HEALTH HUB Special Policy Report; Ana Budimir i Ana Gverić Grginić – Ekspertice na prvoj liniji borbe protiv bolničkih infekcija i vizionarke real-word-data digitalne transformacije

Što su infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi?

 
„Može li postojati veća kontradikcija nego što je bolnička bolest: zlo koje čovjek dobije, kad se nadao da će izliječiti svoju vlastitu bolest.” Prof. Johan Peter Frank, direktor Opće bolnice u Beču (1745–1821).

Poznatije su kao „bolničke“ infekcije, međutim točan naziv je infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi jer uključuju infekcije koje pacijent može dobiti u bolničkim ustanovama, ambulantama i ustanovama za kroničnu skrb.

Koliko je opterećenje zdravstvenog sustava s ovim infekcijama i njihovim uzročnicima?

Prevencija je u zemljama Europske unije prema zadnjem velikom istraživanju Europskog centra za kontrolu bolesti iz 2017. godine iznosila 6.5 %. To znači da je 6 do 7 od 100 hospitaliziranih bolesnika imalo bolničku infekciju. U istraživanju su prema istoj metodologiji, u organizaciji Referentnog centra za bolničke infekcije Ministarstva zdravstva u KBC Zagreb, sudjelovale sve akutne bolnice u Republici Hrvatskoj. Rezultati tog istraživanja pokazali su da je u našim bolnicama učestalost infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi iznosila 7%, što je usporedivo s prosjekom u ostalim zemljama Unije. Poseban izazov predstavljaju infekcije u jedinicama intenzivnog liječenja gdje je prevalencija infekcija povezanih sa zdavstvenom skrbi iznosila 19,2%.

Veće obolijevanje i povećane stope smrtnosti, produljenje bolničkog liječenja, povećanje broja ponovnih prijema na bolničko liječenje, povećanje broja ponovnih operacija, privremena ili trajna nesposobnost za rad i dodatni financijski tročkovi zdravstvenog sustava su njihove teške posljedice.

Kao što nas uči narodna poslovica, Semmelweis davno pokazao, a suvremena istraživanja nam svakodnevno dokazuju, zato je bolje je spriječiti nego liječiti.

Kako se borimo?

U Hrvatskoj imamo izuzetno dobro razvijenu mrežu timova za prevenciju i kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi u svim akutnim bolnicama i ustanovama za kroničnu skrb. Timovi koji uključuju medicinske sestre i liječnike educirane u kontroli i sprječavanju širenja infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, djeluju u sklopu Povjerenstava za kontrolu bolničkih infekcija koje svaka ustanova ima.

Temelji ove mreže postavljeni su  1994. prvim Pravilnikom o prevenciji bolničkih infekcija, a tijekom godina mreža se širila, osuvremenjivala, a članovi timova su postali neizostavni dio zdravstevene skrbi. Uz osnovnu edukaciju koja se stječe poslijediplomskim tečajem koji se održava na Medicinskom fakultetu  u Zagrebu, provodi se kontinuirana edukacija i razmjena iskustava i znanja članova timova za prevenciju bolničkih infekcija. Ta znanja i zajednička povezanost timova bili su u vremenima i izazovima koje je COVID-19 pandemija stavila pred nas neprocjenjivi.

Dr. Ana Gverić Grginić, specijalistica kliničke mikrobiologije, Zavod za mikrobiologiju, parazitologiju i bolničke infekcije KBC Sestre milosrdnice

Kako ćemo biti uspješniji?

Želimo i možemo na ovim temeljima koje su nam ostavili prethodnici, s našom dragom učiteljicom prof. dr. sc. Smilja Kalenić na čelu, primijeniti najbolje prakse europskih zemalja s niskim stopama infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi i niskim udjelom višestruko otpornih bakterija.

Dokazano je da praćenje infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi, uz preciznu povratnu informaciju u stvarnom vremenu, smanjuje stopu infekcija. Zato je sljedeći prvi potrebni korak digitalizacija mreže praćenja infekcija u skladu s europskim primjerima. Takvo skupljanje i analiza podataka, zajedno s podacima o pojavnosti višestruko otpornih sojeva,  s nadzorom i uključivanjem potrebnih mjera intervencije, omogućilo bi dobrobit svima koji su uključeni u zdravstvenu skrb.

Podaci dobiveni u stvarnom vremenu i upravljanje iz krovne kuće hrvatskog zdravstva, našeg Ministarstva zdravstva, pacijentima bi omogućili bolje ishode liječenja, zdravstvenim djelatnicima koji o njima skrbe manje dodatnog napora u liječenju osnovnih bolesti hospitaliziranih pacijenata, zdravstvenim ustanovama i osiguravatelju dali bi uvid u podatke potrebne za cost-benefit analize postupaka i procesa skrbi i potrebne mjere sprječavanja infekcija, a time smanjujemo opterećenje svim posljedicama one koje nose. Jer… bolje je spriječiti nego liječiti.

Uz ovaj suvremeni alat, u borbi protiv antimikrobne rezistencije dodatno moćno oruđe imamo u postupcima najbolje prakse integrirane dijagnostičke, antibiotske i preventivne skrbi.

Antibiotic stewardship ili racionalno upravljanje antibioticima neizostavne sastavnice ima u upravljanju potrebnom brzom suvremenom dijagnostikom i potrebnim preventivnim mjerama. Rezultate takve integrirane prakse najbolje možemo vidjeti u zapadnim zemljama naše Unije.  Brzim dijagnostičkim postupcima, posebno kod teških bolesnika koji zahtjevaju skrb u tercijarnim zdravstvenim ustanovama, pravovaljano liječenje započinje ranije, što u konačnici također dovodi do boljih ishoda liječenja.

Naša specijalizacija Klinička mikrobiologija uključuje sva ova tri dijela skrbi i uz kolege infektologe, kliničke farmakologe i kliničke farmaceute predstavlja dio multidisciplinarnog tima koji uz krevet bolesnika odlučuje o dijagnostici infekcija, antibiotskom liječenju i prevenciji infekcija.

Uz potporu našeg Ministarstva legislativom i upravljanjem, uz dovoljan broj ruku odnosno broj zdravstvenog osoblja koje se skrbi za pacijente, brzom suvremenom dijagnostikom, racionalnom primjenom antibiotskog liječenja u svrhu sprječavanja pojavnosti animikrobne rezistencije, izolacijskim jedinicama u koje smještamo bolesnike s višestruko otpornim sojevima i svim ostalim mjerama sprječavanja, postižemo najvažniji zajednički cilj. Bolji ishodi liječenja.

I zato… bolje spriječiti nego liječiti.