Kolumna Nurses Corner (Tihana Gašpert): Nurses for Future – Gdje je hrvatsko sestrinstvo u odnosu na ostale države?
kolumni Nurses Corner, Tihana Gašpert, mag. sestrinstva (Klinika za radioterapiju i onkologiju KBC Rijeka), osvrće se na suvremene trendove u sestrinstvu uz naglasak na učinkovito vodstvo i afirmiranje sestrinstva u zdravstvenom sustavu.
Tihana Gašpert, mag. sestrinstva (Klinika za radioterapiju i onkologiju KBC Rijeka)
Nurses for Future – Gdje je hrvatsko sestrinstvo u odnosu na ostale države?
Platforma Nurses For Future je projekt usmjeren isključivo na medicinske sestre sa svrhom doprinosa budućim zdravstvenim potrebama. Cilj Nurses for Future je okupljanje medicinskih sestara diljem svijeta sa znanjima i idejama, što u budućnosti omogućuje ima postizanje održivih promjena u području skrbi.
Osim umrežavanja na platformi, Nurses For Future omogućuje pronalazak informacija o položaju medicinskih sestara u svakoj državi svijeta. Prema posljednjem popisu stanovništva, u Republici Hrvatskoj živi 4 130 299 ljudi. U Hrvatskoj ukupno radi 34 184 medicinskih sestara, što znači da na svakih 10 000 stanovnika dolazi 82,8 medicinskih sestara. Prosječno gledajući, jedna medicinska sestra treba skrbiti za 121 pacijenta.
Uspoređujući situaciju sa zemljama u regiji, u Bosni i Hercegovini na svakih 10 000 stanovnika dolazi 57,7, u Mađarskoj 66,8, u Srbiji 61,4, a u Sloveniji 102,2 medicinskih sestara. Prosječno gledajući, jedna medicinska sestra u Bosni i Hercegovini treba skrbiti za 173, u Mađarskoj za 150, u Srbiji za 160, a u Sloveniji za 98 pacijenata.
Na europskoj razini, Njemačka ima 128,1 medicinskih sestara na svakih 10 000 stanovnika, Španjolska 57,2, Velika Britanija 76,6, a Francuska 110,9. Jedna medicinska sestra u Njemačkoj treba skrbiti za 78, u Španjolskoj za 175, u Velikoj Britaniji za 131, a u Velikoj Britaniji za 90 pacijenata.
Osim statistike, brojni čimbenici utječu na broj medicinskih sestara. Ukoliko ustanove poboljšaju profesionalno okruženje, pridonijet će smanjenju fluktuacije medicinskih sestara i njihovom zadržavanju na radnom mjestu, što se može postići:
- zagovaranjem promjena
- poticanjem komunikacije između medicinskih sestara, glavnih medicinskih sestara i liječnika
- ravnomjerno raspoređivanjem dužnosti i odgovornosti među medicinskim sestrama
- minimiziranjem prekovremenog rada
- uspostavljanjem informativnih programa u kojima medicinske sestre mogu dati svoj doprinos u pogledu rasporeda, svakodnevnih dužnosti i bolničkih politika
- osiguravanjem trajne edukacije povezane s njihovim radnim mjestom
- osiguravanjem i povećavanjem omjera broja medicinskih sestara i broja pacijenata
- povećavanjem plaće i priznavanjem koeficijenta ovisno o razini obrazovanja
Učinkovito vodstvo i smještanje medicinskih sestara na radna mjesta koja odgovaraju njihovim razinama kompetencija ključni su čimbenici za zadovoljstvo i smanjenje fluktuacije medicinskih sestara. Više nego ikad je važnija kreativnost kako bi zadovoljili sve potrebe medicinskih sestara, pogotovo u pružanju prilika mladim medicinskim sestrama. Usredotočenost na poticajno radno okruženje i osjećaj zajedništva u kombinaciji sa snažnim liderima imat će značajan utjecaj na radno okruženje medicinskih sestara.
