Mia Čutura: Financijski aspekti zdravstvene potrošnje u zadnjoj godini života osoba u dobi od 50+
edno važno područje u istraživanju zdravstvene potrošnje odnosi se i na troškove koji nastaju u zadnjoj godini života osobe. Zbog toga je predmet ovog rada analiza obilježja zdravstvene zaštite i privatne zdravstvene potrošnje iz džepa u zadnjoj godini života osoba u dobi od 50+ u Europskim zemljama, a na temelju podataka iz studije SHARE (Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi). Health Hub Vam prenosi segmente vrlo korisnog i kvalitetnog rada autorice Mije Čuture izrađenog na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
https://repozitorij.efzg.unizg.hr/islandora/object/efzg:7045
Zdravlje je temeljni element ljudskog kapitala i jedan od važnih elemenata i prioriteta svakog gospodarstva. Na zdravlje i dobrobit stanovnika svake države se troši određeni dio sredstava, ovisno o mogućnostima, ali nevezano za to, zdravstvena se potrošnja određuje na razini gospodarstva za postizanje određenih prednosti.
U Hrvatskoj, Europi i svijetu, zdravstvena potrošnja bilježi kontinuirani rast zbog brojnih čimbenika, primjerice demografskog starenja, rasta troškova lijekova i tehnološkog napretka u medicini, neravnomjerne raspoređenosti zdravstvenih djelatnika i zdravstvene skrbi itd. Tako primjerice, sektor zdravstva raste skoro duplo brže od gospodarstva u cjelini što stvara pritiske na izvore financiranja i mogućnost podmirivanja zdravstvenih troškova, a većina zemalja traži različite načine kako se nositi s tim izazovom (Mihaljek, 2014).
Posljednjih godina, zdravstvena potrošnja bilježi kontinuirani rast zbog brojnih čimbenika, što posljedično dovodi do izazova koji ponekad nadilaze mogućnosti gospodarstva. Zdravstveni su sustavi tako, među ostalim, pod pritiskom demografskog starenja tj. sve većeg udjela osoba starijih od 50 godina. Upravo oko te dobi započinje intenzivan rast zdravstvenih potreba, a samim time i troškova, što stvara određene probleme u pogledu financijske održivosti zdravstvenog sustava. Zbog toga je važno analizirati financijske aspekte zdravstvene potrošnje i razumjeti temeljne pokretače rasta zdravstvene potrošnje.
Jedno važno područje u istraživanju zdravstvene potrošnje odnosi se i na troškove koji nastaju u zadnjoj godini života osobe. Zbog toga je predmet ovog rada analiza obilježja zdravstvene zaštite i privatne zdravstvene potrošnje iz džepa u zadnjoj godini života osoba u dobi od 50+ u Europskim zemljama, a na temelju podataka iz studije SHARE (Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi).
Rezultati do kojih se došlo analizom tih podataka ukazali su da su plaćanja iz džepa za zdravstvo u zadnjoj godini života najveća za osobe u dobi od 65 do 74 godine te da se najviše koriste usluge opće medicine i specijalista, bolničke njege i usluge domova za starije osobe. Vidljiva je i razlika u spolu, pa su žene više koristile pomoć u kući, a muškarci gotovo sve druge promatrane usluge.
Cilj zdravstvene potrošnje stoga je osigurati određena sredstva osiguranim osobama da bi imali pristup individualnoj zdravstvenoj njezi, a uz nju se veže i pojam zdravstvene potražnje i ponude. Sva tri čimbenika međusobno su ovisna i vrlo su vrijedna u tom području pa je krucijalno održavanje stabilnog zdravstvenog sustava.
Kako je kroz rad vidljivo, mnogo se troši na zdravstvenu potrošnju u zemljama EU, pa se npr. 2018. prosječno trošilo čak 3.072,53 eura po glavi stanovnika. Hrvatska je u tom pogledu daleko ispod prosjeka, pa je u 2018. godini trošila per capita tek 861,54 eura. Udio zdravstvene potrošnje u BDP-u u 2019. godini iznosio je u Hrvatskoj 6,8% što je manje od prosjeka Unije (9,9%) i skoro duplo manje nego u Njemačkoj, gdje se trošilo čak 11,5% BDP-a na zdravstvo i zdravstvene usluge. Općenito, najviše se troši na usluge zdravstvenih ustanova (npr. bolnica), izvanbolničke usluge, javno zdravstvo, lijekove, opreme i uređaje. Mnoga istraživanja, ukazala su da se najviše troši u dobi 65+. Izdaci za zdravstvo veći su kod starijih osoba u odnosu na mlađu populaciju, posebno u razvijenim zdravstvenim sustavima.
Potrošnja za zdravstvenu zaštitu iz džepa u zadnjoj godini života je veća što je dob veća, a razlog tome je učestalija pojava zdravstvenih problema s porastom dobi.
Analize podataka prikazane kroz rad ukazale su na to da dolazi do promjena u demografskoj strukturi što svakako izaziva zabrinutost za održivost zdravstva i javnih programa zdravstvene skrbi. Povećanje broja starijih osoba, povećava i potrebu za skrbi, pa samim time i za većom zdravstvenom potrošnjom. Upravo zato, važno je na vrijeme činiti neke preventivne mjere i radnje kako bi se smanjila potreba za zdravstvenom zaštitom u kasnijoj životnoj dobi.
Jednako tako, analize podataka iz studije SHARE o izdacima iz džepa za zdravstvenu zaštitu u zadnjoj godini života, upućuju da su isti najveći kod osoba u dobnoj skupini 65-74 godine života (prosječno 1.251,74 euro). Najveći broj ispitanika tijekom zadnje godine života koristio je usluge obiteljske ili opće medicine i specijalističke usluge, usluge bolničke njege i staračkog doma, na što je ujedno odlazilo i najviše privatnih izdataka iz džepa. Tako se primjerice na staračke domove trošilo u prosjeku više od 4.000 eura u svim prikazanim zemljama. Vidljiva je i značajna razlika po spolu u tome što su žene koristile više pomoć u kući i patronažnu pomoć, a muški su više koristili lijekove.
U radu se zaključuje da je potrošnja za zdravstvo po stanovniku u Hrvatskoj je i dalje relativno niska u odnosu na druge zemlje Europske unije, ali su posljednjih godina svejedno vidljive određene fluktuacije i rast u potrošnji. Primjerice, udio javne u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji 2019. godine iznosio je 83% što je značajno više nego u većini zemalja usporedive razine zdravstvene potrošnje. Gledajući pak iznose privatnih izdataka u zadnjoj godini života na temelju studije SHARE, Hrvatska je otprilike blizu prosječnih izdataka za sve zemlje, a osobe u dobi 50+ u posljednjoj godini života najviše su trošile na staračke domove, a najmanje na patronažnu pomoć.
Navedeno ukazuje na potrebu praćenja i analiziranja zdravstvene potrošnje potkraj života pojedinca.
Osobe sa više financijskih sredstava (novaca), mogu lakše pristupiti nekim uslugama zdravstvene skrbi, odnosno lakše će potrošiti više sredstava u odnosu na osobe s manje sredstava. U tom je pogledu važno smanjiti jaz između nejednakosti stvaranjem novih adekvatnih javnih politika, zaključuju autori.
IZVOR / CJELOVITI TEKST:
Čutura M. Financijski aspekti zdravstvene potrošnje u zadnjoj godini života osoba u dobi od 50+, Master’s thesis. University of Zagreb, Faculty of Economics and Business.
https://repozitorij.efzg.unizg.hr/islandora/object/efzg:7045
