Europarlamentarci u borbi za zdraviju budućnost hrvatskih građana- Sunčana Glavak
andemija koronavirusa pogodila nas je na različite načine, bilo da je utjecala na naše zdravstveno ili mentalno stanje, ili društveni život. Sad želimo izgraditi sigurniji i zdraviji EU i bolje se pripremiti za svaku buduću krizu, a jedan od slogana #NextGenerationEU je „Neka bude zdravo!“. I zastupnici u Europskom parlamentu svakodnevno su predani izgradnji zdravije sutrašnjice!
Bolja zdravstvena skrb, veća prekogranična zdravstvena zaštita, snažniji europski odgovor na buduće zdravstvene krize, pojačano financiranje zdravstvene infrastrukture putem kohezijske politike, uspostava medicinskih centara izvrsnosti u Hrvatskoj i EU, veća investicija u prevenciju, onkologiju, imunizaciju ili zdravstvenu pismenosti samo su neki od plemenitih i odlučnih ciljeva za koje se zalažu hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu. Health Hub imao je čast razgovarati s našim europarlamentarcima koji su prepoznati kao borci za zdraviju budućnost hrvatskih, ali i svih europskih građana!
Sunčana Glavak
hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ/EPP)
- Koje sve mogućnosti osiguravaju Europska unija tj. Europski parlament u borbi za bolju zdravstvenu skrb građana EU, a time i Hrvatske?
Europski parlament igra značajnu ulogu u borbi za bolju zdravstvenu skrb građana EU-a. Posebno bih istaknula zalaganje Parlamenta u pronalasku zajedničkih odgovora na ozbiljne ugroze za javno zdravlje. Osim u odgovoru na trenutnu javnozdravstvenu krizu uzrokovanu koronavirusom, članstvo u Europskoj uniji ima nemjerljivu dodanu vrijednost za naše građane kroz brojne pogodnosti u zdravstvenoj usluzi koje se nadograđuju na kapacitete svih država članica, pa tako i Hrvatske. Tu je potrebno posebno istaknuti mogućnosti prekograničnog liječenja, pristupa zdravstvenoj skrbi te modernim i inovativnim lijekovima. Uz to, naglasak se stavlja na poticanje suradnje u polju istraživanja, prevencije, informiranja i educiranja o zdravlju.
U suradnji s Europskim parlamentom i Vijećem, Komisija predvodi napore u izgradnji Europske zdravstvene unije. Ključne inicijative Europske zdravstvene unije usmjerene su na pripravnost za buduće krize i mjere odgovora na njih, modernizaciju regulatornog okvira i podupiranje istraživanja i tehnologije koji dopiru do pacijenata kroz Strategiju Europske unije za zdravlje te Farmaceutsku strategiju, kao krovnih dokumenata nove zdravstvene unije te donošenje specijaliziranih tematskih strategija poput Europskog plana za borbu protiv raka.
Uz Vijeće, Europski parlament jedan je osnivača Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), agencije Europske unije koja danas igra pivotalnu ulogu u borbi protiv pandemije. Svaka od ovih inicijativa na razini Europske unije ima za cilj poboljšanje zdravstvenih usluga za sve europske građane, a samim time i građane Republike Hrvatske. Zdravlje je prioritet za naše ekonomije i društvo u cjelini.
- Koje biste aktivnosti i projekte EU na području zdravstva i zdravstvene industrije istaknuli kao vrlo važne i najaktualnije?
Sektor zdravstva i zdravstvene industrije prolazi kroz iznimno turbulentan period. Posljedica je to izravnog utjecaja globalne pandemije u kojoj se nalazimo te je razumljivo da trenutno zdravstveni sektor nosi najveći teret. Međutim, potrebno je prepoznati i one pozitivne elemente ove pandemije, a to su prvenstveno bolja suradnja među državama članica i osvješćivanje važnosti jačanja naših zdravstvenih sustava u budućnosti. Stoga smatram kako je za Europsku uniju važno da bude dobro pripremljena za nadolazeće izazove koji svojom kompleksnošću nadilaze zasebne sposobnosti svake države članice.
U Europskom parlamentu imamo velika očekivanja od programa EU4Health koji kroz niz konkretnih prijedloga i mjera stavlja poseban naglasak na suradnju na razini EU-a te uspostavu tehnološki naprednog i inovativnog zdravstvenog sustava usmjerenog na rješavanje problema s kojima se susrećemo kao pojedinci i zajednica. Neke od njih uključuju jačanje razmjene najboljih praksi među državama članicama, pružanje podrške mrežama za razmjenu znanja ili uzajamno učenje, rješavanje prekograničnih prijetnji zdravlju radi smanjenja njihovih rizika i ublažavanja njihovih posljedica. Cilj je pronalazak rješenja visoke kvalitete na razini Unije. Uz to, stavljajući naglasak na važnost inovacija u zdravstvu, ali i izbjegavajući dupliciranje aktivnosti, teži se ostvariti poboljšanja učinkovitosti postojećih usluga. Ako tome dodamo i optimalno korištenje dostupnih financijskih sredstava, Europska unija postavit će temelje za efikasne odgovore na buduće zdravstvene izazove. Nadalje, EU4Health bi također trebao podržati aktivnosti izgradnje kapaciteta za jačanje strateškog planiranja, pristupa financiranju iz više izvora, ali i sposobnosti za ulaganje i provedbu aktivnosti. Uvažavajući kompetencije koje Unija ima, program predviđa pružanje podrške državama članica sukladno njihovim potrebama i izazovima.
Konačno, izdvojila bih i neke elemente koji su već aktualni, a čija će uloga u budućnosti biti dodatno naglašena. Prvenstveno tu mislim na modernizaciju postojećih usluga, ali i veliki značaj inovacija i tehnologije. Istaknula bih važnost koju će liječenje na daljinu i umjetna inteligencija u zdravstvu igrati u Europi budućnosti, ali i neophodni tehnološki preduvjeti za njezinu provedbu poput digitalizacije i utjecaja 5G na razvoj medicine. Zamislimo na tren budućnost u kojoj će biti moguće provoditi složene operativne zahvate na način da je pacijent u operacijskoj sali u, primjerice, Slavonskom Brodu, a putem precizne robotske ruke i interneta nove generacije ga na daljinu operira vrhunski stručnjak za njegovu bolest iz Madrida. Takve opipljive promjene i inovacije želimo u budućnosti.
- Koji su Vaš osobni fokus i aktivnosti usmjereni prema zdravijoj budućnosti građana u RH i EU? Možete li navesti neke inicijative u koje ste bili aktivno uključeni?
Zdravlje predstavlja veliku ulogu i bitan dio mog rada u Europskom parlamentu. Među ostalim, članica sam Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) i Posebnog odbora za borbu protiv raka (BECA). Iznenađujuće, upravo se temom zaštite javnog zdravlja često bavimo i u Posebnom odboru za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformacije (INGE).
Borba protiv raka u fokusu je mog parlamentarnog djelovanja.
Procjene Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije pokazuju da je u 2020. godini rak dijagnosticiran kod otprilike 2,7 milijuna ljudi u Europskoj uniji, dok 1,3 milijuna ljudi svake godine umre od raka. Ove brojke su zabrinjavajuće.
U veljači 2021. godine izglasan je Europski plan borbe protiv raka, sveobuhvatan akcijski plan EU-a koji nastoji preokrenuti trenutnu situaciju u borbi protiv raka kroz četiri ključna područja djelovanja – prevenciju, rano otkrivanje, dijagnozu i liječenje raka te unaprjeđenje kvalitete života. Provedba ovog programa oslonit će se na čitav niz instrumenata financiranja od strane Europske komisije, s ukupno 4 milijarde eura namijenjenih aktivnostima u suzbijanju raka, uključujući programe EU4Health, Horizon Europe i Program Digital Europe. Naglasila bih kako će se poseban fokus posvetiti djeci kroz pokretanje inicijative „Pomaganje djeci s rakom“ kako bi im se osigurao pristup brzom i optimalnom otkrivanju, dijagnozi, liječenju i njezi. Nadalje, kako bi se utvrdili trendovi, razlike i nejednakosti između država članica i regija, ove godine planira se uspostavit Registar nejednakosti protiv raka. Novim planom za borbu protiv raka želimo osvijestiti ljude. Smatram da je to najvažnije – biti svjestan sebe, odgovorno se ponašati prema vlastitom zdravlju, ali razumjeti i izazove s kojima se susreću oboljeli od raka, bilo da je riječ o pristupu osnovnim uslugama, zaposlenju, povratku na posao i slično.
Organizatorica sam niza konferencija Fight&Win s ciljem podizanja svijesti hrvatskih građana o važnosti prevencije i borbe protiv raka te poticanja razmjene iskustava u svrhu informiranja i edukacije. Moj angažman u skladu je s programom Europske pučke stranke (EPP) koja je borbu protiv raka stavila u središte svog rada. Naši zajednički napori vidljivi su kroz provedbu kampanje #EUCanBeatCancer.
U pripremi je i prijedlog rezolucije pod nazivom Jačanje Europe u borbi protiv raka – prema sveobuhvatnoj i koordiniranoj strategiji. Aktivno pratim ovaj dokument kroz BECA odbor te planiram uložiti određene amandmane kako bi on bolje odgovorio na potrebe i izazove osoba koje žive s rakom.
Također, kao izvjestiteljica za Novu industrijsku strategiju za Europu, uložila sam 28 amandmana. Među ostalim, uloženi amandmani su usmjereni prema postizanju konkurentnije i otpornije industrije u borbi s globalnim izazovima te povećanje proizvodnje ključnih proizvoda u EU-u, kao što su lijekovi, farmaceutski sastojci, medicinski uređaji, oprema i materijali.
Tijekom pandemije uvidjeli smo kolike su prednosti u smislu cijene i troška nabave kada značajan broj država članica naručuje određenu robu za veliki broj korisnika. Željela bih da se takva logika primjenjuje i ubuduće, kod nabave, primjerice, uređaja za ultrazvuk, za hemodijalizu, magnetno snimanje, ali i niza druge medicinske opreme. Tu leži ogroman potencijal za rasterećenje troškova u proračunu zdravstva.
I hrvatski Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030. godine će doprinijeti europskim ciljevima u borbi protiv raka. Imamo jedinstvenu priliku iskoristiti značajna sredstva kako bismo reformirali naše zdravstvo upravo kroz fondove i programe koje sam prethodno spomenula. Veselim se iskoracima koji ovaj strateški okvir predstavlja. Uvjerena sam da će moje zalaganje u polju zdravstva, kao i mojih kolega u Europskom parlamentu, pozitivno utjecati i na legislativu država članica, posebno Republike Hrvatske.
Uz to, osvrnula bih se još jednom na važnost prevencije. Točnije, važnost koju aktivnosti poput sporta i fizičke aktivnosti imaju za zdravlje i za dobrobit građana. Nedovoljna tjelesna aktivnost vodeći je čimbenik rizika za nekoliko nezaraznih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka, a identificirana je kao četvrti čimbenik rizika za globalnu smrtnost. Studija iz 2015. godine, koju je objavilo Međunarodno udruženje za sport i kulturu, pokazala je da države članice EU-a troše 80,4 milijarde eura svake godine na liječenje bolesti uzrokovanih nedostatkom tjelovježbe. Ti će se troškovi povećati na još više razine u budućnosti ako Europljani ne budu više vježbali. Fizička aktivnost tijelu pruža otpornost štiteći od potencijalnih posljedica stresnih događaja te sprječava mnoge kronične i stresne bolesti i poremećaje. To je osobito važno u kontekstu pandemije Covid-19 i mogućih budućih globalnih prijetnji zdravlju.
Konačno, jedna od skupina koja je posebno pogođena javnozdravstvenom krizom su prekogranični i sezonski radnici. S ciljem borbe protiv zlouporabe i problema povezanih s njihovim pravima tijekom pandemije, zalagala sam se za donošenje Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj zaštiti prekograničnih i sezonskih radnika u kontekstu krize prouzročene bolešću COVID-19.
- Koliko su europske zdravstvene politike važne za nacionalne zdravstvene politike? Možemo li postići više u smislu promicanja kvalitetnih europskih politika i inicijativa na razini Hrvatske?
Iako Republika Hrvatska ulaže značajna sredstva u dostupnost zdravstvenih usluga i njihovu kvalitetu, jasno da je da europske inicijative prvenstveno moramo sagledavati kao dodatni financijski poticaj ili izvor za dodatna buduća ulaganja. Europska unija u području zdravstva pokušava nadopuniti napore država članica i upozorava na neke generalne loše trendove u području zdravlja u cijeloj Uniji, a to su sve češće dijagnoze raka, dijabetes, prekomjerna težina, smanjena fizička aktivnost, sjedilački način života, opasnost konzumiranja duhana i alkohola te brojne druge. Hrvatska godinama zaista puno radi kako bi naša zdravstvena usluga bila na visokoj razini. Jedan od primjera je broj obavljenih transplantacija gdje smo u samom svjetskom vrhu, što su potvrdili i podaci Eurotransplanta. Pojedine hrvatske bolnice centri su izvrsnosti u europskim i svjetskim razmjerima. Upravo na to ciljaju europske zdravstvene politike – razvijanje pametnih specijalizacija i inovacije.
U pogledu promicanja europskih politika u području zdravstva, Hrvatska odrađuje izvrstan posao. Treba imati na umu kako neki strukturni problemi s kojima se suočavamo, kao što su liste čekanja, nisu nepoznanica niti u zapadnoeuropskim, razvijenijim zemljama. Naš je zadatak koristiti mogućnosti koje imamo na raspolaganju kako bismo našim građanima poboljšali kvalitetu života i dostupnost zdravstvenih usluga.
- Jesu li hrvatski građani, odnosno, pacijenti zakinuti za neke zdravstvene usluge / tretmane u odnosu na ostale građane EU (razvijenije zapadne države članice EU)?
Hrvatski građani koji su osiguranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) imaju sva zakonska prava na zdravstvenu zaštitu u EU jednaku onoj u Republici Hrvatskoj. Unatoč tome, postoje značajne razlike u vrsti zdravstvene zaštite, kao i razvijenosti zdravstvenih sustava između država članica. Na smanjenju tih razlika trebamo raditi. Upravo zato zalažem se usavršavanje zdravstvenih djelatnika, razmjenu tehnologije i mobilnost pacijenata. Činjenica jest da postoje nejednakosti u takozvanom „zdravstvenom kapitalu“ no Republika Hrvatska svojim građanima omogućuje pristup najboljim zdravstvenim uslugama.
- Koja je Vaša vizija EU za idućih 5 godina kada je riječ o „zdravijoj budućnosti Europe“?
Naglasila bih neke ključne elemente za koje smatram da se ističu nad ostalima. Započela bih s prevencijom u skladu s poznatom maksimom „bolje spriječiti, nego liječiti“. Briga o vlastitom zdravlju odgovornost je svakog pojedinca. Postoji niz preventivnih radnji koje možemo sami primijeniti na svakodnevnoj razini poput kvalitetnije prehrane, bavljenja fizičkim aktivnostima, prvenstveno sportom, kao i temeljne promjene načina na koji radimo te svakodnevne izloženosti stresu.
Kada govorimo o promjenama na razini Europske unije i država članica, naglasila bih važnost pripreme i jačanja otpornosti na izvanredne događaje poput pandemija i posljedica klimatskih promjena. Ne smijemo zaboraviti ni dugoročne procese poput starenja stanovništva i opadanja stope nataliteta. Ovo su samo neki od elemenata s kojima se već danas trebamo uhvatiti u koštac kako bismo ostvarili Europu budućnosti. Upravo iz tog razloga, inicijative poput Konferencije o budućnosti Europe predstavljaju važan demokratski iskorak prema ostvarenju tog cilja.
Veliku ulogu u tim naporima odigrat će i izdašna europska sredstva koja imamo na raspolaganju. Europska komisija izvršila je 28. rujna isplatu predujma Republici Hrvatskoj iz Mehanizma oporavka i otpornosti u iznosu od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna. To je prva isplata iz omotnice kroz koju će Hrvatska imati na raspolaganju 47,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava. Od tog nevjerojatnog iznosa 2,56 milijardi kuna (5%) namijenjeno je sektoru zdravstva.
PRELISTAJTE DIGITALNO PREMIJERNO IZDANJE HEALTH HUB MAGAZINA //
