EFPIA: O umjetnoj inteligenciji i kompetitivnosti iz perspektive pacijenta

ptimizacija i učinkovitost sustava, poboljšana dijagnostika, ubrzanje postupka razvoja i otkrića lijekova, algoritmi dubokog učenja, interoperabilnost i digitalna transformacija, integrirana skrb, interoperabilnost i nepristranost pri donošenju odluka, umjetne neuronske mreže, obrada prirodnog jezika i strojno učenje, samo su neke od “buzz” riječi koje se povezuju s umjetnom inteligencijom. Ali kako pacijenti percipiraju te pojmove, kako vide neposrednu korist od zdravstvene skrbi posredovane umjetnom inteligencijom i što to zapravo znači za njih? Potrebno je intenzivnije govoriti o ovom „hype-u“ te razviti mehanizme za promicanje razumijevanja, većeg angažmana pacijenata i prihvatljivosti.

Pacijenti i građani postaju sve svjesniji svojih prava kada je riječ o digitalnom zdravlju, ali postoji potreba za većom transparentnošću koju treba postići usvajanjem Europskih etičkih načela za digitalno zdravlje. Moramo osigurati da se etika integrira što je prije moguće s poštenim i nepristranim podacima, premda se otkrivanje praktičnih detalja o tome „kako” to postižemo obzirom na izazove implementacije i regulativu neprestano razvija. EU treba sveobuhvatnu hibridnu strategiju koja može postići ravnotežu između proporcionalne procjene rizika i inovacija koje su usmjerene na pacijenta.

Velika Britanija je to započela uvođenjem nekoliko izmjena kako bi inovatorima i malim i srednjim poduzećima olakšala proizvodnju i ispunjavanje standarda dokaza s NICE MetaTool-om. U nedavnom istraživanju UK NHS England i Accelerated Access Collaborative koje se bavilo percepcijom i stavovima javnosti o umjetnoj inteligenciji (AI) u zdravstvu, rezultati su bili upečatljivi u demonstriranju pozitivnih i negativnih stavova.

Pacijenti vide umjetnu inteligenciju kao pozitivnu u “kontekstima u kojima postoji brža dijagnoza i naknadno liječenje, poboljšani ishodi liječenja te poboljšano iskustvo” s razlikama u primjeni npr. u skrbi kritičnih stanja kao što su srčani udari te bolesti koje ograničavaju život, kod ’emotivnih’ zdravstvenih stanja kao što je rak te u općoj sposobnosti uklanjanja ljudske pristranosti koja utječe na zdravstvenu nejednakost.

Međutim, i dalje je postojala zabrinutost oko „sigurnosnih i etičkih razmatranja oko prikupljanja i dijeljenja podataka, zdravstvenih nejednakosti, pristranosti algoritama i rizika od štete za odnose između liječnika i pacijenta“, kao i razumijevanja zdravstvenih djelatnika o samoj umjetnoj inteligenciji, kako najbolje koristiti ovu tehnologiju, te priopćiti pacijentima njegovu vrijednost. Potrebno je više raditi na aktivnostima kroz koje pacijenti stječu “jasno razumijevanje što točno A.I. znači ili razumijevanje širine tehnologija koje obuhvaća”, uz “objašnjenja koja se moraju prilagoditi pacijentima, objašnjavajući rizike i koristi te kako će korištenje umjetne inteligencije u zdravstvu utjecati na njih”.

“Čarolija” umjetne inteligencije dolazi s bezbroj mogućnosti koje može napraviti, od optimizacije „raštrkanih“ podataka iz stvarnog svijeta u izvodljive modele za analizu u velikim razmjerima, do poboljšanja sigurnosti lijekova putem bolje i brže validacije ciljanog profila i dijagnoze genetskih stanja i /ili primjene u translacijskoj i preciznoj medicini s poboljšanom stratifikacijom koja bolje usklađuje ishode koje prijavljuju kliničari i pacijenti (CROs, PROs).

A.I. ima potencijal transformacije skrbi na svim razinama zdravstva prema održivijem modelu koji se temelji na vrijednostima i ishodima, ali još uvijek postoji potreba uključivanja građana u razvoj i primjenu takvih tehnologija temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Kako bi ostvarila to pravo, EU mora surađivati s pacijentima, organizacijama pacijenata te industrijom kao jednakopravnim dionicima kako bi osigurala reprezentativnost i odgovornost s daljnjim inicijativama poput #AIEUWeek.

Ovo je složeno područje koje se stalno mijenja, ali da bi javnost bila više uključena u odluke o implementaciji i regulaciji ovih sustava umjetne inteligencije, percepcija je vrlo bitna; ljudi moraju biti u središtu svega što se radi, a odgovarajućim ulaganjima u obrazovanje, osposobljavanje i zajedničko stvaranje inovacija u suradnji s industrijom, to se najbolje može olakšati i ubrzati, kako bi EU mogla ostati konkurentna.

Na kraju krajeva, inovacija se može pojaviti u mnogim oblicima; ponekad se radi samo o korištenju onoga što morate razviti te generirati dodatnu vrijednost koja se može implementirati.

NHS England “Javna percepcija i stavovi prema umjetnoj inteligenciji u zdravstvu” dostupno je na:

https://future.nhs.uk/