na Listu lijekova dodatno bi se u sustavu osigurala kontrola troškova u ovom financijski i socijalno osjetljivom segmentu terapija (onkologija, rijetke bolesti, autoimune bolesti).
Definiranje jasnog modela stavljanja lijekova na Listu, transparentnost u donošenju odluka Povjerenstva za lijekove HZZO-a, definiranje minimalnog broja zemalja članica EU nakon kojeg Hrvatska stavlja lijek na listu značajno bi pridonijeli sustavu kontrole troškova i kvalitete pružanju zdravstvene zaštite.
Uvođenje modela „plaćanja po učinku“ je najbolji mogući način maksimalizacije efikasnosti sustava uz dobivanje što veće vrijednosti za uloženi novac. Uvođenjem centralne priprave parenteralnih pripravaka postiže se prvi preduvjet za stvaranje takvog sustava plaćanja u zdravstvenom sustavu – sljedivost lijeka od propisivača do pacijenta te automatizacija generiranja podataka o terapiji kao temelj za praćenje ishoda liječenja. Uštede za zdravstveni sustav možemo očekivati punom implementacijom projekta u 2024. godini.
Cilj
Pored značajne financijske uštede i mogućnosti preraspodjele ušteđenih sredstava, povećanjem sigurnosti pacijenta, prevencijom medikacijskih pogrešaka te povećanjem adherencije pacijenata postiže se poboljšanje ukupnih ishoda liječenja. Važan učinak je i smanjenje vremenskog opterećenja rada medicinskih sestara na odjelu te ciljano usmjeravanje na skrb o pacijentima
Pored značajne financijske uštede i mogućnosti preraspodjele ušteđenih sredstava, povećanjem sigurnosti pacijenta, prevencijom medikacijskih pogrešaka te povećanjem adherencije pacijenata postiže se poboljšanje ukupnih ishoda liječenja.
Važan učinak je i smanjenje vremenskog opterećenja rada medicinskih sestara na odjelu te ciljano usmjeravanje na skrb o pacijentima
Opis
Uvođenje centralne priprave parenteralnih pripravaka donosi značajna poboljšanja u medicinskom, financijskom i organizacijskom aspektu.
Medicinski aspekti: gravimetrijskom metodom izrade postižu se točne doze lijeka za pacijenta; lijek se priprema u aseptičkim uvjetima čime se osigurava mikrobiološka ispravnost lijeka i prevenira mogućnost infekcije; primjenom odgovarajućeg softvera osigurava se ispravnost i sljedivost lijeka, te praćenje pacijenta tijekom liječenja; magistri farmacije i farmaceutski tehničari preuzimaju izradu pripravaka čime se značajno rasterećuju medicinske sestre na odjelima.
Financijski aspekti: izrada se provodi u izolatoru te se jedno pakiranje lijeka može koristiti za više pacijenata i iskoristiti u potpunosti; iz manjeg broja pakiranja možemo dobiti terapiju za više pacijenata; koriste se veća pakiranja lijeka koja imaju značajno nižu jediničnu cijenu; zalihe citostatika se nalaze na jednom mjestu, u laboratoriju ljekarne te se na taj način postiže optimizacija zaliha; smanjuje se količina citostatskog otpada čije je uklanjanje i uništavanje izrazito skupo.
Organizacijski aspekti: priprema terapije se odvija na jednom mjestu, što olakšava naručivanje, planiranje i izdavanje iste; centralizirani rad olakšava materijalno poslovanje i omogućava kontrolu zaliha; točno je definiramo osoblje koje će izrađivati terapiju te je stalna edukacija u tom segmentu ograničena na osoblje laboratorija; programsko rješenje omogućava praćenje pacijenata i propisane terapije uključujući i odobrenje bolničkog Povjerenstva za lijekove, izradu i primjenu lijeka te sljedivost lijeka i infuzijskih otopina.
