EU prilika za rješavanje problema antibiotske rezistencije i osnaživanje uloge u globalnom zdravlju
ovi policy dokument kojeg su objavili EU Observatory on Health Systems and Policies te Švedsko predsjedanje Vijećem EU-a detaljno opisuje konkretne korake za hitno djelovanje na području borbe protiv antimikrobne rezistencije. Dok se države diljem svijeta utrkuju s vremenom kako bi odgovorile na antimikrobnu rezistenciju (AMR), ovo novo izvješće nudi prilagođene smjernice za pomoć donositeljima zdravstvenih politika u Europskoj uniji za poticanje održivih inovacija te poboljšanje dostupnosti učinkovitim antibioticima.
Važan element za rješavanje antimikrobne rezistencije kao jedne od najvećih prijetnji javnom zdravlju s kojom se svijet suočava jest osigurati da su antibiotici učinkoviti te kontinuirano i široko dostupni. Novo izvješće koje je objavio Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike pod pokroviteljstvom Švedskog predsjedanja Vijećem EU-a, skicira moguća rješenja za izazove istraživanja i razvoja (R&D) za antibiotike kao i njihovu pouzdanu opskrbu.
Ovo detaljno izvješće postalo je dostupno ubrzo nakon što je EU usvojio preporuku Vijeća koja po prvi put postavlja ciljeve za potrošnju antimikrobnih lijekova i antimikrobnu rezistenciju kao prijetnju u ljudskom zdravlju na razini EU. Također je ažurirana globalna zdravstvena strategija uz proces revizije cjelokupnog regulatornog okvira za farmaceutske proizvode. To stavlja EU u jedinstvenu poziciju da postane globalni lider u odgovoru na veliku prijetnju koju antimikrobna rezistencija predstavlja za zdravlje ljudi i životinja, kao i za globalni razvoj, gospodarstva diljem EU i sigurnost hrane
Paket poticaja za pomoć pri razvoju novih antibiotika
Svjetska zdravstvena organizacija opisuje razvoj antibiotika kao “nedovoljan” da odgovori na izazove otpornosti na antibiotike. U posljednjih nekoliko desetljeća razvijeno je samo nekoliko novih antibiotika, a gotovo nijedan nije dovoljno inovativan da uspori antimikrobnu rezistenciju.
Razne su barijere koje koče razvoj novih antibiotika. Jedan primjer je povlačenje većine velikih farmaceutskih tvrtki iz istraživanja i razvoja antibiotika. Ne samo da je rizik od neuspjeha visok, nego su i antibiotici puno manje isplativi od drugih lijekova, kako navodi izvješće, zato što se općenito koriste samo kada su potrebni i za kratkotrajne tretmane. Obzirom na mali obujam potrošnje, u kombinaciji s općenito niskim cijenama, dovodi do ograničenih prihoda za proizvođače. S druge strane, mala i srednja poduzeća koja sada pokreću istraživanje i razvoj antibiotika suočavaju se s poteškoćama u osiguravanju sredstava za pretklinička i rana klinička ispitivanja. Također su izloženi značajnom riziku od ekonomskih gubitaka pri launchu novih antibiotika.
“Potrebno nam je da EU ulaže u „postojeće praznine“ u antibiotiskom pipeline-u, inače postoji rizik zaostajanja za međunarodnim razvojem”, upozorava profesor Elias Mossialos, jedan od autora izvješća te direktor istraživanja Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike pri Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti (LSE).
“Otkrili smo da, umjesto fokusa na jedan poticaj za farmaceutski razvoj, trebamo holistički paket poticaja za rješavanje više čimbenika odjednom. To uključuje javnozdravstvene čimbenike kao što su okolišno zdravlje i rezistentne infekcije s velikim opterećenjem za pojedinca i sustav, kao i tržišne čimbenike poput povrata ulaganja ili čimbenike provedbe kao što su upravljanje i međunarodna koordinacija”.
U izvješću se navodi da poticaji, kao što su izravno financiranje i bespovratna sredstva, mogu smanjiti troškove istraživanja i razvoja te su već u određenoj mjeri poboljšali kvalitetu predkliničkog procesa. Inicijative kao što su reforme plaćanja lijekova također su potrebne kako bi se povećao potencijalni prihod te stvorila održivija tržišta za antibiotike.
Bolja dostupnost antibioticima koji (još uvijek) djeluju
Fragilni opskrbni lanac i dalje uzrokuje stalne nestašice osnovnih antibiotika u mnogim državama članicama EU-a. Ovu situaciju pogoršava i činjenica da aktivni farmaceutski sastojci često dolaze od svega nekoliko dobavljača, obično lociranih u Indiji i Kini, te da postoji ograničen broj generičkih proizvođača. Štoviše, proizvođači daju prednost većim tržištima jer manja tržišta nisu isplativa.
Dr. Dimitra Panteli, koautorica izvješća i voditeljica inovacija pri Europskom opservatoriju za zdravstvene sustave i politike u Bruxellesu, objašnjava: „U nekom slučaju, kada učinkoviti antibiotici nisu dostupni, pacijentima će trebati širokospektralne ili manje optimalne opcije , što zauzvrat također doprinosi AMR-u. Ovo izvješće nudi niz rješenja za poboljšanje dostupnosti starijim antibioticima, od ublažavanja regulatornih zahtjeva do povećanja suradnje između zemalja, jačanja proizvodnje i optimiziranja pristupa stvaranja zaliha.”
Djelovanje EU-a za globalni problem
Ovo kratko izvješće sažetak evoluciju snažnog i održivog švedskog vodstva u području AMR-a. Još 2009. godine Švedska je uspjela učinkovito iskoristiti predsjedanje Vijećem EU-a kao platformu za zagovaranje djelovanja na razini EU-a što je dovelo do odluke o izradi akcijskog plana EU na ovom području. Tijekom svog predsjedanja Vijećem EU-a 2023., Švedska je pozvala zemlje članice EU-a da razmisle o razvoju u posljednjih 14 godina, da razmotre koji prioriteti za djelovanje (pre)ostaju.
“AMR se može smatrati trajnom pandemijom i kao takva ne poznaje granice”, podsjeća dr. Malin Grape, švedska ambasadorica za antimikrobnu rezistenciju. “Svi smo pod golemim pritiskom da se bavimo ovom prijetnjom. Švedsko je predsjedanje tijekom ovih mjeseci radilo na pružanju mogućnosti državama članicama i institucijama EU-a da iskoriste napredak i identificiraju konkretne akcije koje moramo poduzeti – zajedno. To je razlog zašto Švedska nastavlja rješavati ovo pitanje u EU-u i na međunarodnoj razini.”