R

espiratorni sincicijski virus (RSV) predstavlja hitnu i neposrednu prijetnju za svu dojenčad i uzrokuje značajan teret za zdravstvene sustave. Gotovo svako dijete zarazi se RSV-om do navršene dvije godine života. Na globalnoj razini, RSV je odgovoran za 33 milijuna slučajeva godišnje. On čini 63% akutnih donjih respiratornih infekcija kod dojenčadi te je najčešći uzrok bronhiolitisa i upale pluća kod dojenčadi. RSV je također vodeći uzrok hospitalizacija dojenčadi u prvoj godini života, odgovoran i za značajan izvanbolnički teret.

 

Unatoč ovim zabrinjavajućim statistikama, RSV je kronično nedovoljno prijavljivan, a njegov se teret često podcjenjuje. Imunizacijski pristupi mogli bi pomoći u popunjavanju tog jaza, uključujući nekoliko pedijatrijskih i maternalnih cjepiva te monoklonskih antitijela.

 

Danas postoje uvjerljivi razlozi za davanje prioriteta prevenciji RSV-a i podizanje svijesti o njegovom javnozdravstvenom utjecaju. Pandemija COVID-19 pokazala je vrijednost preventivnih mjera za kontrolu zaraznih bolesti na učinkovit način. Naučene lekcije iz COVID iskustva bit će ključne za izgradnju zdravstvenog sustava otpornog na RSV.

 

 

“Europsko udruženje za zdravstveni management (EHMA), predstavila je u svom whitepaper-u rezultate studije o teretu RSV-a, njegovom utjecaju na zdravstvene sustave i resurse te preporuke za jačanje zdravstvenog sustava u Europi.”

 

 

 

 

 

Europsko udruženje za zdravstveni management (EHMA), predstavila je u svom whitepaper-u rezultate studije o teretu RSV-a, njegovom utjecaju na zdravstvene sustave i resurse te preporuke za jačanje zdravstvenog sustava u Europi.

 

 

• RSV čini preko 60% akutnih respiratornih infekcija kod dojenčadi širom svijeta i najčešći je uzrok bronhiolitisa i upale pluća kod dojenčadi.

 

• Globalne procjene iz 2015. godine izvještavaju o 33,1 milijun novih epizoda akutnih donjih respiratornih infekcija povezanih s RSV-om koje zahtijevaju 3,2 milijuna hospitalizacija i 59.600 smrtnih slučajeva u bolnicama među djecom mlađom od 5 godina. Kod djece mlađe od 6 mjeseci, bilo je 1,4 milijuna hospitalizacija i 27.300 smrtnih slučajeva uzrokovanih RSV-om.

 

• Ove brojke predstavljaju rizik i za kronične bolesnike i starije. Te brojke su konzervativne; stvarni teret je vjerojatno veći zbog nedovoljnog prijavljivanja infekcija RSV-om, čak i unutar EU/EEA.

 

 

 

 

 

 

“Teret i poremećaj uzrokovani RSV-om značajni su, sustavni i utječu na sve sektore zdravstvene skrbi.”

 

Prema anketi, 89% ispitanika smatra da je utjecaj RSV-a na zdravstveni sustav tijekom vrhunca sezone umjeren do ekstreman. Dok je povećana potražnja za zdravstvenom skrbi zbog RSV pacijenata zajednički problem u svim sektorima, manifestacija tih izazova varira između sektora.

 

RSV ima jasno definiranu sezonalnost u umjerenim klimatskim područjima, s vrhuncem od listopada do ožujka. Većina infekcija koncentrirana je u razdoblju od 4-6 tjedana krajem godine, uz nagli porast hospitalizacija i posjeta ordinacijama i hitnim službama.

 

Većina ispitanika iz primarne zdravstvene zaštite (84%) i hitnih službi (90%) navodi povećano radno opterećenje kao glavni izazov tijekom RSV sezone. U bolnicama, 88% ispitanika s pedijatrijskih općih odjela i 88% iz jedinica intenzivne njege (PICU) također je prijavilo povećano radno opterećenje.

 

76% ispitanika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i 88% u hitnim službama prijavljuje stres i iscrpljenost kao ključni učinak RSV-a. Slični rezultati zabilježeni su u bolnicama (85% u općim odjelima i 75% u PICU).

 

59% ispitanika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i 63% u hitnim službama prijavljuje da RSV doprinosi sindromu izgaranja (burnout).

U bolničkim postavkama, 58% ispitanika u općim pedijatrijskim odjelima i 61% u PICU prijavljuje burnout kao značajan izazov.

 

Tijekom RSV sezone, ispitanici prijavljuju srednji porast od 30% posjeta pedijatrijskim ordinacijama zbog respiratornih bolesti te 20% za kontrolne preglede povezane s komplikacijama RSV-a.

 

Anketni podaci pokazuju srednji porast od 52,5% dnevnih posjeta hitnim službama zbog respiratornih bolesti tijekom vrhunca RSV sezone.

 

Tijekom RSV vrhunca, RSV pacijenti zauzimali su 54%, 45%, i 28% pedijatrijskih općih kreveta te 54%, 36%, i 8% PICU kreveta u sezonama 2018/19, 2019/20 i 2020/21.

 

Prosječno trajanje hospitalizacije za RSV pacijente bez komorbiditeta iznosilo je 4,18 dana, dok je za visokorizične pacijente s komorbiditetima (npr. ekstremna prijevremenost, kronične bolesti srca) trajalo 8,63 dana.

 

 

 

 

 

 

Zaključak:

 

Rezultati ankete potvrđuju da RSV značajno povećava potražnju za zdravstvenim uslugama u sezoni, što dovodi do smanjene sigurnosti pacijenata, kašnjenja u pružanju skrbi i pogoršanja radnih uvjeta za zdravstvene radnike.

 

 

Analizirale su se aktivnosti potrebne za ublažavanje utjecaja RSV-a na zdravstvene sustave tijekom tri RSV sezone (2018/19, 2019/20, 2020/21). Studija se temelji na presječnoj anketi provedenoj među zdravstvenim djelatnicima (liječnicima u bolnicama i primarnoj zdravstvenoj zaštiti, medicinskim sestrama i zdravstvenim menadžerima) u 20 europskih zemalja, od kolovoza 2021. do siječnja 2022. godine. Rezultati ankete odražavaju iskustva i percepciju zdravstvenih djelatnika.

 

• Gotovo svako dijete zarazi se RSV-om do druge godine života.
• RSV je vodeći uzrok hospitalizacije dojenčadi u njihovoj prvoj godini života.
• RSV je najčešći uzrok bronhiolitisa i upale pluća kod dojenčadi.
• RSV je kronično nedovoljno prijavljivan.
• Izloženost RSV-u ne dovodi do imuniteta.
• Ne postoji aktivan tretman za RSV.
• Dostupne su ograničene preventivne opcije.
• Često dolazi do pogrešnih dijagnoza.
• Nova rješenja su dostupna.

 

 

 

Izazovi radne snage zbog RSV-a:

– Povećano radno opterećenje (prijavljeno od 84% do 90% ispitanika).
– Stres i iscrpljenost (prijavljeno od 75% do 88% ispitanika).
– Sindrom izgaranja (prijavljeno od 58% do 63% ispitanika).

Percepcija poremećaja zdravstvenog sustava:

– 79% ispitanika iz primarne zdravstvene skrbi prijavljuje povećane radne sate.
– 67% prijavljuje povećane hitne upućivanja liječnicima opće prakse.
– 81% ispitanika iz hitne službe prijavljuje dulja čekanja pacijenata.
– 85% ispitanika iz pedijatrijskih odjela prijavljuje smanjen kapacitet kreveta.

 

Preporuke za smanjenje poremećaja zbog RSV-a:

1. Proširiti razumijevanje RSV-a.
2. Održavati mjere kontrole infekcija.
3. Poboljšati i proširiti dijagnostičke mogućnosti.
4. Standardizirati upravljanje RSV infekcijama.
5. Pripremiti se za pristup imunizaciji.

 

 

 

REFERENCE:

The Health System Burden of Respiratory Syncytial Virus (RSV) in Europe, EHMA Whitepaper, April, 2022.

https://ehma.org/wp-content/uploads/2022/04/White-Paper-Burden-of-RSV-Final-Version-1.0.pdf