Hrvatska udruga za bolesti štitnjače ususret svibnju kao mjesecu svjesnosti: “Bolesti štitnjače trebaju se prepoznati kao nezarazna kronična bolest!”

H

rvatska udruga za bolesti štitnjače osnovana je od Hrvatskog društva za štitnjaču 2007 g., s ciljem pomoći oboljelima i njihovim obiteljima. Ususret svibnju kao mjesecu svjesnosti o bolestima štitnjače, na press konferenciji najavljena je i javnozdravstvena akcija „Korak po korak Zajedno-Zagreb-Petrinja“ u organizaciji Hrvatske udruge za bolesti štitnjače, a čija će predsjednica Verica Mešić sa prijateljima i članovima udruge hodati 12. svibnja 2024.g., od Zagreba do Petrinje s ciljem prikupljanja sredstava za ultrazvučni color doppler uređaj. Press konferencija je održana 24. travnja 2024. na Tribini Grada Zagreba. Akciju su najavili prof. dr. sc. Drago Prgomet, Valentina Gajšek, akademik Zvonko Kusić, Marija Husar, Verica Mešić i Tomislav Marević.

 

 

 

 

Tim povodom predsjednica Udruge Verica Mešić je istaknula: „Za naš rad je važna suradnja pacijenta i liječnika u liječenju oboljelih te pružanje podrške i pomoći, uz dvadeset renomiranih medicinskih stručnjaka različitih specijalnosti koji daruju svoje znanje i vrijeme za oboljele. Ovaj zaključak podržali su akademik Zvonko Kusić, predsjednik Znanstvenog odbora Hrvatske udruge za bolesti štitnjače prof. dr. sc. Drago Prgomet te predsjednik Koalicija udruga u zdravstvu Ivica Belina.

 

 

 

predsjednica Hrvatske udruge za bolesti štitnjače, Verica Mešić, mag. oec.

 

 

 

Prema podacima HZJZ-a, bolesti štitnjače pogađaju sve više osoba, u Hrvatskoj oko 33% žena i 20% muškaraca ima čvorove u štitnjači, a u dobi iznad 50 god. ti postoci rastu i na 50% odnosno 30%. Hrvatska jedna od zemalja s najvišom godišnjom incidencijom karcinoma štitnjače u svijetu 10/100.000 stanovnika godišnje.

Želja nam je da u 2024. godini prikupimo sredstva za ultrazvuk u Petrinji kroz projekt ,,Korak po Korak zajedno”-za Petrinju. Kao jedna od oboljelih, znam koja je  važnost podrške obitelji i cjelokupne društvene zajednice u poboljšanju kvaliteta života oboljele osobe,  s toga naša Udruga kontinuirano daje podršku oboljelima i obitelji kroz psihološke radionice, kreativne radionice, javno zdravstvene akcije te razgovore s osobama koje su prošle bolest.“

 

 

 

Svibanj kao mjesec svjesnosti o bolestima štitnjače

 

Svjetski dan štitnjače obilježava se diljem svijeta svake godine 25. svibnja s ciljem podizanja društvene svijesti o bolestima štitnjače, s posebnim naglaskom na pravovremenu dijagnostiku, liječenje i prevenciju. Posvećen je svim ljudima s bolestima štitnjače te svim istraživačima i liječnicima koji proučavaju i liječe bolesti štitnjače.

Dva najčešća poremećaja funkcije štitnjače su hipertireoza (pojačana aktivnost štitnjače) i hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače). Simptomi bolesti štitnjače variraju od osobe do osobe i nerijetko se pogrešno povezuju sa stanjima kao što su trudnoća, menopauza ili depresija.

Rak štitnjače je najčešća zloćudna bolest endokrinog sustava. Prema zadnjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), 2020. godine su u svijetu od raka štitnjače oboljele 586 202 osobe, a umrlo je 43 646 osoba.

Žene čine gotovo 80 % svih novih slučajeva i 63 % smrti zbog raka štitnjače.  Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2019. godini od raka štitnjače oboljela je 831 osoba, od čega 78% žena. Incidencija je u stalnom porastu, oko 5 % godišnje u posljednjih 20 godina. Uzrok tome su sve češći ultrazvučni pregledi štitnjače, koji u velikom broju slučajeva otkriju lokalizirane karcinome. Povećana je i prevalencija nekih rizičnih čimbenika, kao što je pretilost. Ostali čimbenici rizika uključuju izlaganje ionizirajućem zračenju, obiteljsku anamnezu raka štitnjače, niski sadržaj joda u prehrani, sniženu razinu D vitamina i određene rijetke nasljedne sindrome.

Prosječno godišnje od raka štitnjače umire 35 osoba, od čega oko 60 % žena. U usporedbi s većinom drugih čestih sijela raka, rak štitnjače ima vrlo visoko petogodišnje preživljenje, oko 85% kod muškaraca i 90% kod žena Ova se bolest može pojaviti u bilo kojoj dobi; kod žena se češće javlja u četrdesetim i pedesetim godinama života, dok je u muškaraca češća u pedesetim i šezdesetim.

U Hrvatskoj u 2020. godini, dijagnoze koje pripadaju poremećajima štitnjače (EOO-E07) zabilježene su u djelatnosti obiteljske (opće) medicine i zdravstvene zaštite predškolske djece u ukupno 334 238 osoba: 396 u dobi od 0 do 6 godina, 9 768 u dobi od 7 do 19 godina, 206 400 u dobi od 20 do 64 godine te 117 674 među starijima od 65 godina. Navedene dijagnoze evidentirane su prilikom kontakta sa zdravstvenom zaštitom, kao glavne dijagnoze, dodatne dijagnoze ili na receptima, no nisu nužno potvrđene, stoga navedeni podaci ne mogu poslužiti jednoznačnom određivanju pojavnosti navedenih bolesti i stanja.

Prema procjeni Američkog društva za štitnjaču, i do 60 % osoba s bolestima štitnjače nije svjesna svoga stanja,  stoga podizanje društvene svijesti o ovom javnozdravstvenom problemu širom svijeta igra ključnu ulogu u prevenciji, ranom otkrivanju bolesti i pravovremenom liječenju, čime se može bitno smanjiti globalno opterećenje ovim bolestima.

 

 

 

Photo by Freepik

 

 

 

 

Zašto poremećaji rada štitnjače trebaju postati dio inkluzivne agende o nezaraznim kroničnim bolestima?

 

Nezarazne kronične bolesti predstavljaju značajne barijere za ispunjavanju globalnih zdravstvenih zalaganja koje se odnose na siromaštvo, jednakost, spol i drugo. Uključiva agenda o nezaraznim kroničnim bolestima (nadalje: NCDs), koja prepoznaje sve NCDs, uključujući poremećaje rada štitnjače – ključna je za postizanje ovih ciljeva!

 

Od 2010. godine agenda nezaraznih kroničnih bolesti zaokuplja političku pažnju i predanost za djelovanjem protiv NCDs koje su vodeći uzrok prerane smrti i invaliditeta na globalnoj razini. To je omogućilo proširenje agende NCDs sa svog početnog pristupa 4×4 – usmjerenog na četiri promjenjiva čimbenika rizika (uporaba duhana, tjelesna neaktivnost, štetna uporaba alkohola, nezdrava prehrana) i četiri glavne NCDs (kardiovaskularne bolesti, rak, šećerna bolest i kronične respiratorne bolesti).

 

Od 2018. pojavila se šira agenda za NCDs “5×5”, koja je uključila onečišćenje zraka kao faktor rizika te mentalno zdravlje i neurološke poremećaje kao glavnu skupinu bolesti.

 

Sada je vrijeme da se još jednom proširi zdravstveno-politička agenda nezaraznih kroničnih bolesti kako bi se osiguralo da nitko ne bude zaostavljen.

 

Načelo ‘ne ostavljajući nikoga iza sebe’ inherentno je poduprto UN-ovom Agendom održivog razvoja do 2030. i samim konceptom univerzalne zdravstvene zaštite. Međutim, čak i uz trenutni okvir NCDs ‘5×5’, nepostojanje tj. izostanak raznih učestalih nezaraznih kroničnih bolesti doveli su do zabrinutosti da se mnogi ljudi koji žive s NCDs „izgube“ u takvim prazninama.

 

 

 

 

Photo by Freepik

 

Poremećaji rada štitnjače: o čemu je riječ?

 

Štitnjača je “glavni kontrolor” metabolizma i igra ključnu ulogu u zdravlju i blagostanju organizma. Poremećaji štitnjače kao što su hipotireoza (premalo hormona štitnjače) ili hipertireoza (previše hormona štitnjače) mogu dovesti do zdravstvenih problema kao što su šećerna bolest, pretilost, ateroskleroza, poremećaji rasta, hipertenzija, osteoporoza, neplodnost, seksualna disfunkcija, endokrini karcinomi itd. Procjenjuje se da je 1,6 milijardi ljudi izloženo riziku od poremećaja štitnjače – ali te bolesti nisu službeno uvrštene u nezarazne kronične bolesti. To znači da se ljudi koji žive s poremećajima rada štitnjače suočavaju s preprekama na više frontova: uključivanje u zdravstveno-političke programe, svijest zdravstvenih djelatnika, prevencija bolesti i komplikacija, pravovremena dostupnost dijagnostici i liječenju te integriranoj skrbi, prikupljanje podataka, istraživanje i financiranje.

 

 

 

 

 

“Procjenjuje se da je 1,6 milijardi ljudi izloženo riziku od poremećaja štitnjače – ali te bolesti nisu službeno uvrštene u nezarazne kronične bolesti.

To znači da se ljudi koji žive s poremećajima rada štitnjače suočavaju s preprekama na više frontova: uključivanje u zdravstveno-političke programe, svijest zdravstvenih djelatnika, prevencija bolesti i komplikacija, pravovremena dostupnost dijagnostici i liječenju te integriranoj skrbi, prikupljanje podataka, istraživanje i financiranje.”

 

 

 

 

 

Rješavanje problematike poremećaja rada štitnjače u okviru NCDs agende

 

Mnogi poremećaji rada štitnjače su česti i lako se mogu liječiti, ali te bolesti često ostanu nedijagnosticirane. Prepoznavanje poremećaja štitnjače kao nezarazne kronične bolesti moglo bi pomoći u osiguravanju bolje dijagnoze i skrbi. Unatoč tome, ne postoji nikakva politika WHO-a, izuzev one koja se odnosi na nedostatak joda (glavni uzrok hipotireoze koji pogađa više od 2 milijarde ljudi diljem svijeta), koja bi se nosila s rastućom prevalencijom bolesti štitnjače. Rješavanje problema bolesti štitnjače također je rješavanje neravnopravnosti spolova u zdravstvenoj skrbi. Spol je ključni čimbenik rizika za poremećaje štitnjače jer su 10 puta češći kod žena nego kod muškaraca, a jedna od osam žena razvit će poremećaj rada štitnjače tijekom života. Osobe starije od 60 godina, nedavna trudnoća i šećerna bolest tipa 1 također povećavaju rizik. Premda su ovi čimbenici rizika uglavnom izvan naše kontrole, postoje drugi čimbenici protiv kojih možemo nešto učiniti, poput pušenja i nezdrave prehrane – dva ključna čimbenika rizika za “velikih pet” nezaraznih kroničnih bolesti.

 

 

 

Photo by Freepik

 

 

 

Akcije za podršku zdravlju štitnjače

 

Vlade trebaju intenzivirati svoje politike za podizanje svijesti o poremećajima štitnjače, budući da oni mogu utjecati na ishod raznih drugih nezaraznih kroničnih bolesti, povećavajući teret bolesti za pacijente i ishod komorbiditeta, kao i ekonomsko „breme“ za države. Bolesti štitnjače bi se stoga trebale prepoznati kao nezarazna kronična bolest.

 

Za provedbu inkluzivne politike i agende NCDs te podršku zdravlju štitnjače, vlade moraju usvojiti pristup temeljen na pravima te izgraditi sinergiju s drugim područjima zdravstvene politike, kao što su ona koja se bave zdravstvenim nejednakostima. To uključuje prikupljanje dokaza i podataka specifičnih za pojedine države za izradu nacionalnih planova, razvijanje jasnog i uvjerljivog narativa za zagovornike, vlade i kreatore politika te osiguravanje da naši zdravstveni sustavi reagiraju na širok raspon nezaraznih kroničnih bolesti.

 

 

 

 

“Kako bi program nezaraznih kroničnih bolesti bio inkluzivniji i bavio se rodnom nejednakošću u zdravlju, osobe s poremećajima rada štitnjače ne smiju biti zapostavljene.”

 

 

 

 

Postoje i politike utemeljene na dokazima za rješavanje uzroka nezaraznih kroničnih bolesti. WHO Best Buys za nezarazne kronične bolesti su među najučinkovitijima, s popisom opcija politika za čimbenike rizika za nezarazne kronične bolesti. Oni uključuju preporuke o financiranju, promicanju zdravog načina života, deklariranju nezdravih proizvoda, dostupnosti i javnoj svijesti koje vlade mogu primijeniti kako bi stvorile zdravije okruženje za svoje stanovništvo.

 

Potrebno je hitno djelovati ako želimo postići inkluzivniji program. Približavamo se UN-ovom sastanku na visokoj razini o nezaraznim kroničnim bolestima 2025. godine, kritičnom trenutku za vlade da ispune svoje globalne ciljeve vezane uz nezarazne kronične bolesti, kao i ciljeve održivog razvoja. Postoje nužne radnje i koraci na kojima svi možemo raditi kako bismo osigurali napredak. Promicanje zdravlja štitnjače, edukacija i uključivanje jedan je od njih.

 

Kako bi program nezaraznih kroničnih bolesti bio inkluzivniji i bavio se rodnom nejednakošću u zdravlju, osobe s poremećajima rada štitnjače ne smiju biti zapostavljene.

 

 

 

REFERENCE //

https://ncdalliance.org/news-events/blog/addressing-thyroid-disorders-with-inclusive-ncd-agendas